Članstvo u NATO-u donosi i porast investicija

Osnovna svrha NATO-a je da očuva mir i sigurnost političkim i vojnim putem u državama članicama, ali osim toga koncept NATO-a ima i niz drugih aktivnosti i programa koji mogu biti od koristi za opštu dobrobit države članice. NATO danas predstavlja savez 29 država (uskoro 30 – Sjeverna Makedonija) iz Sjeverne Amerike i Evrope koje su se obavezale da će ispunjavati odrednice Sjevernoatlantskog sporazuma potpisanog u Washingtonu 4. aprila 1949. godine. Članica NATO-a može postati “bilo koja evropska država koja je u stanju da unapređuje principe ovog Sporazuma i doprinosi sigurnosti sjevernoatlantskog područja”, naglašeno je u uvodnom dijelu NATO informatora.

Poznato je koji su to aspekti članstva u NATO-u u odbrambenom i sigurnosnom smislu, međutim, geopolitički značaj i politiziranje procesa pristupanja NATO-u posebno su izraženi u zapadnobalkanskim državama. Prema mnogim ekonomskim stručnjacima iz regiona vrlo je važno objektivno sagledati te ekonomske pokazatelje, bez apriori politiziranja tog procesa. Stoga je nedovoljno informacija upravo o benefitima članstva u NATO sa konkretnim podacima. Direktnu korist građani država članica NATO-a i država partnera mogu očekivati kroz praktična saradnju na mnogim ostalim područjima djelovanja. Prije svega to su borba protiv terorizma, reforma odbrane, ekonomski aspekti sigurnosti, pripravnost na katastrofe, kontrola naoružanja, logistika, zračna odbrana, upravljanje zračnim prostorom, oružje, obrazovanje i obuka, nauka i okoliš, te informatički programi.

Područja djelovanja NATO-a 

Važni segmenti za države u tranziciji koje vape za podrškom u svom daljem razvoju i napretku su upravo pripravnost na katastrofe, obrazovanje, nauka, okoliš i informatika.

Euroatlantski centar za koordinaciju djelovanja u katastrofama (EADRCC) osnovan je u sjedištu NATO-a u junu 1998. godine na osnovu prijedloga koji je dala Rusija. Centar koji radi 24 sata dnevno djeluje kao žarišna tačka za razmjenu informacija i koordinira djelovanja NATO-a i država partnera u katastrofama u euroatlantskoj zoni. Učinkovita djelovanja u katastrofama zahtijevaju koordinaciju prevoznih sredstava, medicinskih resursa, komunikacije, kapaciteta za djelovanje u katastrofama i druge civilne resurse. Sve države imaju odgovornost da se pobrinu da planovi za suočavanje sa hitnim slučajevima budu spremni na nacionalnom nivou. Međutim, uzme li se u obzir mogući pogranični karakter nekih katastrofa i potreba za učinkovitim odgovorom na pozive za međunarodnu pomoć, nužni su saradnja i planiranje na međunarodnom nivou.

Program sigurnost uz pomoć nauke Komiteta NATO-a za nauku primjenom nauke u rješavanju problema ima za cilj da doprinese sigurnosti, stabilnosti i solidarnosti među državama. Takođe podržava saradnju, umrežavanje i izgradnju kapaciteta među naučnicima koji rade u članicama NATO-a, državama partnerima i članicama Mediteranskog dijaloga. Program sigurnost uz pomoć nauke je usmjeren na podršku saradnji na temama istraživanja vezanima za odbranu od terorizma ili suprotstavljanje ostalim prijetnjama sigurnosti. Dodatni cilj je promovirati zajedničko korištenje i prijenos tehnologije kako bi se pomoglo državama partnerima da rješavaju svoje specifične prioritete. Program Komiteta za izazove savremenog društva (CCMS) rješava probleme okoliša i društva okupljanjem nacionalnih agencija u saradnji na kratkoročnim i dugoročnim studijima na tim područjima. Program takođe pruža jedinstveni forum za razmjenu znanja i iskustava u tehničkim, naučnim i političkim aspektima društvenih i ekoloških pitanja među NATO-om i državama partnerima, u civilnim i vojnim sektorima, a u svom radu se rukovodi nizom ključnih sigurnosnih ciljeva.

Program NATO-a za civilne (ne-vojne) nauke omogućio je niz istraživanja i obrazovnih institucija u državama partnerima sa potrebnom infrastrukturom umrežavanja radi pristupa Internetu.

Širenje NATO-a na Zapadnom Balkanu

“NATO je najveći vojno politički savez na svijetu kada je u pitanju sigurnosni globalni kišobran, ali NATO ima višestruke funkcije u različitim oblastima društva posebno kada su u pitanju demokratija i ljudska prava. To je savez koji ima najsposobnije kadrove na svijetu iz raznih oblasti gdje rade najbolji za najbolje”, navodi Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH i profesorica na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.

Širenje NATO-a na prostoru Zapadnog Balkana je još aktivan proces, koji izaziva niz političkih i drugih reakcija i prisutan je u javnosti. Pojedine države istočne Evrope nisu osjetile veće poticaje u privredi ni poseban ekonomski napredak nakon što su postale punopravne članice saveza, ali su dobili u smislu sigurnosti i time se zadovoljavaju. S druge strane, Slovenija (prva bivša jugoslovenska republika koja je u NATO ušla 2004. godine) je godinu dana prije ulaska u NATO u svom BDP-u imala 1,8 posto udjela stranih direktnih investicija, da bi se u 2007. godini taj udio povećao na 3,9 posto.

