Oglasi

Dan kada je Kulin ban napisao Povelju

Čuvena Povelja Kulina bana iz 1189. godine zaostavština je od neprocjenjive vrijednosti.

Na današnji dan 1189. godine nastala je Povelja Kulina bana, prvi srednjovjekovni dokument pisan na domaćem jeziku, autentičnim pismom bosančicom.

Dokument je regulirao trgovačke odnose između Dubrovačke republike i srednjovjekovne Bosne, kojoj se time otvaraju vrata prema svijetu.

Povelja Kulina bana od nemjerljive je historijske važnosti.

"Malo je sačuvanih materijalnih dokaza o vladavini bosanskog bana Kulina. Ne zna se kako je izgledao, ni gdje je ukopan", izvještava Azalea Džanko, novinarka Al Jazeere.

Dva primjerka u Dubrovniku

No, čuvena Povelja Kulina bana zaostavština je od neprocjenjive vrijednosti.

S jedne strane za Dubrovnik - gdje se čuvaju dva  njena primjerka.

Zoran Perović iz Državnog arhiva u Dubrovniku kaže: "Prvi puta se spominju stanovnici ovoga grada, jer se Kulin ban kune, kaže tamo: 'Tebi, kneže Krvašu, i svim Dubrovčanima.'"

U narodu je vladavina bana Kulina ostala zapamćena po dobrobiti i blagostanju. Otuda i izreka: "Od Kulina bana i dobrijeh dana."

Tekst Kulinove Povelje upravo je dokaz dobrih dana koje je Bosna zapamtila.

Njen vladar imao je dobre diplomatske odnose sa susjedima, koji su razumjeli isti jezik, a pri tome su svi bili okrenuti trgovini i ekonomskom razvoju.

Značaj Povelje je neupitan, kažu historičari, no pogrešno je nazivati rodnim listom bosanske državnosti.

Emir Filipović, historičar, kaže: "Proglašenje Povelje Kulina bana rodnim listom bosanske državnosti bi negiralo, zapravo, najmanje 200 godina postojanja Bosne kao države od prvog njenog spomena sredinom 10. stoljeća."

No, nije to jedino pogrešno tumačenje srednjovjekovne zaostavštine.

Dijelovi Povelje vežu se za današnje političko uređenje i koriste za manipuliranje.

Političke opcije interpretiraju historiju Bosne onako kako im je po volji, kaže profesor Hidajet Repovac.

"Ne može svako pisati historiju, a danas svako sebi uzima, ili mnogi uzimaju sebi za pravo da pišu historiju, pogotovo političke neznalice i neznalice historijskih argumenata. Oni su uglavnom oni koji devalviraju, odnosno negiraju značaj određenih historijskih argumenata i događanja."

U Sarajevu replika

U svijetu postoje tri primjerka Povelje. Osim dva koja su u Dubrovniku, postoji i treći, koji je prenesen u ruski Sankt Petersburg.

Bosna i Hercegovina nije uspjela za sebe izboriti da barem jedan od primjeraka. U Sarajevu je njena replika.

"Mislim da, sa stanovišta struke, da bi nama daleko bilo korisnije kada bi država taj novac potrošen za eventualno vraćanje Povelje Kulina bana uložila u mlade ljude stručnjake koji bi se izučili da pročitaju taj dokument, i druge koji su pisani istim pismom, da znaju razumjeti i rastumačiti njihov značaj, i eventualno postaviti te dokumente u kontekst vremena u kojem su nastali, a potom ono što je zadaća historičara da ih približe suvremenom vremenu u kojem mi živimo", kaže Filipović.

Povelja Kulina bana je značajan dokument koji treba vrednovati, ali ne i precjenjivati, smatraju stručnjaci.

To je tek prvi u nizu dokumenata bosanskih vladara koji otkrivaju više o Bosni tog vremena i njenim dobrim danima.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.