Donator stranke (ne) može biti nepristasan u istrazi stranačkih finansija

Informacije o političkom angažmanu Dragana Sikimića ponovo su otvorile pitanje da li politika ponovo pokušava staviti pod kontrolu nezavisne institucije (Al Jazeera)

Može li direktor Agencije za borbu protiv korupcije biti nepristrasan u istraživanju finansiranja izbornih kampanja ili imovine državnih funkcionera ako je pre izbora na ovu funkciju i sam bio politički angažovan i podržavao određenu stranku?

Ovo je pitanje vratilo Agenciju za borbu protiv korupcije pod lupu javnosti, samo dva meseca nakon što je, sada već bivša, direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Majda Kršikapa bez obrazloženja podnela ostavku na tu funkciju.

Informacije o političkom angažmanu Dragana Sikimića, koje su se pojavile odmah nakon njegovog izbora za direktora Agencije za borbu protiv korupcije, ponovo su otvorile pitanje da li politika ponovo pokušava da stavi pod kontrolu nezavisne institucije.

Stranački angažman direktora Sikimića

Ispostavilo se da je čovek po imenu Dragan Sikimić bio kandidat za odbornika beogradske opštine Zemun na listi Srpske napredne stranke na lokalnim izborima 2016. godine, da je, na predlog te stranke, naredne godine, zbog predsedničkih izbora, bio član radnog tela Republičke izborne komisije u opštini Zemun te da je za obe kampanje donirao SNS-u po 330 evra.

U zemunskom odboru SNS-a kratko su za Al Jazeeru rekli da osoba sa tim imenom ne postoji u njihovoj bazi podataka i uputili nas na centralu stranke. Odgovor iz centrale, na pitanja da li je Sikimić bio član stranke i u kom periodu, nismo dobili.

S druge strane, odbornik u Skupštini opštine Zemun Danilo Tvrdišić za Al Jazeeru kaže da je Sikimić, koji je prisustvovao konstitutivnoj sednici zemunskog parlamenta, jedno vreme učestvovao u radu lokalne skupštine kao odbornik. Sikimića više nema na spisku odbornika koji se nalazi na zvaničnom sajtu Opštine Zemun.

U zemunskom odboru pokreta “Dosta je bilo” kažu da je Draganu Sikimiću odbornički mandat prestao u maju 2017. godine, kada je podneo ostavku. Dodaju da su na ovo ime naišli istražujući finansiranje kampanje Aleksandra Vučića, lidera SNS-a, za predsedničke izbore 2017. godine.

“Verujem da u Zemunu nema dva Dragana Sikimića koji su rođeni 1968. godine i koji su diplomirani pravnici. Ali, pošto na sajtu Agencije za borbu protiv korupcije nema detaljnijih podataka o donatorima kampanje, mogu da kažem da sam 99,99 odsto ubeđena da je reč o istom čoveku”, kaže Tatjana Macura, predsednica zemunskog odbora ovog pokreta.

Nekad se računa ranije članstvo u stranci

Sve ove podatke kandidat Sikimić nije pomenuo u svojoj biografiji, koju je predao na konkurs za direktora Agencije za borbu protiv korupcije, pa članovi Odbora Agencije, koji su ga birali, u trenutku izbora nisu bili upoznati da li je i na koji način ranije bio politički angažovan. Sve i da jesu, objasnili su potom, ne vide kako bi to moglo da utiče na njihovu odluku. Osim toga, u Zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije ne piše da neko ko je ranije bio politički angažovan u nekoj stranci ne može biti izabran za direktora.

Prema zakonu, kandidat za direktora ne može da bude član političke stranke ili političkog subjekta. Članovi Odbora Agencije to su protumačili kao da se odnosi isključivo na trenutak kada kandidat konkuriše za tu poziciju. Kako su naveli u saopštenju, pitali su Sikimića da li je član neke stranke i, ako jeste, od kada, a on im je odgovorio da nije i da se ne bi javljao na konkurs da je član.

