Breivik osuđen na 21 godinu zatvora

Sud u Oslu osudio je norveškog desničarskog ekstremistu Andersa Behringa Breivika na 21 godinu zatvora, za ubistvo 77 ljudi prošle godine.

Presuda, koju je i sam Breivik priželjkivao, epilog je desetosedmičnog suđenja za dvostruki napad koji je traumatizirao norveško društvo i šokirao svijet.

Neće se žaliti na presudu

Advokat Andersa Behringa Breivika izjavio je da se njegov klijent ne namjerava žaliti na presudu.

“Rekao je da se neće žaliti sada kada je proglašen uračunljivim”, rekao je Geir Lippestad, novinarima na reakciju desničarskog ekstremiste na presudu.

Desničarski ekstremist Breivik je želio da ga proglase mentalno zdravim i strahovao da bi psihijatrijsko liječenje potkopalo njegovu ideologiju. Kad je u petak čuo presudu, nasmiješio se.

Breivik (33) je prije 13 mjeseci ubio 77 ljudi, pošto je prvo podmetnuo bombu u blizini zgrade norveške Vlade u Oslu, a potom na otoku Utoya, nedaleko od Osla, nasumice pucao na učesnike ljetnjeg kampa mladih laburista.

Da su sudije utvrdile da je Breivik poremećen, proveo bi život u psihijatrijskog ustanovi.

Reporter Al Jazeere Paul Brennan, koji se javio iz Osla, kaže da će njegova kazna možda biti produžavana.

“On će biti zatvoren i držan u zatvoru sve dok ne bude donesena odluka da više nije opasan za javnost”, kaže Brennan. 

Prema norveškom zakonu, kazna može biti produžena ako se po njenom isteku utvrdi da je on i dalje opasan po društvo.

“Ovo je najviša kazna koju imamo u Norveškoj i prekasno je da se to sada mijenja”, kazao je Sverre Bromander, šef sindikata pravne službe norveške policije. “Razmatramo slučajeve koji će za najvišu kaznu dobiti 30-godišnju kaznu, ali to će biti u budućnosti. Norveška se smatra pomalo naivnom i vjerovatno s pravom.”

Članovi porodica stradalih na Utoyi, te preživjeli, kazali su da su zadovoljni odlukom Suda.

“Ovaj slučaj za mene neće prestati”, rekla je Unni Marcussen, majka 16-godišnje Andrine, koja je ubijena. “Andrina je i dalje sa nama na mnogo načina, no sada mogu podvući liniju ispod ovog procesa, koji je osudio osobu koja je ubila moju kćerku. U tom smislu može se podvući crta. Zarastanje rana i žal je drugi proces koji i dalje traje i kroz koji prolazimo svaki dan.”

Bjorn Ihler, koji je preživio napad na Utoyi, kazao je: “Moramo obratiti pažnju na ekstremizam, diskutovati s ekstremistima, iz svih vrsta ekstremističkih društava i ne gledati svakog takvog kao neuračunljivog, nego ih moramo ozbiljno shvatiti, slušati njihove ideje i razgovarati s njima. Da bismo to uradili, ova presuda je vjerovatno bolja opcija.”

“Neophodni zločini”

Predviđeno je da norveški serijski ubica izdržava svoju kaznu u specijalno prilagođenom zatvoru s visokim nivoom sigurnosti.

“Riječ je o pravdi i preuzimanju odgovornosti za ono što je učinio. On nije neuračunljiva osoba, u tom slučaju ne bi bio odgovoran. Ne radi se o tome gdje će biti smješten, nego o onome što je učinio”, kazala je Mette Yvonne Larson, članica pravnog tima koji je zastupao porodice žrtava.

Breivik je 22. jula prošle godine prvo u Oslu bombom ubio osmero, a zatim, prerušen u policajca, na otoku Utoya još 69 ljudi, uglavnom tinejdžera.

Na suđenju je svoje postupke opisao kao “zločine, ali neophodne” i istakao da je “djelovao u samoodbrani”.

Suđenje Breiviku je počelo 16. aprila u Oslu, a nekoliko dana kasnije taj 33-godišnjak je bez izraza bilo kakvih emocija detaljno opisao kako je na Utoyi 75 minuta pucao na mlade laburiste.

Breivik je ocijenio da su njegove žrtve bile “legitimna meta”, pošto su bili pripadnici političke organizacije koja je, kako je rekao, norveško društvo izložila islamu i multikulturalizmu.

Profil Breivika “raskrinkan” je odmah poslije napada, pošto je na svojoj Facebook stranici naveo da je kršćanin i konzervativac, samac, zainteresiran za lov i igrice poput “World of Warcraft” (Svijet rata) i “Modern Warfare 2” (Moderni ratovi).

Dugo pripremani napadi

Često je učestvovao i na forumima na kojima su zastupljena fundamentalistička stanovišta, u kojima se napadaju multikulturalnost i islam.

Sudeći po jednom elektronskom dokumentu na blizu 1.500 strana, čiji je autor Breivik, napadi u Norveškoj pripremani su bar od jeseni 2009. godine.

Ovaj dokument postavljen na internetu kombinacija je dnevnika, uputstva za pravljenje eksplozivnih naprava i političkog traktata, u kojem Breivik detaljno izražava svoju islamofobiju, napada marksizam i govori o svojoj inicijaciji u red vitezova Templara.

On, također, objašnjava kako se od jeseni prije tri godine počeo baviti poljoprivredom kako bi pripremio napade.

“To sam odlučio kako bih imao uvjerljivo pokriće ako me uhapse zbog kupovine i krijumčarenja eksploziva i sastojaka eksploziva – đubriva”, navodi se u tekstu.

“Proglasit će me najvećim (nacističkim) čudovištem od Drugog svjetskog rata”, napisao je tada, potpisavši se pseudonimom Andrew Breivik.

Posljednju poruku je objavio na dan napada: “Mislim da će ovo biti moj posljednji post. Sada je petak, 22. juli, 12:51. Srdačni pozdravi, Andrew Breivik, vitez zapovjednik Justiciar, vitezovi Templari Evropa, vitezovi templari Norveška.”

Izvori: Al Jazeera i agencije