Oglasi

Bjelovar, tax free grad

Bjelovar se odriče milionskog iznosa kako bi privukao investitore oslobađanjem dijela nameta i omogućio otvaranje radnih mjesta.

Za razliku od većine lokalnih jedinica u Hrvatskoj koje, kao i država, uglavnom gledaju kako svoje proračune što više napuniti, Bjelovar u središnjoj Hrvatskoj, udaljen od Zagreba nešto više od sat vremena vožnje, odlučio je odreći se četiri milijuna kuna (530.000 eura) prihoda u 2018. godini.

To naravno ne znači da imaju previše novca - upravo suprotno, no odlučili su žrtvovati te prihode u nadi da će im to dugoročno donijeti daleko veće koristi.

Gradske vlasti, unatoč upozorenjima da će u proračunu nastati 'rupa', sve investitore oslobađaju komunalnih doprinosa i komunalne naknade, a predviđeno je i davanje gradskog zemljišta za jednu kunu (13 eurocenta), iako je tu situacija kompliciranija.

'Tax Free' model

To je, objašnjava gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, 'Tax Free' model kojim žele izaći u susret domaćim i stranim investitorima - pri čemu pod 'stranim' misli na one izvan Bjelovara.

Iduće godine od samo tri tvrtke očekuju investicije od stotinu milijuna eura. Jedna od njih su Interijeri Sabljo, koja u pogonima u poslovnoj zoni zapošljava 30 radnika.

Od svakog po nešto

U Bjelovaru po posljednjem popisu stanovništva živi blizu 40.000 ljudi, no Hrebak kaže da utjecaja negativnog demografskog trenda i iseljavanja sigurno ima. Nezaposlenost je unazad zadnjih 10 godina pala sa 18 na 12 posto, no pada i zaposlenost pa, kaže, to znači da nešto ne valja. U iduće tri tri godine nadaju se otvaranju barem 500 novih radnih mjesta i smatra da bi ta brojka pokrenula grad.

Ističe da i u druga mjesta u Hrvatskoj na slične načine pokušavaju poticati gospodarski razvoj, no svakome nedostaju neki momenti. Oni su, kaže, od svakoga uzeli dio ideja i implementirali u svoj jedinstveni model te to uspješno marketinški prezentirali jer, kako kaže, nitko neće doći investirati ako ne zna što je napravljeno po tom pitanju. Smatra da je njihov model jedinstven u Hrvatskoj.

"Po tome što smo uz taj model dodali dodatni niz povlastica pri kupnji nove opreme, zapošljavanju radnika, stimulaciji radnika... imamo preko 30 modela. Poljoprivrednim proizvođačima smo izišli u susret, primjerice stimuliramo ih da manje plaćaju zakup na gradskoj tržnici, radimo manifestacije na kojima im dajemo za jednu kunu mogućnost da mogu prodavati svoje lokalne, kvalitetne proizvode u krugu tri kilometra izvan Bjelovara. 'Bjelovarski doručak' je drugi naš najpoznatiji projekt - jedini smo grad u Hrvatskoj u kojem domaća hrana iz lokalnih OPG-ova, koju su sami iscertificirali uz pomoć Grada, završava svakodnevno na stolovima u vrtićima i svim osnovnim školama u Gradu Bjelovaru".

Bave se proizvodnjom parketa, drvenih podova, drvenog masivnog namještaja, opremanjem interijera i izvođenjem parketarskih radova.

Pokrenuli su nove investicije vrijedne 100 milijuna kuna (13,2 milijuna eura) te se nadaju u idućih pet godina zaposliti još 50 radnika, a brojka bi trebala na koncu prijeći 100.

Kako planiraju nove projekte i u budućnosti, pozdravljaju odluku o modelu. Papirologija i doprinosi koje su do sada plaćali, kaže, milijunski su iznosi.

"Oslobađanjem plaćanja tih doprinosa daje se nova predispozicija zapošljavanja novih ljudi sa tim velikim iznosima novca, što je jako bitno za gospodarstvo i poduzetnika. Gradu će ti novci manjkati, ali ono što se unaprijed gleda je zaposlenje ljudi, podizanje poduzetništva i posla na viši nivo", kaže direktorica Ružica Sabljo.

'Trebala bi 'Tax Free' država'

Svijest o poduzetništvu na lokalnoj se razini, ističe, promijenila - osjećaj da su na suprotnim stranama, zamijenilo je razumijevanje vlasti o budućnosti razvoja.

"'Tax Free' grad trebalo bi biti i 'Tax Free' država - to otvara jako puno mogućnosti poduzetnicima, podiže raspoloženje i svi koji žele investirati u tome mogu naći jako veliku korist za investicije, nabavku boljih tehnologija, modernijih pogona i ostvarenja većeg broja radnih mjesta".