Međutim, slična situacija u Agenciji dogodila se i godinu dana ranije, ali tada nije izabrana kandidatkinja za direktorku upravo zbog svog prethodnog stranačkog angažmana. Mediji su tada preneli da je Odbor Agencije pokušao da izabere Ljiljanu Blagojević, gradsku pravobraniteljku i nekadašnju pomoćnicu ministra Nikole Selakovića, za direktorku Agencije za borbu protiv korupcije, ali bez uspeha.

Rad Agencije i ranije na meti kritika

Ni prethodni direktori Agencije za borbu protiv korupcije nisu bili pošteđeni kritika da su pod uticajem vlasti, pa čak i da štite pojedine državne funkcionere, izbegavajući da pokreću postupke protiv njih.

Tako je prvu direktorku Agencije Zoranu Marković Odbor Agencije smenio pre isteka mandata, a jedan od razloga je bio I to što nije pokretala postupke protiv funkcionera, koje je inicirao odbor.

Odbor se na ovaj potez odlučio nekoliko meseci nakon promene vlasti u Srbiji, kada su funkcioneri o kojima je reč već bili bivši.

Između ostalog, Agencija nije pokrenula postupak protiv tadašnjeg ministra odbrane Dragana Šutanovca u vezi gradnje stana na jednoj od najekskluzivnijih lokacija u Beogradu, sve dok nije otišao s vlasti.

Jelisaveta Vasilić podseća da je sličan problem postojao u Agenciji i u vreme direktorke Tatjane Babić.

‘Savet je tada upozoravao da Agencija utvrdi ko su donatori Fondacije Dragice Nikolić, supruge tadašnjeg predsednika Srbije Tomislava Nikolića, kao što to treba da čini i kad su u pitanju pokloni koje primaju drugi funkcioneri i s njima povezana lica. Jer, ta fondacija je dobijala donacije zbog predsednika, a ne zbog supruge. Agencija je smatrala da to ne treba da čini’, kaže Vasilić.

Agencija je najpre tvrdila da nije nadležna za fondacije, da bi se nekoliko dana posle predsedničkih izbora, na kojima je izabran Aleksandar Vučić, pojavila informacija da Agencija ipak istražuje Fondaciju supruge, sada već bivšeg, predsednika.

U vreme dok je Tatjana Babić bila na čelu Agencije, antikorupcijski portal Pištaljka objavio je da javnost nije bila obaveštena o izveštaju ovog regulatornog tela u kojem je pisalo da je gradonačelnik Beograda Siniša Mali prikazivao lažne podatke o imovini, da ga je banka sumnjičila za pranje novca i da je bio direktor i predsednik upravnog odbora u više firmi, od kojih su neke su privatizovane na ‘sumnjiv’ način.

‘Iako je Agencija izveštaj o vanrednoj kontroli imovine i prihoda još u avgustu dostavila Višem javnom tužilaštvu, zamenici javnog tužioca Tanji Vukićević, zbog sumnje da je gradonačelnik počinio više krivičnih dela, Agencija o ovome nije obavestila i javnost – što joj je bio posao i što joj je svrha’, pisala je Pištaljka, postavljajući pitanje da li je zbog tog prećutkivanja, Tatjana Babić nagrađena mestom sudije Ustavnog suda koji mesec kasnije.

To za Al Jazeeru potvrđuje i profesor Božo Drašković sa Instituta ekonomskih nauka u Beogradu, koji je u to vreme bio član Odbora Agencije.

“Ja sam postavljao pitanje svakom kandidatu da li je sada član stranke i da li je bio. Ako je bio, kada je prestao da bude član. Uz ključnu rečenicu da nije bitno koja partija je u pitanju. Tada se dogodilo da je gospođa Blagojević, koja je konkurisala za mesto direktora Agencije, izjavila da je bila član partije do 16. decembra, dakle do nekih 15 dana pred raspisivanje konkursa za direktora Agencije za borbu protiv korupcije i da je podnela ostavku na članstvo. Ona nije prošla zahvaljujući tome što smo ja i predstavnik Advokatske komore Srbije u Odboru bili protiv toga, pa nije bilo potrebne većine, iako su drugi pojedini članovi Odbora jako lobirali za gospođu Blagojević”, kaže Drašković.

