Oglasi

Deset bh. gradova pomaže Bihaću u migrantskoj krizi

Gradonačelnik Bihaća kaže da je podrška kolega potvrda da grad kojem je na čelu nije sam, kao što nisu bili ni drugi gradovi kada su pogođeni poplavama.
Događaj je organizovan u okviru akcije "Pomozimo Bihaću", koja je pokrenuta uz podršku USAID-ovog projekta PRO-BudućnostFahrudin Vojić

Desetorica načelnika i gradonačelnika iz cijele Bosne i Hercegovine potpisom su se obavezali pomoći Bihaću, gradu koji se sam već godinu dana suočava sa migrantskom krizom.

Podrška je dio akcije "Pomozimo Bihaću", koja je pokrenuta uz podršku USAID-ovog projekta PRO-Budućnost koji implementira Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa Forumom građana Tuzle, Centrom za razvoj mladih Kult, Nansen dijalog centrom Mostar, Caritasom BiH i Helsinškim parlamentom građana Banja Luka, u cilju moralne i svake druge vrste pomoći gradu Bihaću.

"U ovom više nećete biti sami", poruka je poslana javnosti, ali i višim organima vlasti kako bi se aktivnije i kvalitetnije pozabavili humanitarnim, zdravstvenim i sigurnosnim aspektima migrantske krize.

Zahvalivši se svim kolegama koji su iskazali podršku Bihaću i njegovim građanima, Šuhret Fazlić gradonačelnik Bihaća je kazao da je podrška zapravo potvrda da Grad Bihać nije sam, kao što nisu bili ni drugi gradovi u BiH koji su u prošlosti bili pogođeni nekim problemom ili elementarnom nepogodom, poput poplava u Doboju i Maglaju kojima je Bihać pomogao onda kada je bilo najteže.

"Nemamo nikakvu nadležnost da upravljamo migracijama, niti imamo resurse za to. I ovu akciju 'Pomozimo Bihaću' ne treba pogrešno shvatiti, jer nama ne treba finansijska pomoć. Mi jesmo na početku migrantske krize imali određenih troškova u pogledu organizacije smještaja, prehrane i zdravstvene zaštite, ali su se brzo uključili ljudi iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i taj teret više nije na budžetu našeg grada. Ono što nas muči jeste problem da mi u gradu trenutno imamo preko 3.000 ljudi koji znatno utječu na život grada Bihaća i što mi ne možemo tu ništa da uradimo, ne možemo ih spriječiti da dolaze, niti imamo ovlasti da to sve uredimo i izmjestimo prihvatne centre van grada. Zbog toga nam je svaki događaj ili pomoć koja će skrenuti pažnju javnosti na ovaj problem od izuzetnog značaja", rekao je Fazlić u razgovoru sa kolegama iz drugih bh gradova.

'Očekuju se veći problemi'

Predsjedavajući Gradskog Vijeća Davor Župa se također zahvalio svim gradonačelnicima i načelnicima koji su se odazvali Fazlićevom pozivu i došli da iskažu svoju moralnu i svaku drugu vrstu pomoći, što njima kao najvažnijem organu koji upravlja gradom daje svojevrsno ohrabrenje i utjehu da u svemu ovome nisu sami.

"Bitno je da smo se sastali i razmjenili mišljenja, jer upravo u ovakvim slučajevima se pokazuju prijatelji uz čiju podršku je sve lakše izdržati", istakao je Župa.

Općina Centar Sarajevo je bila među prvima koja je iskazala svoju podršku Gradu Bihaću i gradonačelniku Šuhretu Fazliću. Prema riječima Nedžada Ajandžića, načelnika sarajevske Općine Centar, ovo je izazov na koji svi zajedno trebaju dati odgovor na neka od važnih pitanja u kontekstu migrantske krize, istaknuvši da njegova općina stoji na raspolaganju gradu Bihaću u moralnom i finansijskom smislu.

"Ovo je veliki izazov u koji se mora uključiti kompletna državna aparatura i svi nivoi vlasti, a mislim da i princip solidarnosti u velikoj mjeri može odgovoriti na ove izazove i probleme s kojima se Bihać trenutno suočava. Svi možemo puno više, a pojedinačno možemo malo i to bi bila neka moja poruka. Spremni smo biti solidarni i kad su bile poplave, a svakako da ćemo odgovoriti i kada su ovakve situacije u pitanju", kazao je Ajnadžić.

