Oglasi

Direktor MESS-a Nihad Kreševljaković: Nova teatarska scena

Novi direktor MESS-a kaže da će puno veća pažnju posvetiti produkcijskim aktivnostima kroz Scenu MESS, koja će zapravo biti jedna nova teatarska scena u Sarajevu.
Nama je jako značajno da Festival MESS ne bude prepoznat kao samo sarajevski festival, kaže Nihad KreševljakovićVelija Hasanbegović

Razgovarao: Harun Cero

Na osnovu javnog konkursa, Vlada Kantona Sarajevo je umjesto v.d. direktorice Lejle Hasanbegović na funkciju direktora J.U. MES Međunarodni teatarski festival – Scena MESS imenovala Nihada Kreševljakovića.

On će na ovoj poziciji naslijediti višegodišnjeg direktora MESS-a Dinu Mustafića koji će ostati dijelom tima - kao rukovoditelj Scene MESS, odnosno teatarske produkcije MESS-a.

Nihad Kreševljaković rođen je u Sarajevu 1973. godine gdje je završio Filozofski fakultet, odsjek historija. Svoju profesionalnu karijeru započeo je kao saradnik Festivala MESS još 1994. godine. Prvo kao program menadžer, a potom kao izvršni producent Festivala MESS radio je 15 godina.

Učestvovao je 1995. godine i u kreiranju programa Modul memorije Festivala MESS, a od 2002. godine do danas obavlja funkciju umjetničkog rukovodioca tog programa.

Od 2011. do kraja 2015. godine uspješno je rukovodio Sarajevskim ratnim teatrom koji se u tom periodu afirmira kao jedna od vodećih bh. teatarskih kuća.

Kao teatrski producent potpisuje se na predstave: “Strah i bijeda Trećeg rajha - 99%”, reditelja Nermina Hamzagića, “Bio je lijep i sunčan dan”, rediteljice Tanje Miletić Oručević,“Happy End”, reditelja Pjera Žalice, “Tajna džema od malina” i “Koncert sa orahom, čekićem i bašlijom” rediteljice Selme Spahić, “Životinjska farma”, reditelja Dine Mustafića, “Brašno u venama”, reditelja Borisa Liješevića i brojne druge. Pokretač je zasebnog programa “Teatarski opservatorij Sarajevskog ratnog teatra” čiji je cilj bio afirmiranje mladih reditelja/ica i glumaca/ica.

Nihad Kreševljaković bavi se pisanjem, te je urednik i autor više publikacija. Bavi se i dokumentarnim filmom, te je koautor filma “Greta”, u režiji Harisa Pašović, “Noć je. Mi svjetlimo” rediteljice Jasmile Žbanić, a samostalno realizira TV dokumentarce  “Gazi Husrevbeg” i “Od Auschwitza do Sarajeva”.

Poslije rata zajedno sa bratom Seadom i Nedimom Alikadićem realizira kultni film o opsadi grada “Sjećaš li se Sarajeva” (2002), te dokumentarce “U potrazi za zemljom slobode – Un musulmano in San Marino” (2004) i “Od Skloništa do Sarajevskog ratnog teara” (2012).

Njegov rad također obuhvaća i angažman na zaštiti i promociji kulturnog i prirodnog nasljeđa BiH, a od 2009. godine obavlja i počasnu dužnost atašea za kulturu Ambasade Republike San Marina u BiH.

Za Al Jazeeru govori o svojim planovima i očekivanjima.

"Veliko mi je zadovoljstvo što sam postavljen na tu funkciju, s obzirom da je Festival MESS jedan od najznačajnijih događaja, ne samo u BiH, nego i šire. Ja već imam 15 godina radnog iskustva u toj oblasti. Radio sam sa ljudima čiji profesionalizam izrazito cijenim. Prioritetni zadatak i ono što sam naveo u svom planu i programu je da se očuva kontinuitet onoga što je Festival MESS postigao, prevashodno ovih zadnjih 20-ak godina od 1997. godine. MESS je definitivno najznačajniji festival ovog tipa na prostoru Balkana. Ono što su neke promjene, a to je u skladu sa novom registracijom, je da će Festival MESS puno veću pažnju posvetiti produkcijskim aktivnostima kroz Scenu MESS-a, koja će zapravo biti jedna nova teatarska scena u Sarajevu. Zadatak će također biti nastavak rada na iznalaženju prostora za funkcioniranje MESS scene. Sačuvat ćemo sve dosadašnje programe koje je festival MESS imao, poput programa modul memorije za koji sam ja osobno dosta vezan i smatram ga veoma važnim, s obzirom da rad festivala MESS u periodu opsade smatram jednim važnim dijelom kulturno-historijskog naslijeđa naše zemlje."

U prethodnim godinama se MESS suočavao sa finansijskim problemima?

Bez obzira na činjenicu da je Festival MESS dosta uspješan u tom pogledu, ja se iskreno nadam da trenutno, barem u Kantonu Sarajevo, strukture ljudi na važnijim mjestima, znaju šta taj festival znači za BiH i da će nam dati podršku.

Što se tiče ostalih izvora finansiranja, naravno da ćemo zapravo samo nastaviti rad na što intenzivnijoj komunikaciji sa zvaničnim sponzorima i prije svega ćemo čuvati sponzore koje imamo.

Festival MESS je poseban i po tome što je imao najveći uspjeh u apliciranju prema evropskim fondovima i upravo je to razlog da u ovim teškim vremenima je uspio i sačuvati taj imidž jednog od najznačajnijih festivala. Novac će vjerovatno decenijama predstavljati problem kulturnim radnicima i umjetnicima.

Novo pozorište je izvrsna vijest za Sarajevo. Da li to znači da će MESS drugačije funkcionirati?

Festival MESS zadnjih nekoliko godina godišnje producira ili koproducira četiri teatarske predstave. Recimo prošle godine je najznačajnija koprodukcijska predstava bila “Antigona“, a onda “Whats Europe“. MESS je bio i koproducent predstave “Brašno u venama“.

MESS u svojih 20-ak godina ima stotinu realiziranih produkcija i zbog te činjenice je prethodni direktor Dino Mustafić pokrenuo tu ideju, da Scena MESS bude sastavni dio festivala, kao jedno novo pozorište, koje će na specifičan način funkcionirati. To će doprinijeti internacionaliziranju bosanskohercegovačkog teatra, intenzivnijoj saradnji sa teatrima u regiji i naravno otvaranju prostora za mlade redatelje i glumce. Taj program će i voditi Dino Mustafić.

Zadnji teatar koji je osnovan u Sarajevu je bio Sarajevski ratni teatar 1992. godine.

MESS je prethodnih godina izlazio iz Sarajeva. Da li će se to nastaviti?

Nama je jako značajno da Festival MESS ne bude prepoznat kao samo sarajevski festival, već kao bosanskohercegovački. Mi ćemo nastaviti tradiciju da sarađujemo sa teatrima i teatarskim institucijama širom BiH, kao što su primjerice Bosansko narodno pozorište u Zenici, teatri u Tuzli, Mostaru...

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.