Branili boravak u prirodi, a onda naglo dozvolili okupljanje u zatvorenom

Po izbijanju epidemije u regiji stanovnici zemalja zapadnog Balkana vojnički su slušali mjere i ograničenja koje su izrekle vlasti, naravno, uz gunđanje i negodovanje, ali je širenje korona virusa bilo prilično suzbijeno. S dolaskom toplijih dana, proslava, praznika, političkih skupova te utakmica stiglo je i opuštanje – i mjera i građana – pa su stigli i novi slučajevi zaraze.

Države poput Crne Gore i Hrvatske izdržale su i zadržale brojne mjere, dok su se Srbija i Bosna i Hercegovina odlučile za ublažavanje mjera restrikcije. Uz poslovično pretjerivanje, po kojem je naša regija poznata, a sa čime se slažu stručnjaci s kojima smo razgovarali, znatno je porastao broj novih slučajeva.

Novi slučajevi u regiji

Sjeverna Makedonija

Ministarstvo zdravstva saopćilo je da je u posljednja 24 sata od COVID-a 19 umrlo osam pacijenata, javlja novinarka Al Jazeere Milka Smilevska, te dodaje da je broj umrlih od početka krize 201.

Za 24 sata potvrđena su 134 nova slučaja, aktivan je 2.331. Od početka epidemije pozitivno je 4.289 građana. Ozdravila su 34 pacijenta ili 1.757 ukupno, dodaje Smilevska.

BiH

Novih 45 slučajeva zaraze korona virusom potvrđeno je u protekla 24 sata, objavili su u utorak entitetski zavodi za javno zdravstvo. U cijeloj zemlji od ponedjeljka je testirano 814 uzoraka, pri čemu je zaraza potvrđena kod 33 osobe s područja entiteta Federacija BiH i kod 12 nastanjenih na teritoriji Republike Srpske.

Pojedinačno je najveći broj novozaraženih u Sarajevu, gdje je potvrđeno šest takvih slučajeva, te u Bosanskoj Kostajnici, gdje je zaraza potvrđena kod pet osoba. Broj zaraženih od početka epidemije sada je 3.085, a potvrđeno je 165 smrtnih slučajeva.

Kosovo

Klinika za infektivne bolesti Kliničko-bolničkog centra Kosova (KBCK) saopćila je da je danas u toj ustanovi preminula još jedna osoba koja je bila pozitivna na korona virus, stara 74 godine. Primljena je na Kliniku 5. juna, a osim COVID-a 19, imala je i druge prateće bolesti.

Na Klinici za infektivne bolesti u Prištini hospitalizirano je 58 pacijenata, od čega je 53 oboljelih od COVID-a 19.

Jučer je na korona virus bilo pozitivno 129 osoba, što je najveći broj od početka pandemije. Broj zaraženih iznosi 1.614, izliječene su 963 osobe, a aktivno je 618 slučajeva.

Slovenija

U posljednja 24 sata još tri osobe testirane su pozitivno na korona virus, čime je broj zaraženih povećan na 1.499. Novih smrtnih slučajeva od posljedica COVID-a 19 nema još od 1. juna, kada je zabilježeno da je ta bolest od početka epidemije odnijela 109 života.

Tri nova slučaja zaraze potvrđena su među 567 osoba, koliko ih je prethodnog dana testirano na korona virus, prenijela je agencija STA. Slovenija ima još 24 aktivna slučaja zaraze. Hospitalizirano je sedam pacijenata, a jedan među njima smješten je na odjel za intenzivnu njegu i u kritičnom je stanju.

Pogledajmo stanje po državama.

Prema posljednjim podacima, u Bosni i Hercegovini zabilježeno je 3.085 zaraženih, od kojih je 165 preminulo, dok su se 2.162 osobe oporavile. U protekloj sedmici prijavljeno je približno 260 novooboljelih, a nadležni su nekoliko puta objavljivali da je većinom riječ o mlađima od 35 godina.

