Dubrovčani do Zagreba koridorom preko Neuma

Piše: Luko Brailo

Višegodišnji problem prometne izoliranosti juga Hrvatske i eksteritorijalnosti dubrovačkog kraja od matice zemlje, zbog dva granična prijelaza kod Neuma, rješavat će se idućih dana. U Zagrebu bi se, u četvrtak 3. svibnja, trebali sastati novi hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić sa svojim bh. kolegom Damirom Hadžićem.

Tom će se prigodom razgovarati o cestovnom povezivanju hrvatskog juga brzom cestom koja bi prolazila teritorijem BiH, koridorom iza Neuma, potvrdilo je Ministarstvo prometa RH.

Ideja o neumskom koridoru za Dubrovnik nije nova. U cestograditeljskim vizijama postoji odavno, ali u dva mandata HDZ-ova “pokretanja Hrvatske” i vlada koje su vodili Ivo Sanader i Jadranka Kosor prigodničarski se za predizborne svrhe tobože gradio Pelješki most.

Dogodišnjim očekivanim pristupanjem Hrvatske Uniji putnici i robe izlazit će i ponovno ulaziti u područje EU-a.

Od tog preskupog projekta, za koji Hrvatska naprosto i prije recesijskih vremena nije imala novaca, odustala je Vlada Zorana Milanovića, odlučivši se za suradnju sa susjedima kako bi do nekih financijski boljih vremena prometnu povezanost juga svoje države (raz)riješila neumskim koridorom.

 Četiri policijske i carinske kontrole

Zašto je Hrvatskoj potreban taj koridor? Poradi poznate činjenice da je Hrvatska kod Neuma teritorijalno prekinuta i što su tamošnji granični prijelazi iznimna nepogodnost za žitelje Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ), ali i za brojne turiste od kojih u velikoj mjeri Županija gospodarski živi.

Gradilište pristupne ceste za Pelješki most u 
Komarni u dolini Neretve

Samo na pelješkoj strani treba izgraditi dva tunela od 2.490 i 470 metara, zatim još dva manja mosta uokolo Stona od 550 i 80 metara, kao i niz tzv. pratećih objekata. Zajedno sa 2.347 metara mosta to ukupno čini 15.460 kilometara pristupnih cesta i pratećih objekata u zoni zahvata Pelješkog mosta. Cijeni koštanja Pelješkog mosta od 280 milijuna eura, kako se do izbora govorilo hrvatskoj javnosti, valja pridodati i gotovo 200 milijuna eura za tu tzv. prateću infrastrukturu, napominju prometni stručnjaci.

Premoštenje košta 480 miliona eura

Drugim riječima, premoštenje od Komarne na neretvanskoj do Brijeste na pelješkoj strani Malostonskog kanala Hrvatsku bi koštalo najmanje blizu 480 milijuna eura, što je financijski zalogaj nad kojim bi se zamislili i naftom bogati šeici i njihove države.

Gradilišta Pelješkog mosta, i u Komarni i u Brijesti, otvorena u studenome i listopadu 2005. i 2007. godine, također, uoči županijskih i parlamentarnih izbora, opustjela su. 

Bilanca je takvog načina HDZ-ova prometnog povezivanja juga Hrvatske s maticom države slijedeća: autocesta od Ploča prema Dubrovniku, na čijoj je dionici Osojnik – Doli Sanader u svibnju 2009. godine, uoči lokalnih izbora, “otvorio” radove ne gradi se a kad će, ne zna se.

U Milanovićevoj Vladi se trude da barem dionica od Vrgorca do Ploča bude završena do iduće godine.

Gradilišta Pelješkog mosta, i u Komarni i u Brijesti, otvorena u studenome i listopadu 2005. i 2007. godine, također, uoči  županijskih i parlamentarnih izbora, opustjela su. Hoće li se umjesto dosad probijenih trasa tamošnjih pristupnih cesta i nekoliko upornjaka “drugog ovjesnog mosta po dužini u Europi” na tim lokacijama graditi trajektna pristaništa kako bi se spojila dolina Neretve  s Pelješcom i Korčulom, uskoro će se odlučivati u Zagrebu.

S takvim naslijeđem, a uviđajući neophodnost prometnog povezivanja juga Hrvatske s maticom zemlje, Vlada Zorana Milanovića, osobito njezin novi ministar prometa Dončić, okreću se neumskom koridoru.

Zatvorena obilaznica

Riječ je o nastavku autoceste od Ploča preko Metkovića do Neuma, odnosno rješenju prema kojemu bi Hrvatska dobila slobodni prometni koridor kroz BiH, koji bi istodobno bio u funkciji obilaznice Neuma u dužini od desetak kilometara.

