Oglasi

Dizelaši: Evropsko smeće, dobrodošlo u Bosnu i Hercegovinu

Dobar dio automobila koji će u Njemačkoj, ali i drugim zemljama zapadne Evrope, biti proglašeni nepoželjnim, završit će u BiH.
Očekivanja da će sporni dizelski modeli završiti u BiH su opravdana Arhiva

Istrebljivanje automobila s pogonom na dizel uzelo je maha, pa je pitanje vremena kada će ceste u civilizovanom dijelu Evrope biti očišćene od ponajvećih pokretnih zagađivača zraka.

Nakon što su neki njemački gradovi već počeli zabranjivati ulaz starijim dizelskim modelima, govorka se da će im uskoro biti onemogućeno kretanje i po određenim dionicama autoputeva, što će vozače, potaknute mnogobrojnim subvencijama za zamjenu za ekološki prihvatljivije modele (benzinci, hibridi, vozila na plin ili gorive ćelije ili potpuno električni modeli), navesti da moderniziraju svoj vozni park i pridonesu manjem zagađenju zraka.

I onda, znamo kako ide nastavak priče - modela koji će u Njemačkoj, ali i drugim zemljama zapadne Evrope, biti proglašeni nepoželjnim, a radi se o ekološkoj normi Euro 5, eto u BiH, gdje je ograničenje za sada Euro 4.

Nakon odluke o uvođenju minimalne norme Euro 4, zabilježeno je smanjenje uvoza rabljenih i povećanje uvoza novih automobila

www.kfbih.com (preradjeni podaci sa stranice www.iddeea.gov.ba)

Ova priča ima dvije stane – jedna, ona crnja, je da će BiH, po ustaljenom običaju, širom otvoriti vrata zapadnom smeću, a druga je vedrija, da građani BiH žive u tako zaostalom društvu da im je čak i to smeće dobrodošlo, jer će zamijeniti još veće sopstveno smeće.

Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima Federacije BiH tvrdi da nema sumnje da će „sporna“ vozila iz EU završiti na cestama BiH, iz prostog razloga jer ta država nema mehanizme kako bi se zaštitila od uvoza starijih automobila, kao što su eko-takse pri registraciji, trošarine pri uvozu i slično.

Inicijativa za strožijom normom

Udruženje je još prošle godine uputilo inicijativu nadležnom Ministarstvu prometa i komunikacija BiH da od 1. aprila 2019. na snazi bude odluka o restrikciji na uvoz rabljenih automobila koja ne zadovoljavaju minimalnu Euro 5, a za nove automobile Euro 6 normu.

„Identične mjere predložili smo i 2015. godine, nakon čega je Vijeće Ministara BiH donijelo odluku o zabrani uvoza rabljenih automobila koja ne zadovoljavaju minimalan standard Euro 4. Statistika dokazuje da se nakon toga povećao uvoz novijih automobila, a stariji automobili su bilježili trend smanjenja“, kaže Muratović, koji dodaje:

Negativan uticaj lošeg javnog prijevoza

Gdje je rješenje za zagađenje zraka u BiH, makar onaj dio koji potiče od automobilia?

„Direktno rješenje ne postoji. Automobili u BiH na zagađenje zraka utječu i do 30 posto, mada ne postoje precizni podaci. Dakle, ne postoji direktno, ali donekle postoji indirektno rješenje, a to je popravak ekonomske situacije građana i države u kojoj će ljudi moći kupovati ekološki prihvatljivije automobile.  

Jedno od indirektnih rješenja bilo bi i popravljanje stanja opšteg gradskog javnog prijevoza koji bi morao utjecati na smanjenje količine automobila na cesti. Stanje u kakvom je trenutno javni prevoz može samo negativno utjecati na povećanje broja automobila, u kojima se obično vozi samo jedan putnik, odnosno vozač“, mišljenja je Grebović, koji je dodao da bi država morala subvencionirati kupovinu automobila na alternativna goriva:

„To je u ovom trenutku u BiH jedino plin (propan-butan). Kontradiktornost upravo predstavljaju dodatni nameti na sve one koji se opredijele da svoj postojeći automobi oplemene uređajem koji za pogon motora može koristiti plin!“.  

„Navedeni prijedlog smo uputili, jer smo, prateći razvoj i trendove uvoza automobila u BiH, primijetili da se ponovo povećava trend uvoza starijih automobila. Sigurni smo da bi se uvozila novija i tehnički ispravnija vozila. Na taj način bismo se ujedno i zaštitili od nekontrolisane najezde starijih automobila“.

Kada je u pitanju registracija vozila, prosječna starost voznog parka u BiH je približno 18, dok je u EU približno 11 godina.  Prema podacima Udruženja, za samo 11 posto vozila na bh. cestama vozila može se konstatovati da imaju kvalitetnije ekološke performanse i da značajno utiču na smanjenje ispušnih zagađujućih gasova (Euro 5, Euro 6 i elektro-vozila).

Dalje, dok su u EU posječne emisije C02 koje se odnose na putnička vozila iznosile 118 grama na 100 kilometara, u BiH iznose 177. 

 “Čak i laganim pogledom na ulice i raskrsnice naših gradova lako je zaključiti u kakvom stanju se nalazi naš vozni park. Osim prosječne starosti, radi se o dominantno dizelskom voznom parku niskih ekoloških normi. Naši organi vlasti bi morali usvojiti zaštitne mjere, a jedna od takvih bi bilo pooštrenje eko-normi pri uvozu vozila u BiH. Naravno postoje i druge mjere koje su već isprobane u drugim zemljama kao povećanje poreza na ovu vrstu vozila ali i uvođenje olakšica na kupovinu ekološki prihvatljivih vozila“, mišljenja je Damir Višošević, direktor ToyotaAdria BiH.