Dolaskom proljeća očekuju se veći problemi i eskalacija migrantske krize, a Bihać je sa svojim geografskim položajem najistureniji i na neki način predstavlja prvu liniju prema Europskoj uniji, te da to ne znači ništa posebno u odnosu na druge općine koje također mogu biti predmetom izbijanja sličnih ili manjih problema.

„U ovom više nećete biti sami“ – poruka je koja je danas poslana javnosti sa ovog skupaFahrudin Vojić/Al Jazeera

„Mi smo na Forumu za bezbjednost građana Banja Luke prije mjesec dana po prvi put sjeli i otvorili temu migrantske krize i potencijala problema za nas i već bilježimo u tranziciji određen broj migranata. Ne mogu pretpostaviti koliki će biti razmjer, niti gdje će biti lokacija ili okupljanja manjeg ili većeg tipa. Kao lokalni čelnici suočavamo se s nečim što je globalni izazov koji se tretira interkontinentalno, a mi se tu u našim lokalnim okvirima pokušavamo boriti s tim uz priličan osjećaj da državne vlasti nisu pomogle niti u preventivnom niti reakcijom nisu baš puno pomogli.

Preventivno u smislu da su državne granice porozne i da se može proći bilo kad i bilo gdje, a reakcijom gdje Grad Bihać može najbolje kazati koliko su i od koga imali podrške u svim ovim dešavanjima. Izazovi su humanitarne prirode jer se radi o živim ljudima koje na taj način i treba tretirati. Zatim je tu i bezbjedonosni izazov jer imamo velik broj ljudi kojima ne znamo niti porijeklo, ni biografiju, niti namjere. Tu je zdravstveni i epidemiološki izazov. Tako da čitava nova dimenzija problema se otvara za nas, a Bihać već ima iskustvo svega toga", kazao je Igor Radojčić, gradonačelnik Banje Luke.

'Nezadovoljni smo odnosom državnih institucija'

Općina Bosanski Petrovac također se nalazi na migrantskoj ruti i svakodnevno se suočava sa tranzitom određenog broja migranata. Zbog toga je, prema riječima načelnika te općine Dejana Prošića, ovaj skup vrlo značajan i za ovu općinu iz razloga što šalje vrlo snažnu poruku državnim institucijama zbog čega se nada da će one u budućnosti povesti više računa o ovim problemima.

"Nezadovoljni smo odnosom državnih institucija prema ovom problema koji je globalni i sa kojim se sukobljava cijela Europa, a evo ovdje kod nas se prebacuje na teret lokalnih zajednica. Nisam zadovoljan djelovanjem Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) koji ne poštuju zakone ove države jer inzistiraju na otvorenim migrantskim centrima, a znamo da su tu radi o ljudima nepoznatog porijekla, sumnjive prošlosti i sumnjivog zdravstvenog stanja. Otvoreni migrantski centri, ili faktički inkluzija migranata u naše društvo nikako ne dolazi u obzir. Neka prave zatvorene migrantske centre i neka to urade na svoj način. Trebalo je da se djeluje preventivno i da se ovaj problem rješi odmah na državnoj granici zaustavljanjem daljnjeg priliva migranata", istakao je Prošić.

Mala općina Vareš, koja broji 9.000 stanovnika, također se odazvala prijateljskom pozivu gradonačelnika Fazlića i Grada Bihaća, te na nedavno održanoj sjednici Općinskog vijeća donijela jednoglasnu odluku da u budućnosti nesebično pomaže Grad Bihać svakom vrstom pomoći.

"Kad može jedan mali Vareš, sa razrušenom privredom, koji se još bori sa posljedicama rata sa čime se suočavaju i izbjeglice koje ovamo dolaze, spremni smo dati dio sebe i ponijeti dio ovog tereta a to neka ide na sramotu države. Ako može jedan mali Vareš, onda država treba da se zastiti jer ona može puno više. Jedna mala lokalna zajednica poput Vareša nije mogla i ne želi stojati po strani i reći da ih se ovaj problem u Bihaću ne tiče. Sutra svi mi u svojim lokalnim zajednicama možemo imati neku kriznu situaciju i samo zajedno i uz podršku prijatelja istu možemo i prebroditi. Uvjeren sam da će i Grad Bihać ovu migrantsku krizu prebroditi uz sve prijatelje i one koji mu istinski žele pomoći. Sam se niko nikad nije izvukao. Ko se sjeća Skoplja, Crne Gore i Banja Luke zna o čemu govorim. Zato, zajedno! Nadam se da će Bihać dobiti još prijatelja iz cijele BiH", kazao je Zdravko Marošević, načelnik Vareša.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.