Njihova najnovija investicija je izgradnja kogeneracijskog postrojenja, proizvodnja energije iz biomase. S regulatorom imaju ugovor o otkupu električne energije na 14 godina.

"Kako se proizvodi električna energija, proizvodi se i toplinska 'zelena' energija. Gradu smo prezentirali mogućnost grijanja javnih ustanova, škola, dvorana iz takvog postrojenja, koje bi bilo povoljnije i potpuno ekološki i grad je vrlo zainteresiran za izgradnju toplovoda".

Naglasak je na poticanju proizvodnje. Uvodi se sustav poticaja za sve koji žele unaprijediti postojeći ili pokrenuti posao.

U tome interes nalaze i poljoprivrednici. Kao primjer ističu projekt 'Bjelovarski doručak' - nakon sastanaka s gradskim vlastima, deseci obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u javnoj su nabavi ponudili najjeftinije cijene opskrbe voćem, povrćem, medom, jajima, mesom i kruhom bez aditiva za bjelovarske vrtiće i škole. 

'Bjelovarski doručak' i zanimanje regije

"Gledalo se na dvije stvari - prvo da se ispoštuje da djeca u školama i vrtiću jedu stvarno zdravstveno ispravnu hranu, koja je pod kontrolom, iz naših voćnjaka i naših vrtova, za razliku od ranije što je bilo, da ne pričamo kojim putevima je dolazila hrana i šta su sve jeli. A mi jedan dio robe tako uspijemo plasirati i gledamo dugoročno. Mi smo tu korigirali cijene i Grad je pomogao u sufinanciranju projekta u školama, tako da je to njima za 50 posto jeftinije nego što je to bilo", kaže Nenad Horvat, predsjednik Udruge voćara i povrćara Grada Bjelovara.

Tko namjerava otvoriti OPG, ističe, bit će oslobođen mnogih nameta, a on smatra da u tome svi imaju interes te da model treba 'preslikati' dalje.

"Nakon projekta s 'Bjelovarskim doručkom' javljaju se ljudi, gradonačelnici i voćari iz drugih krajeva Hrvatske i susjednih BiH i Srbije. Zainteresirani su za razgovor kako smo to ostvarili i bit ćemo pozvani da te projekte prezentiramo".

Mladi gradonačelnik, čini se, ima popriličnu podršku i među građanima.

"Zadovoljan sam s tim prijedlogom - brine se za male poduzetnike, inače smo mi uništeni do kraja. Slabo posao ide, jedva krpimo kraj s krajem i svaka pomoć je dobrodošla. Ljudi nemaju novaca, sve ode van, svi zatvaraju i odoše u Njemačku, Švicarsku", kaže Ivan iz trgovine na tržnici.

Podrška i skepsa

Student Antonio Janković smatra da gradonačelnik pokreće nešto u gradu koji ima potencijala, ali se već više od deset godina nikuda ne pomiče. Je li to samo početna energija ili doista novi pravac, kaže, vidjet će se.

"Što se tičetog 'tax free' ideja je dobra, sviđa mi se - kad pogledamo druge gradove ovo dobro i neki način da ljudi ostanu u Bjelovaru, za razliku da svi odlaze van. Ali vidjet ćemo, premalo je vremena prošlo".

Njihova sugrađanka Kristijana je skeptična – novac će iz proračuna otići, no ona ne zna točno kuda i za što.

"Iskreno, to mi je malo nedefinirano. Ideja ovako na prvu dobro zvuči, ali trebalo bi se malo više razraditi to i da nam više objasne šta to konkretno znači, koji porezi tu ulaze, ne ulaze i takve stvari. Ne znam detalje, nisam još dobro informirana".

Gradonačelnik objašnjava da je namjera potaknuti nove, mlade i 'male' građane da se okrenu poduzetništvu i najavljuje marketinške aktivnosti kako bi građane bolje informirali.

I oporba 'za'

Investitore i u poslovnim zonama i drugdje na području Bjelovara oslobađa se, kaže, najvećih poreza iz lokalne domene. Uz to, odlučili su investirati deset milijuna kuna (1,3 milijuna eura) u različite oblike poticanja gospodarstva. Postojeći model u Hrvatskoj je, kaže, zastario.

Novotny: To može biti dvosjekli mač

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako jedinice lokalne samouprave pokušavaju pod svaku cijenu privuči investitore, a u tome su uspješnije one u sjeverozapadnim dijelovima zemlje zbog blizine velikih tržišta. Jedan od načina je oslobađanje od poreznih i paraporeznih davanja koja su u nadležnosti lokalnih jedinica. No, upozorava, to može biti i dvosjekli mač.

