Oglasi

Crnogorski Bošnjaci zastupljeniji kod Đukanovića nego za vrijeme Tita

Manjinski narodi u Crnoj Gori ne samo da su lideru Demokratske partije socijalista bili velika podrška, nego često i snaga koja ga gura naprijed.
Manjinski narodi dali su ključni doprinos snagama koje žele vidjeti Crnu Goru kao multietničku državuEPA - Ilustracija

Predsjednički izbori 15. aprila će biti sedmi od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a treći od proglašenja nezavisnosti Crne Gore. U startu se nameću pitanja: da li, u poređenju s prethodnim izborima, ovaj put ima "stvarnih" novih političkih aktera i da li bi nacionalne manjine u Crnoj Gori mogle opet imati presudnu ulogu u ishodu izbora.

Prema stavu analitičara i publiciste Šemsudina - Šekija Radončića, Crna Gora je i dalje jako podijeljena između pristalica crnogorske suverenosti, evropskih vrijednosti i njenog euroatlantskog puta, s jedne strane, i onih koji i dalje budućnost Crne Gore vide "u krilu majke Rusije i Srbije", s druge strane.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalač na ovim izborima se pojavio kao neko ko bi mogao prisvojiti simpatije Bošnjaka, međutim, kako kažu analitičari, u sistemu dva suprostavljena bloka, glas koji ne bude išao predsjedniku vladajuće Demokratske partije Mili Đukanoviću automatski se pripisuje drugoj strani.

'Proruski nastrojeni DF-ov Mladen Bojanić'

"Bez namjere da omalovažavam bilo koga, radi se o apsolutnom političkom autsajderu. Njegov jedini politički adut je to što je eksponiran kao vjernik. Ali, svaki glas koji Kalač osvoji u slučaju da Đukanović ne pobijedi u prvom krugu išao bi u koš kandidata Demokratskog fronta, proruski nastrojenog Mladena Bojanića. Koji se nije htio ograditi od izjave Nebojše Medojevića 'da ko god glasa za Đukanovića, taj je novi poturica'", kaže Radončić.

Zastupnik Hrvatske građanske inicijative u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović dodatno pojašnjava prisustvo političkih aktera u Crnoj Gori koji su podijeljeni u dva bloka suprostavljenih oko statusa državnosti.

"Sa sigurnošću mogu reći da stvarnih novih kandidata, zapravo, nema, radi se o istim političkim akterima, koji predstavljaju određena politička načela oko dva suprostavljena bloka, između kojih je rascjep. Jer, i nakon 12 godina, kad smo revitalizirali državnost Crne Gore, imamo određene glasove za preispitivanje tog istog statusa - dakle, nema novih političkih subjekata i isti su politički koncepti na ovim izborima", navodi Vuksanović.

Novinar i publicista iz Ulcinja Mustafa Canka navodi da su, zbog snažne polarizacije u Crnoj Gori, manjine imale presudnu ulogu i kada je bio referendum o nezavisnosti te da je tako ostalo do danas.

Upravo su glasovi manjinskih naroda bili i ostali presudni za sve Đukanovićeve historijske pobjede i pobjede građanske opcije u Crnoj Gori, posebno računajući pobjedu na referendumu za nezavisnost Crne Gore i izglasavanje ulaska Crne Gore u NATO.

Dobri odnosi s Albancima i Kosovom

Radončić navodi da su manjinski narodi dali ključni doprinos svim pobjedama onih snaga koje žele vidjeti Crnu Goru kao multietničku državu, državu s evropskim civilizacijskim vrijednostima. Srazmjerno tome, nacionalne manjine, prije svega Bošnjaci, više su zastupljeni u vlasti kod Đukanovića nego za vrijeme socijalizma.

"Ilustrirat ću to sljedećim primjerom - u aktuelnoj Vladi Crne Gore su šesterica Bošnjaka: jedan potpredsjednik Vlade - Rafet Husović te peterica ministara; policije Mevludin Nuhodžić, prosvjete Damir Šehović, saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, zdravlja Kenan Hrapović, rada i socijalnog staranja Kemal Purišić. A to nije bilo ni u Titovo vrijeme", kaže Radončić.

Mustafa Canka dodaje da je mnogo je razloga za uzajamnu podršku Đukanovića i nacionalnih manjina, posebno od 1997. godine, kada je Đukanović označio tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića kao prevaziđenog političara, i nakon što je na referendumu 2006. godine obnovljena nezavisnost Crne Gore.

"Albanci posebno pamte da je Crna Gora, dok je on [Đukanović] u prvom mandatu bio predsjednik, 1999. godine otvorila vrata za sve one koji su bili prognani sa Kosova, da je Crna Gora među prvima priznala državu Kosovo, da je postala članica NATO-a, uprkos protivljenju većine građana, da su odnosi s Albanijom također veoma dobri", govori Canka.

Popularnost Đukanovića među Albancima u Crnoj Gori je svakako i posljedica nedorasle političke elite, koje trenutno rukovode njihovim nacionalnim strankama, zaključuje Canka.

'Sačuvali smo mir kada je svugdje bio rat'

Prošle sedmice je na sjednici Hrvatske građanske inicijative jednoglasno odlučeno da ta stranka podrži Đukanovića na predstojećim predsjedničkim izborima. Vuksanović komentira da bi svaka politička opcija značila jedan oblik "mazohizma nacionalnih manjina", jer je dio Đukanovićeve političke legitimacije upravo podrška nacionalnih manjina.

"Zaslugom Đukanovića sačuvali smo mir kada je svugdje bio - ne nemir, nego rat i strahota, sačuvali smo zemlju 1999. godine od  razaranja. Godine 2006. smo pokazali nešto što nije tipično za Balkan, a to je da se na ovim prostorima može obnoviti država bez stradanja i ispaljenog metka", navodi Vuksanović.

Radončić procjenjuje da će lider vladajućeg DPS-a pobijediti na izborima 15. aprila jer "manjinske narode u Đukanovićeve širom raširene ruke guraju velikosrpski nacionalisti, velikosrpska opozicija, Srpska pravoslavna crkva i Rusija. I to svojim programima, javnim i tajnim djelovanjem i čestim verbalnim nacionalističkim nasrtajima i uvredama upućenim pripadnicima manjinskih naroda".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.