Oglasi

Crna Gora vojnim rokom priprema mlade za život

Analitičari tvrde da uvođenjem dobrovoljnog vojnog roka crnogorski sistem odbrane 'prokrvljuje'.
Tromjesečna obuka će biti gotovo identična onoj koju sada pohađaju budući profesionalni vojnicimod.gov.me

Nakon što je 2017. godine postala 29. članica transatlantske porodice, NATO-a, Crna Gora uvođenjem dobrovoljnog vojnog roka 2019. nastavlja razvijati svoj sistem odbrane, ali i, kako navode analitičari, pripremati mlade ljude za osnovne životne izazove.

S obzirom da Vojska Crne Gore od 2006. nije imala klasične regrute, a da je vojni rok ukinut, analitičari tvrde da ovim potezom crnogorski sistem odbrane 'prokrvljuje'.

Predsjednik Atlantskog vijeća Crne Gore, Savo Kentera, kaže za Al Jazeeru da uvođenjem dobrovoljnog vojnog roka mladići i djevojke iz te zemlje dobivaju priliku da u sređenom i organiziranom sistemu, “kao što je Vojska Crne Gore“, obuče u nekim osnovnim stvarima koje po njemu treba znati svaka osoba koja je punoljetna.

“To je nekada postojalo i u Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Radi se o služenju vojnog roka isključivo na dobrovoljnoj osnovi. Mi u zadnjih 10-15 godina imamo jedan poremećaj vrijednosti u društvu. To je slučaj svim zemljama zapadnog Balkana. Mladi ljudi više ne cijene neke stvari koje bi trebali cijeniti. Ako jedno društvo mladim ljudima ne može pružiti određena saznanja i oblasti bezbjednosti, kulture i hierarhije, onda ne možete očekivati od tih mladih ljudi da sutra budu nekom uzor“, ističe Kentera.

Vanredne situacije

Očekuje da će ovaj potez osigurati da Crna Gora u budućnosti ima veći broj kvalitetnih mladih ljudi koji su u stanju da obavljaju, kako kaže, osnovne stvari potrebne za život.

“Ne radi se primarno o odbrani ili o tome da ti ljudi u budućnosti idu u neke vojne misije. Ovdje u Crnoj Gori smo imali vanredne situacija, kada je palo svega 20-30 centimetara snijega u Podgorici. Tada ljudi nisu znali ispred svojih ulaza da očiste snijeg, jer su bili nesposobni. Ne kažem da će to biti jedini plan obuke, ali ona će sigurno doprinijeti tome da mladi ljudi budu mnogo sposobniji za život. Tako kasnije mogu ući u koštac sa mnogo većim problemima“, kaže on.

Sistem dobrovoljnog služenja odgovara zemljama regije

Sigurnosni analitičar Denis Avdagić ističe da Bosna i Hercegovina ima slično rješenje kao što je to bilo i u Crnoj Gori do sada, odnosno da postoji samo profesionalno popunjavanje vojnog kadra.

Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Slovenija i Srbija, navodi on, već imaju sistem dobrovoljnog služenja vojnog roka, dok Kosovo, kao što je poznato, vojsku nema, “a na neki način „relikt” obveznog služenja je očuvan u najbližoj nam primjerice Austriji“.

“Taj sustav, dragovoljnog služenja, odgovara trenutačnim potrebama svih navedenih zemalja i vjerujem da se Crna Gora upravo i povela pozitivnim iskustvima, i primjerima prije svega iz NATO zemalja. Iskustvo Hrvatske im je tu vjerojatno najbliže jer je i veći broj polaznika iz crnogorske vojske završio vojna školovanja u Hrvatskoj“, kaže Avdagić.

Razloge zbog kojih Crna Gora uvodi dobrovoljno služenje vojnog roka, ističe Katarina Đokić, istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, trebalo bi tražiti u novom strategijskom pregledu odbrane ove zemlje usvojenom u septembru, koji, između ostalog, analizira potrebe i prioritete razvoja crnogorskog sistema odbrane.

“Neki od izazova navedeni u ovom dokumentu su preveliki broj podoficirskog kadra (u odnosu na broj vojnika) i nepovoljna starosna struktura Vojske. Ovaj dokument, takođe, eksplicitno naglašava da će vojnici koji dobrovoljno odsluže vojni rok činiti bazu za popunu stalnog i rezervnog sastava Vojske. Pri tom, jedan od prioriteta razvoja Vojske je osposobljavanje aktivne rezerve za “namjenske zadatke” do 2026. godine“, pojašnjava Đokić.