Ta bi prometnica, imala status prolaza – brze ceste ograđene žicom izuzete od graničnih kontrola, ukoliko je riječ o tranzitnom prometu. Samo ona vozila koja bi na jednom velikom prometnom čvoru izlazila s autoceste na neumskoj obilaznici dolazila bi do dva schengenska granična prijelaza s mješovitim ekipama hrvatskih i bh. carinika i policajaca.

Prometni čvor koji bi vodio do graničnih prijelaza nalazit će se otprilike na sredini bh. teritorija i zatim će se ponovno spuštati prema Jadranskoj magistrali.

Ti granični prijelazi gradili bi se u neposrednoj blizini prometnog čvora, te bi tamo prolazili uobičajene kontrole i nastavljali put prema Neumu ili drugdje u BiH. Sa svake strane granice bili bi izgrađeni kružni tokovi koji omogućavaju – ili nesmetan nastavak putovanja prema Dubrovniku ili izlazak u BiH.

Za sve putnike koji će koristiti taj prometni koridor valja napomenuti kako nova obilazna brza cesta kreće od čvora Ploče (gradi se) odakle, zatim, nastavlja pravcem prema zaleđu Neuma. Ukupna dužina te brze ceste iznosi skoro 18 kilometara, od čega je 6 kilometara kroz teritorij BiH. Prometni čvor koji bi vodio do graničnih prijelaza nalazit će se otprilike na sredini bh. teritorija i zatim će se ponovno spuštati prema Jadranskoj magistrali, prenio je Novi List pomenute detalje, pozivajući se na dobro obaviještene izvore u Zagrebu i Sarajevu.

Županija protiv, Dubrovnik za 

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić (HDZ) i dalje smatra kako je jedino pravo rješenje nastavak izgradnje Pelješkog mosta, jer se time zaobilaze granični prijelazi i uspostavlja kopnena veza između dva odvojena dijela hrvatske države. Prolazak kroz Neum i nakon toga silazak na Jadransku magistralu na Bistrini doživljava “katastrofalnim rješenjem”, te se nada kako Ministarstvo prometa RH “neće na takav način omalovažiti Dubrovnik”.

Za razliku od župana dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić (HNS) drži kako je i sam svojim političkim djelovanjem s kolegama iz Neuma, Mostara i Sarajeva pridonio stvaranju “povoljne političke klime” u prihvatanju neumskog koridora. Također, ističe kako je od mnogih čelnika EU-a, koji posjećuju Dubrovnik, dobio  potporu za skoro rješavanje problema dubrovačke prometne izoliranosti kao “jedine takve mikroregije u Uniji”.

Novcima iz EU fondova nada se i pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH Izet Bajrambašić, koji je Dubrovčanima prije dva mjeseca prvi predočio ideju o neumskom koridoru, držeći kako bi bilo dobro da taj pravac “Hrvatska uzme pod koncesiju”. I čelnik Hrvatske udruge za ceste “Via vita” Željko Vivoda rješenje u vidu neumskog koridora smatra “prihvatljivim, realnim i najjeftinijim”.

Što je uvjet

Što će dogovoriti ministri Dončić i Hadžić znat će se u četvrtak. Osim pitanja kako i u kojemu omjeru će se financirati izgradnja rečenih 18 kilometara neumske obilaznice / zatvorenog koridora, ne može se smetnuti s uma da Hrvatska i BiH već godinama na dnevnom redu imaju otvorene probleme koji ne moraju, ali i mogu ući u neumski paket razgovora Dončić – Hadžić.

Predstojeći sastanak ministara Dončića i Hadžića umnogome će predstavljati i test razvoja najavljenih novih odnosa između Hrvatske i BiH.

Nije tajna da je Sarajevo tražilo tzv. slobodan koridor prema Luci Ploče, iako Unija ne poznaje takav prolazak kroz teritorij zemlje njezine članice. Između Hrvatske i BiH nisu riješeni ni granični sporovi, a nije određen ni broj schengenskih graničnih prijelaza. To bi, ne postigne li se dogovor, od sredine 2015. godine kada se pravila tog sustava u cjelosti počinju primjenjivati, dubrovački kraj doista moglo odcijepiti od ostatka Hrvatske.

Stoga će predstojeći sastanak ministara Dončića i Hadžića umnogome predstavljati i test razvoja najavljenih novih odnosa između Hrvatske i BiH, o čemu su posljednjih mjeseci biranim riječima često govorili najviši dužnosnici susjednih država.

Izvor: Al Jazeera