Oglasi

Bloomberg: Sljedeći sukob NATO-a i Rusije je na Balkanu?

Alijansa se nada da će primiti još članica sa Balkana, gde je upletena u borbu za utjecaj sa Rusijom. 
Bošnjaci i Hrvati iz BiH za bliže odnose sa NATO-omEPA

U opširnoj analizi povodom pokretanja Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO, američka agencija Bloomberg upozorava da bi slijedeći sukob NATO-a sa Rusijom mogao da se vodi na Balkanu, navodeći da se Alijansa nada da će primiti još članica sa Balkana, gde je "upletena u borbu za uticaj sa Rusijom". 

U tom kontekstu, Bloomberg ukazuje da se većina Srba u BiH, zajedno sa svojim liderom Miloradom Dodikom, oštro protivi članstvu te zemlje u NATO-u, za razliku od Bošnjaka i Hrvata koji pozdravljaju bliže odnose sa NATO.

Agencija ističe da je NATO ove godine već jednom potisnuo Rusiju u borbi za uticaj na nekada komunističkom istoku Evrope, a da se sada sprema za još jedna obračun "na mjestu najvećeg nasilja na kontinentu od Drugog svjetskog rata".

Kako objašnjava, nakon što je Alijansa primila Crnu Goru u svoje članstvo, "bacila je oko" na BiH, zemlju u kojoj je pokrenula svoju prvu borbenu operaciju 1995. godine.

Opasnost od etničkih tenzija

Ipak, upozorava se u tekstu, u BiH i dalje postoji opasnost od ključanja etničkih tenzija koje su se, kako navodi Bloomberg, dodatno pojačale prošle nedjelje, kada su ministri spoljnih poslova NATO-a ponovo pokrenuli program koji je jednu deceniju bio "uspavan", Akcioni plan za članstvo (MAP) BiH u NATO.

Navodi se i da je Dodik, kojeg opisuju kao saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina koji predstavlja Srbe u Predsjedništvu BiH, rekao da neće podržati "ništa što znači bilo kakvu inkluziju u vojnu alijansu, NATO ili nešto drugo".

S druge strane, ističe Bloomberg, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da je članstvo u NATO među "najvažnijim spoljnopolitičkim ciljevima".

S njim je saglasan, navodi američka agencija, i hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić, koji je rekao da je članstvo u Alijansi prioritet i podsjetio da je nekadašnji srpski član predsjedništa Nebojša Radmanović podržao Akcioni plan 2009. godine, kada se o njemu prvi put diskutovalo. 

Međutim, agencija napominje da je Dodik rekao da se geopolitička situacija danas promijenila.

Država sa dva entiteta

Podsjeća i da su bivše jugoslovenske republike Slovenija, Hrvatska i Crna Gora već postale članice NATO-a, a da je Makedonija u julu pozvana da se pridruži Alijansi.

U tekstu se podsjeća i da je Dejtonskim sporazumom 1995. godine formirana država sa dva entiteta, ali navodi da je njime stvorena "slaba centralna vlada", koja se sastoji od grupa koje "ometaju donošenje odluka, ekonomski razvoj i političku harmoniju dok se prepiru oko pitanja koja se kreću od raspodjele budžetskih sredstava do toga koja zastava bi trebalo da se vijori kada se sretnu".

Bloomberg navodi da Dodikovo protivljenje bližim odnosima sa Alijansom ima historijske razloge, te podsjeća da je NATO bombardovao snage bosanskih Srba posljednje godine rata u Bosni, nakon zločina u Srebrenici, kao i da je bombardovao Srbiju 1999. godine. 

Agencija podsjeća da je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije ovog mjeseca optužio NATO i EU da "ubrzavaju napore kako bi nastavili da osvajaju region" i da daju zemljama "lažan izbor" da moraju da se pridruže ili Rusiji ili Zapadu, dok s druge strane generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi Alijansa voljela da vidi da BiH pristaje na dodatne mjere, koje su potrebne za eventualno članstvo.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.