Devet zemalja EU-a za ubrzanu integraciju Zapadnog Balkana

Objavljen je novi dokument u debati o pristupanju zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EPA)

Austrija, Italija, Slovenija i zemlje Višegradske grupe dostavile su Briselu svoj prijedlog za “unapređenje procesa i održive i ubrzane integracije Zapadnog Balkana”.

Te zemlje predlažu da se “unaprijeđeni pristup” zasniva na “zadržavanju postojećih principa”: punopravnom članstvu kao konačnom cilju, fokusu na fundamentalnim područjima, da proces pristupanja bude zasnovan na postignutim rezultatima, striktnim i poštenim uvjetima, jačanju regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa i kompatibilan s postojećim pregovaračkim okvirima.

“Unutrašnja reforma Evropske unije ne može biti preduvjet za proširenje. Naša vrata ostaju otvorena”, navodi se u dokumentu u koji je Tanjug imao uvid.

Pet osnovnih ciljeva

Prijedlog devet zemalja članica obuhvata i pet osnovnih ciljeva, od koji je prvi jačanje kredibiliteta procesa pristupanja i međuinstitucionalne saradnje.

Drugi se odnosi na “održavanje i ubrzavanje napretka u reformama”, i to s fokusom na vladavini prava.

“Proces mora biti sveobuhvatniji i manje izdijeljen. Pregovori bi trebali osigurati bolju pripremu za članstvo u EU-u i dovesti do opipljivijih koristi za građane tokom samog procesa”, piše u dokumentu.

Kao peti cilj navodi se “aktivniji angažman” EU-a i zemalja članica u pristupanju Zapadnog Balkana, ali i bolja koherentnost partnera na zapadnom Balkanu kad je riječ o “eurointegracijama kao njihovom strateškom cilju”.

Novi dokument u debati o promjeni metodologije pristupanja zemalja zapadnog Balkana predlaže “grupiranje” pregovaračkih poglavlja po osnovnim područjima, bolje strukturiranje poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, kao i davanje “jačih poticaja” za napredak u pregovorima kroz jasne koristi za građane zemalja u procesu.

Efikasni finansijski poticaji

Predlažu se “politički poticaji” u vidu godišnjeg održavanja sastanka čelnika Unije sa čelnicima zemalja zapadnog Balkana i pojačana zastupljenost predstavnika regije na neformalnim ministarskim sastancima EU-a, u odborima i radnim grupama.

“Efikasni i ciljani finansijski poticaji moraju biti nagrađeni i olakšati napredak”, piše u tekstu, koji je potpisalo devet članica EU-a.

Traže se i jača finansijska podrška regiji, pojačane investicije i smanjenje ekonomskog i razvojnog jaza između EU-a i zemalja zapadnog Balkana.

Od Evropske komisije traži se da jasnije, lakše za upoređivanje i mjerenje predstavi ocjene napretka u primjeni kriterija EU-a od zemalja u procesu pristupanja.

“Poboljšanje ocjene reformskog procesa treba obuhvatiti i stvarni utjecaj reformskih mjera na terenu”, navodi se u prijedlogu.

Među prijedlozima su se našli i održavanje “Konferencije o Evropi” u zemljama regije, više zajedničkih inicijativa Evropskog parlamenta i parlamenata zemalja članica i zapadnog Balkana, kao i učešće regije u “Konferenciji o budućnosti Evrope”, za koju je planirano da bude održana u sljedeće dvije godine, u cilju reforme, većeg jedinstva i boljeg funkcioniranja Unije.

Evropska komisija objavit će svoje prijedloge

U Evropskoj komisiji kažu da je, osim francuskog prijedloga, koji je bio prvi prijedlog za promjenu metodologije procesa pristupanja EU-u, dosad dostavljeno još nekoliko dokumenata na istu temu.

Sve zemlje članice pozvane su da što prije predstave svoje ideje i prijedloge.

Komisija je najavila da će tokom januara izaći sa svojim prijedlogom za novu metodologiju proširenja, koji bi trebao biti osnova za daljnju debatu i uspostavljanje konsenzusa unutar EU-a o budućnosti politike proširenja, prenosi Tanjug.

Izvor: Agencije