Brazilska naučnica: Dugo će se čekati vakcina, lijek još duže

Rad na vakcini za korona virus mogao bi trajati i godinama, a taj period može skratiti činjenica da veliki broj naučnika i timova radi na pronalasku vakcine, govori za Al Jazeeru Natalia Pasternak Taschner, brazilska mikrobiloginja i čelnica Instituta naučnog istraživanja u Sao Paulu.

Ona u intervjuu za naš portal komentira trenutno stanje u Brazilu, Južnoj Americi, rad brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, kao i uzroke brzog širenja bolesti COVID-19 u ovom dijelu svijeta…

• Možete li komentirati aktuelnu situaciju u Brazilu? Vidimo ogromne cifre kada se govori o zaraženima i o smrtnim slučajevima…

– Situacija ovdje je jako tmurna i tužna. Prešli smo granicu od miliona inficiranih osoba korona virusom i ta brojka svaki dan se povećava za približno 30.000 novih slučajeva.

Ima i više od 52.000 preminulih i u prosjeku se daj broj povećava za 1.000 na dnevnoj bazi.

• Zbog čega je takvo stanje, koji su glavni razlozi? Da li je to zbog slabih mjera ograničenja, loše reakcije vlasti, siromaštva u brojnim dijelovima države…?

– Vjerovatno je najbolji odgovor mješavina svega toga što ste naveli. Brazil je nametnuo jako malo ograničenja, skoro da nema nigdje pravih blokada područja. Nema ni direktnih uputa federalne Vlade, nedostaje prave komunikacije sa stanovnicima.

Naravno, ovo je i velika država, sa mnogo nejednakosti i siromašnih. Bogate države imaju potrebnu infrastrukturu ali su gusto naseljene, dok sa druge strane siromašnije države imaju manje stanovnika ali nemaju ustanova koje su prijeko potrebne, poput centara za zdravlje ili bolnica.

Sa svim ovim izazovima, a posebno što je riječ o velikoj državi u razvoju, meni izgleda da je glavni razlog ovakvog stanja odgovor federalne Vlade. Bez pravih uputa, nacionalne strategije i transparentnog plana, nemoguće se izboriti sa ovakvom zdravstvenom krizom.

Nemar naše Vlade u ovakvoj situaciji najbolje se ogleda u činjenici da je država 35 dana bila bez ministra zdravstva. Imamo najgore lidere u najgorem trenu historije.

• Predsjednik Bolsonaro je kategorički protiv stožijih mjera. Da li će to dodatno usložiti situaciju u Brazilu?

Bolsonaro odbacuje nauku i naučne činjenice od samog početka krize. Brani svoje stanovište da je pandemija zapravo slaba gripa, da se sa njom trebamo suočiti kao muškarci a ne kao dječaci… Zagovara lijekove – čuda i osporava brojke, te optužuje državne guvernere sa fabriciraju podatke o oboljelima i umrlima.

Ide toliko daleko da je pozvao svoje sljedbenike, tokom jednog TV obraćanja, i ohrabruje ih da upadaju u bolnice i odjele intenzivne njege, da vide koliko stvarno tamo ima ljudi jer on vjeruje kako je sve ovo laž.

Krši pravila društvene izolacije i distance, izlazi među ljude, rukuje se sa mnogima, grli ljude i pravi fotografije sa njima. Na žalost, ljudi i dalje ga slušaju i prate njegove primjere.

Tako da, zaista, on pravi dodatne velike probleme i vjerovatno je on glavni razlog zašto mnogi ne poštivaju mjere prevencije.

• Čini se kako je Brazil južnoamerička kopija Sjedinjenih Američkih Država – problemi sa zdravstvenim sistemom, sa vlastima i sa slabim mjerama suzbijanja širenja virusa. Da li je ovo pogrešna usporedba, kao i ona gdje se povlači paralela između predsjednika Bolsonara i Donalda Trumpa?

To je savršeno poređenje, premda ja vjerujem kako je američki sistem više demokratski i manje autoritarni. Usuđujem se reći kako bi, da se Trump zaista ponašao kao Bolsonaro i otpuštao zdravstvene zvaničnike jer su odbijali odobriti nedokazane lijekove, američka naučna zajednica istupila zbog toga.

Ovdje, u Brazilu, moj Institut se sam nosi u većini borbi. Također, Brazil ima javni zdravstveni sistem zbog čega je federalna Vlada još više nositelj odgovornosti.

• Svi dijelovi američkih kontinenata (Sjeverna, Južna, Centralna sa Karibima) su postali žarišta pandemije korona virusa. Jako teško stanje je u Brazilu, SAD-u, Meksiku, Peruu, Čileu… Kakve su naznake usporavanja širenja i zaustavljanja virusa u ovom dijelu planete?

– Toga nema bez pravog plana i angažmana svake države. Ono što mogu komentirati je Brazil i bojim se kako će on, ako odbije sarađivati sa svjetskom zajednicom, postati međunarodni izgnanik.

• Vi radite na razvoju medicine u sklopu jednog tima?

– Tako je. Dio sam ekipe Laboratorije razvoja vakcine na Biomedicinskom institutu pri Univerzitetu Sao Paulo gdje radimo na DNK, RNK i vakcinama na nivo nanočestica.

• Kako ide razvoj vakcine, te da li će svijet uskoro dobiti vakcinu i lijek za korona virus i bolest koju on izaziva?

– Imat ćemo vakcinu, to je sigurno, ali je i sigurno kako će rad na njenom razvoju potrajati čak i uz ubrzane provjere. Ne smijemo riskirati gubitak opreza i sigurnosti, a inače razvoj samih vakcina traje od osam do 10 godina. Sa druge strane, prvi put imamo toliko različitih grupa koje rade na različitim strategijama dobijanja vakcine pa je jako vjerovatno da će neka od njihovih vakcina raditi.

Lijek je ono što je manje vjerovatno jer nije tako lako napraviti dobro antiviralno sredstvo. Ipak, ono što se može uraditi je razviti ili promijeniti namjenu medikamenata koji su već prisutni, a koji bi mogli smanjiti mortalitet virusa. Jedan od takvih je deksametazon koji je prošao prošle sedmice kliničke provjere i pokazao odlične rezultate kod teško pogođenih pacijenata.

• Na kraju pitanje: Da li korona virus ostaje dio čovječanstva? Kako se boriti protiv njega i pobijediti u toj borbi?

– Još je rano o tome govoriti jer sve ovisi kada će se postići imunitet krda, kada ćemo dobiti sigurnu, efikasnu i djelotvornu vakcinu i da li će ona stvarati imunitet na duži period. Drugi korona virusi govore drugu priču i ne znamo koliko će imunitet trajati i da li će vakcina uopće djelovati.

Do sada su testovi na životinjama pokazivali zaštitu od ponovne infekcije, a to je vidjelo i kod onih životinja koje su se oporavile od virusa i kod onih koje su vakcinisane. Ohrabruje i činjenica kako nema ponovne zaraze u državama kod kojih je počeo drugi val oboljenja.

Odgovore na ova pitanja ćemo vjerovatno imati za nekoliko mjeseci.

Izvor: Al Jazeera