Po slovu zakona ili ‘pranje ruku’

Na napomenu da članovi Odbora ovaj put nisu imali informacije o ranije stranačkom angažmanu Sikimića, on odgovara da je reč samo o “pranju ruku”.

“Ako ste bili do juče u nekoj partiji, vi de facto niste politički nezavisni, bez obzira da li je reč o vladajućoj ili opozicionoj partiji”, objašnjava Drašković.

I članica Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije i bivši sudija Višeg privrednog suda Jelisaveta Vasilić smatra da su članovi Odora Agencije morali da pitaju kandidate i o ranijem stranačkom angažmanu.

“U zakonu piše da je uslov da ne bude član partije u trenutku kad se bira. Ali, jedna je stvar ako je bio u nekoj stranci pre deset godina, a druga, ako je bio do skoro. Po mom mišljenju, to nije moralno, to je jedna vrsta prevare. To znači da je on politički opredeljen, a sad je na poslu na kojem se traži potpuna neutralnost”, kaže Vasilić.

Transparentnost Srbija podsetila je da je tokom pisanja novog zakona o Agenciji predložila unošenje odredbe prema kojoj član Odbora i direktor Agencije ne bi smeli da budu ni kandidati političkog subjekta na izborima održanim u poslednje četiri godine, kao ni članovi izborne komisije ili biračkog odbora koji su imenovani na predlog političkog subjekta u tom periodu, ali da to nije podržano. Naveli su da su razlozi za ograničenje to što Agencija odlučuje direktno o interesima političkih subjekata i javnih funkcionera, od kojih su mnogi politički.

Iz ove organizacije postavljaju pitanje mogućeg sukoba interesa, koji bi mogao da se pojavi kada direktor bude odlučivao o pitanjima koja se tiču političke stranke u kojoj je bio angažovan, upozoravajući da bi zbog toga deo rada Agencije mogao da bude blokiran.

I ćutanje nešto govori

A da bi takav problem mogao da se pojavi ukazuje I činjenica da je Agencija u julu prošle godine pokrenula postupak protiv SNS-a zbog sumnjivih donacija za izbore 2014. godine, kao i da trenutno vrši proveru prošlogodišnjih donatora na čijem spisku se nalazi i novoizabrani direktor Agencije Dragan Sikimić.

“Sad proveravaju 2014. godinu. A trebalo bi da proveravaju sve kampanje i donacije. Dakle, doći će na red i 2016. i 2017. godina. Ako ste bili jedan od donatora jedne stranke, a sada sedite na najvažnijem mestu u instituciji koja je zadužena za proveru donacija, pa kako niste u sukobu interesa?”, pita Jelisaveta Vasilić.

U istom članu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, koji propisuje da direktor ne može da bude član političke stranke, piše i da podleže “istim obavezama i zabranama koje se po ovom zakonu odnose na funkcionere”. U Članu 32. piše da je funkcioner dužan da, “prilikom stupanja na dužnost i tokom vršenja javne funkcije, u roku od osam dana pismeno obavesti neposredno pretpostavljenog i Agenciju o sumnji u postojanje sukoba interesa ili o sukobu interesa koji on ili sa njim povezano lice ima”.

Sikimić se, za sada, nije oglašavao o tome da li je, u kom periodu i na koji način bio stranački angažovan, pa, dakle, ni da li je u potencijalnom sukobu interesa. Ipak, imajući u vidu da u Srbiji mnogi veruju da se na važne funkcije ne dolazi bez partijske knjižice i činjenicu da je na mesto direktora Agencije za borbu protiv korupcije Sikimić konkurisao sa pozicije zamenika direktora Nacionalne službe za zapošljavanje, i ćutanje nešto govori.

Izvor: Al jazeera