O procesu širenja NATO-a penzionisana pukovnica Vojske Srbije, Svetlana Janković kaže: “Pošto sada de facto imamo samo jedan blok u svetu, zemljama budućim članicama se propagira skriveno da je već veliki benefit za njih što su ih zemlje NATO primile u svoj sastav. Definitivno da zemlje koje su u poslednje vreme ušle u NATO nisu dobile nikakve posebne benefite. Mislim da će se sa tim trendom nastaviti i za sve buduće zemlje članice. Možda je najbolji primer za to Crna Gora. Po mom mišljenju NATO nastavlja sa strategijom osvajanja prostora”.

Od samih država ovise i benefiti članstva u NATO-u

Na osnovu zvaničnih podataka Centralne banke Crne Gore, ukupna ulaganja u ovu državu od njenog ulaska u NATO pa do kraja novembra prošle godine iznosila su 1,3 milijarde eura. Prema riječima Radoja Žugića guvernera Centralne banke Crne Gore, za jedanaest mjeseci prošle godine, strane investicije iz zemalja članica NATO-a u Crnu Goru, iznosile su 248,4 miliona eura.

Hrvatska je takođe po procjenama državnih organa osjetile benefite nakon ulaska u NATO, prije svega u odbrambenoj industriji koja je doživjela ekspanziju. Organizacija za nauku i tehnologiju NATO-a broji 5.000 naučnika i oni dijele svoje inovacije u okviru saveza, te na taj način i Hrvatska u tome već sudjeluje, a u registru firmi koje ispunjavaju uslove za saradnju sa NATO ima 190 hrvatskih firmi. Ulaganja u odbrambenu industriju mogu u velikoj mjeri potaknuti proizvodnju, investicije, zapošljavanje i izvoz te povećati konkurentnost privrede i veći privredni rast posebno u turizmu.

“Verovatno da i mnoge druge grane privrede mogu osetiti boljitak, kao što su saobraćaj, informatika, medicina, ali je sve uslovljeno nasleđem koji ta zemlja nosi sa sobom prilikom ulaska u ovaj savez. NATO je dobar partner, što se može videti kroz saradnju na primjeru sa Srbijom i Švedskom”, dodaje Janković.

Analize o mogućim benefitima u pogledu ekonomije u našem društvu u fazi kada je BiH kandidat za članstvo, zasjenile su stalne političke trzavice i neslaganje ključnih političkih aktera o političkim aspektima članstva. Iako u ovoj predpristupnoj fazi, prema mišljenju stručnjaka, BiH već osjeća promjene, prije svega u promjeni razmišljanja privrednika neopterećenih politikom, koji  čitav proces prvenstveno posmatraju poduzetnički. Profesorica Gupta je mišljenja da je najvažniji benefit koji bi BiH dobila ulaskom u NATO trajno čuvanje mira i vladavina prava.

“Naravno važni su i jačanje institucija, posebno pravosuđa, ekonomski efekti, modernizacija oružanih snaga što uključuje vojnu, tehničku, edukativnu asistenciju i svaki drugi suport kada su u pitanju standardi koji su neophodni za moderne oružane snage”, navodi Gupta.

Bosna i Hercegovina i Srbija su još od 2006. godine i formalno postale učesnice programa Partnerstvo za mir, koji takođe donosi konkretne benefite. Prije svega je to demokratska kontrola oružanih snaga, primjena novih tehnologija i savremenih NATO standarda NATO, zajednička naučna istraživanja sa NATO članicama i ostalim partnerskim državama, izrada doktrinarnih dokumenta u oblasti sigurnosti i odbrane, dostizanje stepena borbene gotovosti oružanih snaga u skladu sa NATO standardima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Janković navodi da postajanje formalnom članicom NATO ne donosi po automatizmu benefite,  već članstvo pruža određene mogućnosti, ali od same zemlje zavisi da li ima resursa svih vrsta da bi to mogla najbolje iskoristi. Shodno tome, ne treba zaboraviti ni geostrategijski i geopolitički položaj kao bitnu referencu koja utiče i na krajnje benefite članstva.

Ono što je zajedničko za sve provedene ankete o članstvu BiH u NATO jeste da kao najvažniji efekat članstva građani vide u kraju svih sukoba na balkanskim prostorima, odnosno uspostava trajnog mira za buduće generacije.

Ipak Gupta ocjenjuje da zbog trajnog mira i sigurnosti koje donosi NATO uz to ide i još puno drugih benefita. NATO je jedna trajna garancija mira, a to uključuje da ozbiljne kompanije i potencijalni investitori za ulaganje u BiH mogu ulagati bez rizika kada je u pitanju sigurnost investicija.

“Paralelno ekonomski ćemo jačati i ujedno imati velike mogućnosti zaposlenja raznih profila zanimanja. Mi smo mala populacija, ali imamo pametan i radan narod koji će ovdje ostati i živjeti od svoga rada. Svaka država koja ima poziv za članstvo u NATO je privilegovana na svaki način. Za BiH to je historijski iskorak, sa NATO-om idemo u sigurnu i profitabilnu budućnost, NATO dolazi kao najsjajnija zvijezda na bosanskohercegovačko nebo”, poručila je Gupta.

Izvor: Al Jazeera