Prosječna starost uvezenih automobila u Bosnu i Hercegovinu

www.kfbih.com (preradjeni podaci sa stranice www.iddeea.gov.ba)

Najbolje rješenje bila bi veća upotreba električnih i hibridnih automobila, no, čini se da će proći još mnogo vremena dok se oni masovnije ne zakotrljaju cestama Bosne i Hercegovine. Razloga je mnogo, ali onaj najznačajniji koji ometa rast njihove mizerne prodaje, je visoka cijena, odnosno, inertnost vlasti da, po uzoru na ostale zemlje, subvencionira i potakne njihovu kupovinu i učini ih dostupnijim vozačima.

Toyota u BiH uvela hibrid prije 21 godinu

Pionir hibridne tehnologije Toyota je prije čak 21 godinu uvela prve hibride u BiH, no, dok ih je u svijetu prodato preko 12 miliona, u BiH, zbog vrste tehnologije i dodatnih carinskih davanja na njih (oko 15 posto), ulaze u red skupljih modela.

I pored tih okolnosti, Toyota je ove godine od ukupnog broja prodanih vozila isporučila čak 24 posto hibrida. No, kada je riječ o subvencioniranju kojim bi država cijenu ovih ekološki podobnih automobila snizila na rang onih s konvencionalnim pogonom, njega nema niti na vidiku. 

“Nažalost, još uvijek nemamo subvenciju kakvu ima, recimo Hrvatska. Da bi približila ove modele tržištu, Toyota BiH je koristeći unutrašnje fondove pribjegla određenoj vrsti eko-subvencija. Za ilustraciju, u ovom trenutku nudimo naš model C-HR HSD s eko popustom u iznosu od oko 3.250 eura. Fondovi za subvencioniranje ili neki drugi projekti pomoći pri kupovini ovih vozila bi svima nama budućnost učinili zdravijom i čistijom, s manje smoga i teških oboljenja dišnih puteva“, tvrdi Višošević. 

„Potrebno je u najmanju ruku preslikati zakonske regulative i pravilnike iz susjedne nam Hrvatske u kojoj se uveliko razvija infrastruktura javnih elektro-punioica i „car-sharing“ projekti. Navedena stimulacija bi se primijenila kroz više različitih stimulativnih aktivnosti, počev od oslobađanja carine i PDV-a, kao u Hrvatskoj, do besplatnih parking mjesta, umanjenja poreza na dobit za firme koje posjeduju 70 i više posto voznog parka na pogon eko-tehnologije, promicanje eko-automobila prilikom nabavki za javne institucije, smanjenje troškova putarina i slično. Porazna je činjenica da mi u zakonu, niti u pravilniku o registraciji, još uvijek nemamo električno vozilo“, navodi Muratović.

Hoće li makar iz Evrope protjerani dizelaši biti jeftiniji u BiH? Kako kaže Almir Grebović, glavni urednik specijaliziranog portala ProAuto.ba, kupci u BiH vjerovatno neće imati nikakve koristi, ali da njihovi uvoznici zato mogu očekivati veću zaradu.

Uvoznicima veća zarada

„Iako u Evropi već uveliko opada interes za automobilima s dizelskim motorima, u BiH on ne jenjava. Sve postaje jasno ukoliko pogledamo statistiku u posljednjih pet godina koja kaže da je odnos uvezenih dizelaša naspram benzinaca 87 naprema 13 posto. Objašnjenje je vrlo jednostavno – koliko god nauka ulagala u razvoj konvencionalnih benzinaca, oni ipak više troše u odnosu na dizele. Dakle, glavni razlog zbog čega se kupci opredjeljuju za dizele je prije svega ekonomske prirode“, kaže Grebović, koji dodaje:

BiH će sačekati na dizelske restrikcije

Je li realno očekivati da će država BiH u skorije vrijeme početi uvoditi restrikcije na starije dizelske modele, po uzoru na EU?

„Vjerovatno će EU određenim putem natjerati naše zakonodavce da na neki način opterete vozače koji voze dizelske automobile, ali mislim da ćemo na to sačekati, budući da je u EU ostalo još nekoliko desetina miliona dizelskih automobila, uglavnom potpuno ispravnih, kojih se oni prije svega trebaju riješiti zbog budućih zakonskih ograničenja. I tu je stvar vrlo ekonomska – profitabilnije je takav automobil prodati u zemlje kakve su BiH, Ukrajina ili Rusija…, nego dodatno ulagati u njegovu reciklažu, kaže Grebović.

„Čak iako se 'izlazne' cijene polovnih dizela iz EU smanje, tu će najviše profitirati veliki trgovci takvim automobilima budući da interes u BiH za takvim automobilima ne opada. Stvar je jednostavna i samo je u pitanju ekonomska računica – zbog čega bi se neko odricao zarade, ukoliko roba ide dobro i ukoliko se može prodati bez dužeg zadržavanja. Dakle, ne vjerujem da će u BiH u skorom periodu cijene uvezenih polovnih dizelskih automobila naglo pasti. Taj proces će u BiH trajati malo duže, sve dok država ne počne poduzimati neke dodatne restrikcijske mjere“.

Grebović kaže da je, osim svega nevedenog, nužno i podići prag tolerancije u stanicama za tehnički pregled koje, kako tvrdi, u većinu slučajeva služe samo najprizemnijem državnom cilju, a nikako doprinošenju povećanja sigurnosti na cestama i smanjenju štetnog utjecaja na okolinu.

„Stanice za tehnički pregled bi trebale biti vrlo gust filter na kojem bi se na svaki način trebali zadržavati i ekološki neprikladni i tehnički neispravni automobili“, tvrdi Grebović.   

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.