Za Srbiju se navodi da je oboljelo 12.367 osoba, oporavilo ih se 11.511, dok je preminulo 255. U posljednjih desetak dana svakodnevno je prijavljivano više od 55 novozaraženih – 5. juna zaraženo je 96 osoba i jedna je preminula.

Prema sajtu Worldometers, u Hrvatskoj su od COVID-a 19 oboljele 2.254 osobe, od kojih se 2.140 oporavilo, a 107 preminulo – s početkom ove sedmice bilo je sedam aktivnih slučajeva. Nakon smirivanja situacije te početka mjeseca bez novih slučajeva u posljednjim danima prijavljeni su novi slučajevi zaraze ili smrtni ishodi.

BiH: Opasna mala žarišta

Infektologinja Sajma Krkić-Dautović za Al Jazeerin portal kaže da su mjere naglo popustile te da sada “dolazimo u opasnost od pojave mnoštva malih žarišta tekuće epidemije, koja nije završena”.

“Dosad smo imali zadovoljavajući tok epidemije COVID-a 19 jer smo, uz pravovremeno uvedene restriktivne mjere od Kriznog štaba i njihovo poštovanje od građana, imali usporeno širenje infekcije, što je polako slabilo potencijal virusa SARS-CoV-2 te je u našoj zemlji relativno mali broj oboljelih i umrlih”, kaže naša sagovornica.

“Mjere su naglo popustile i sad dolazimo u opasnost od pojave mnoštva malih žarišta tekuće epidemije, koja je u toku. Imali smo silaznu krivulju inficiranosti, sada ta krivulja ponovo raste i može nas daleko odvesti ako ne pojačamo mjere zaštite od prenošenja u zatvorenom prostoru, javnom saobraćaju, kafićima i restoranima.”

Navodi da ovo nije nikakav drugi val epidemije te da se o ovom korona virusu još malo zna. Kao primjer navodi kako izgleda da mu visoke tropske temperature ne smetaju – na Bliskom istoku i u Africi jednako je prisutan.

Za aktualne mjere u Bosni i Hercegovini smatra da su nelogične te da ih nisu donijele stručne osobe.

“Nijedan epidemiolog ne bi odjednom povukao restrikciju, pogotovo u zatvorenom prostoru i na maloj distanci. Vidite kako to rade Nijemci: sve mjere koje su bile donesene na početku pandemije važe i sad, ali su savršeno medicinski opravdane. Građani Bosne i Hercegovine apsolutno su zloupotrijebili popuštanje restrikcija”, govori ona.

“Mislim da bi prerano popuštanje restrikcija moglo dovesti do mnogo više problema nego što je to bilo na početku. U narednim sedmicama i mjesecima trebali bismo više pitati za mišljenje i poštivati struku i iskustvo – timskim radom mnogo se više postiže.”

Pitali smo je i je li bilo grešaka u mjerama od početka epidemije u Bosni i Hercegovini.

“Mislim da se griješilo na početku što je zabranjen boravak na otvorenom starijim ljudima i djeci, a vani se virus slabo ili nikako ne prenosi, pogotovo ako je to u prirodi, šumi, parkovima i ako je velika distanca. Isto tako, [pogrešna je bila] zabrana rada mnogih malih preduzeća koja su uz mjere zaštite mogla nastaviti rad, kao i javni prevoz, koji je mogao raditi uz ograničen broj putnika u vozilima i lične mjere”, odgovara.

Hrvatska ‘uvozi’ slučajeve

Epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za Al Jazeeru kaže da je trenutna situacija u toj državi dobra, uz prisustvo tzv. uvezenih slučajeva.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Imamo samo pojedinačne slučajeve COVID-a 19 unesene iz inozemstva (zaraženi izvan Hrvatske). Budući da nemamo prijenos bolesti među stanovnicima u Hrvatskoj, nemamo ni najpogođenija područja”, odgovara naš sagovornik na pitanje o trenutnoj situaciji i gdje je ona najteža.