Uzevši sve ovo u obzir, smatra ona, može se zaključiti da Crna Gora želi kroz mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog roka podmladiti sastav i privuči nove pripadnike i pripadnice aktivne rezerve.

“Možda deluje čudno što će onda broj vojnika na godišnjem odsluženju vojnog roka biti samo 100. Ipak, s obzirom na to da bi Vojska Crne Gore trebalo da broji oko 2.400 ljudi u mirnodopskom i oko 5.200 ljudi u ratnom sastavu, verovatno je Ministarstvo odbrane procenilo da im je taj broj svrsishodan“, smatra ona.

Popunjavanje rezervnog sastava

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, kaže da crnogorski odbrambeni sistem ovim potezom 'prokrvljuje', jer u njega ulaze mladi ljudi i jača se obučno iskustvo koje je sada u Crnoj Gori bilo korišteno samo za profesionalne vojnike.

Kao i Đokić napominje da će Crna Gora s dobrovoljnim služenjem vojnog roka početi popunjavati rezervni sastav koji s godinama polako nestaje s obzirom da je obvezni vojni rok ukinut 2006. godine.

Ne manje važno, ističe Avdagić, je da sistem dobrovoljnog služenja može upravo i služiti za popunjavanje profesionalnog kadra, kako je to na primjer riješeno u Hrvatskoj.

“Osim što će proći obuku, regruti će pomoći i u održavanju sustava, primjerice na stražarskim dužnostima i time u jednom dijelu rasteretiti profesionalni vojni kadar“, smatra on.

Istraživanje Atlantskog saveza iz 2016. godine pokazalo je da bi čak 55 posto ispitanika dobrovoljno služilo vojni rok u trajanju od tri mjeseca, dok je 61 posto ispitanika smatralo da vojni rok u Crnoj Gori nije ni trebalo ukinuti.

Savo Kentera je siguran da, kada bi se to istraživanje ponovilo danas, da bi broj ljudi koji su za služenje vojnog roka bio još i veći.

“Vojska Crne Gore je danas mnogo profesionalnija i modernija i ljudi jednostavno shvataju značaj i potrebu Vojske Crne Gore. Čini mi se da ta potreba kod velikog broja ljudi nikada nije ni prestala postojati. Ako uzmete u obzir tradiciju Crne Gore i Crnogoraca, ali i okruženje i historiju, onda je sasvim prirodno da služenje tog vojnog roka postoji. Mi ovo ne trebamo raditi zbog NATO-a, Evropske unije ili bilo koga drugoga, nego zbog nas samih. To nije potrebno samo Crnoj Gori, nego svim zemljama u regionu“, smatra Kentera.

Crna Gora pozitivan primjer

Katarina Đokić kaže da istraživanje Atlantskog saveza pokazuje da bi se 55 posto ispitanika prijavilo da dobrovoljno služi vojni rok u trajanju do tri mjeseca, ali da nema podataka o tome koliko iznosi taj procenat među mladima.

“Kad je reč o drugim zemljama u regionu, svuda je uveden koncept profesionalne vojske, a u većini zemalja postoji mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog roka. U praksi se pokazalo da je održavanje profesionalne vojske zahtevno, veliki je izazov što se ulaže u profesionalne vojnike, a oni brzo napuštaju sistem nezadovoljni uslovima rada – Srbija, na primer, ima veliki problem sa odlivom ne samo vojnika, već i oficira, podoficira i civilnih službenika iz sistema odbrane. Prošlog leta veliku pažnju javnosti privukla je medijska debata o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, ali ni to nije rešenje ako se regruti dovode samo da bi “čistili krug”“, navodi Đokić.

Potrebna je, smatra, jasna ideja čemu služi vojska da bi se na osnovu toga planiralo kakva je vojska potrebna, i u tom smislu, “Crna Gora je bar pozitivan primer jer je objavila svoje strateške prioritete i ciljeve u pogledu kadrovske popune“.

Tromjesečna obuka će biti gotovo identična onoj koju sada pohađaju budući profesionalni vojnici.

Nakon toga, oni koji odsluže dobrovoljni vojni rok stupaju u strategijsku raspoređenu rezervu i bit će na raspolaganju državi u svim vanrednim uslovima.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.