Navodi da nema kvantitativnih podataka o tome koliko se (ili u kojem postotku) ljudi pridržavaju mjera držanja razmaka i higijene.

“Moj je osobni dojam da se ljudi posljednjih tjedan-dva ne pridržavaju preporučene fizičke distance u dovoljnoj mjeri”, dodaje Kaić.

Kad je riječ o prognozama razvoja situacije, naš sagovornik iz HZJZ navodi da tokom cijelog ljeta očekuje pojedinačne slučajeve unosa bolesti u Hrvatsku iz inozemstva.

“Opasno bi bilo da se osobe koje obole ne jave zdravstvenoj službi kad razviju blage i nekarakteristične simptome bolesti, a da nastave uobičajene životne i poslovne aktivnosti koje uključuju kontakt s brojnim osobama. To bi moglo dovesti do daljnjeg širenja bolesti.”

Mnoge u regiji sada ponajviše zanima saobraćaj preko granica, tj. hoće li Hrvatska zatvoriti granice u slučaju pogoršanja situacije, naročito zbog trenutne slike u Bosni i Hercegovini.

“Stanje u Srbiji i Bosni i Hercegovini u ovom je trenutku zabrinjavajuće zbog toga što je u Srbiji zaustavljen pad broja novooboljelih, a u BiH došlo je do porasta broja novooboljelih. Treba pričekati neko vrijeme da vidimo hoće li se taj porast nastaviti ili će doći do smanjenja broja novooboljelih. Ne mogu govoriti o eventualnim promjenama u mjerama prema građanima tih zemalja pri prelasku granice, jer o tome odlučuje Stožer civilne zaštite”, kaže Kaić.

Srbija: Utakmice i skupovi

Iskusni epidemiolog iz Srbije Zoran Radovanović navodi da je ta država bila u specifičnoj situaciji zbog približavanja izbora, što je dovelo do ukidanja vanrednog stanja i mjera opreza.

“Došlo je do toga da smo olabavili sve mere, što se nikada ne radi. Prema svim preporukama Svetske zdravstvene organizacije i svim iskustvima, to se radi postepeno. Zbog toga, zbog naglog ukidanja mera, poslednjih šest sedmica imamo zaravnjenje krive obolevanja”, kaže on za Al Jazeeru.

Dalje navodi da je krivulja obolijevanja, odnosno grafički prikaz razlike između broja oboljelih i oporavljenih i aktivnih slučajeva u globalu, bila počela padati, ali je došlo do stagniranja nakon ukidanja vanrednog stanja i mjera sigurnosti.

“Ta kriva stagnira, ne približava se nuli iako je bila krenula ka toj vrednosti. Sada svakodnevno broj novih slučajeva oscilira između 50 i 100 osoba, najčešće oko 60 novih slučajeva se beleži dnevno”, kaže Radovanović te nastavlja:

“Ovo je rezultat proslava, kafana, skupova, ali i predizbornih skupova. Posledice od odlazaka na utakmice videćemo u narednim danima.”

Slaže se sa konstatacijom da se Balkanci prebrzo opuštaju kad se mjere olabave.

“Kada naglo popuste stege, naši ljudi se ponašaju kao da ništa nije bilo, ali je i to trebalo da bude uzeto u razmatranje kada su se ukidale mere.”

To su razlozi zašto Bosna i Hercegovina i Srbija ne stoje dobro, dok su Crna Gora, Hrvatska i Slovenija zemlje za primjer kako se nositi s epidemijom, koja još nije gotova, upozorava naš sagovornik.

Za sljedeći period Radovanović također kaže da se malo zna kad je riječ o COVID-u 19, ali se nada da će biti manje infekcija u ljeto ako se “budemo razumno ponašali”.

“Septembar je pretnja sa početkom škole, drugi talas očekujem početkom zime, odnosno krajem jeseni, sa uslovima kada je hladnije i vlažnije, što pogoduje sličnim virusima.”

Izvor: Al Jazeera