"nvestitori često otvaraju radna mjesta koja su vrlo nisko plaćena i tu od poreza na dohodak kao prihoda tih lokalnih jedinica zapravo i nema. Tako da imamo paradoks da unatoč oslobađanju od poreza i naknada, koji su vrlo važni prihodi jedinica lokalne samouprave u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj, nema dovoljno prihoda iz poreza na dohodak. Tako da je veliko pitanje da li će gradovi koji postupaju na takav način imati fiskalne koristi od takvog načina privlačenja ulagača".

Tako u Međimurju, navodi, praktički više nema nezaposlenih, ali imaju slabe prihode jer su otvorena uglavnom radna mjesta ispod granice oporezivanja. U posve drugačijoj su situaciji lokalne jedinice uz more, koje velik dio prihoda ostvaruju iz rente svoje imovine, a ne iz poreznih izvora.

"Grad Hvar jednu trećinu prihoda ostvaruje iznajmljivanjem parkirališnih površina, što na primjer Bjelovar ili Virovitica ne mogu niti zamisliti. Dakle, imamo s jedne strane rentu položaja koju vrlo uspješno koriste lokalne jedinice uz obalu, ali s druge strane imamo nedostatak prihoda u lokalnim jedinicima na istoku Hrvatske i to dovodi do velikih neravnoteža koje bi morala Vlada odgovarajućim politikama ravnomjerno ispravljati".

"Novi model je da ne gledamo samo kako ćemo od države, grada ili lokalne samouprave dobiti određenu pomoć, ne možemo svi raditi u županijama, gradovima ili ministarstvima. Želimo poticati nove ljude, mlade ljude, ljude koji imaju osjećaj da bi se mogli baviti poduzetništvom, da ulaze u poduzetništvo, a grad će im davati određene stimulacije pri kupnji strojeva, opreme, drugim različitim pogodnostima, da počnu stvarati, da zapošljavaju sebe, par svojih ljudi sa strane".

Podršku je dala i oporba - prijedlog je jednoglasno prošao na Gradskom vijeću, a razilaze se samo po pitanju zemljišta.

"Tu ipak mora biti i neka određena zabilježba da ne bi došli prevaranti, ima i onih koji će sigurno htjeti tu situaciju i zlorabiti. Međutim, za one koji imaju svoje zemljište postojeće, sve ćemo ih osloboditi komunalnih doprinosa i komunalne naknade".

Rekordni proračun i dodatni prihodi

Sve obveze Grada ostaju, ali nema novih. Računicu, kaže, imaju te očekuje da će neizravni dobici biti vidljivi za dvije-tri godine. No, tu su i izravni - kada država od poreza na dohodak prema gradovima i općinama 'spusti' 300 milijuna, trebali bi dobiti 10,7 milijuna kuna (1,4 milijuna eura).

Taj novac, kaže, ide upravo za 'krpanje rupa'. K tome, u ovoj je godini, ističe, iz europskih fondova povučeno 36 milijuna kuna (4,7 milijuna eura) koje će koristiti za stvari koje su planirali izvesti proračunskim novcem. Ukupno je to 46 milijuna kuna (6 milijuna eura) više nego prošle godine, za rekordni proračun od 188 milijuna kuna (24,9 milijuna eura).

Drvna, prehrambena i metalna industrija tradicionalno funkcioniraju, no Hrebak priželjkuje razvoj naprednijih tehnologija - otvoreno je veleučilište u sklopu kojega su studiji mehatronike i informatike.

Od velikih investicija u 2018. Izdvaja još 50 milijuna eura tvrtke Bjelin i 35 milijuna eura tvrtke Kronospan. U idućih godinu-dvije očekuje samo od tih investicija 300 radnih mjesta.

'Pametan' grad

"Jedan je poduzetnik dao javnu izjavu i kaže: 'Ovo je sigurno napredak, u kojoj mjeri ne znamo, ali do sada smo jedinu komunikaciju s Gradom imali bila kada su nam slali opomene za neplaćene račune'".

Plan je smanjenje birokracije i ubrzavanje administracije, restrukturiran je odjel za izdavanje dozvola, tu je sustav e-dozvola, predviđena su sredstva za informatizaciju pedeset poslovnih procesa u Gradskoj upravi, racionalizaciju i digitalnu transformaciju procesa, a kraju tog posla nadaju se u idućih godinu i pol.

"Želimo da doista Bjelovar bude i 'pametan' grad u smislu e-grad, digitalno poslovanje, uredsko poslovanje na digitalni način, digitalni potpis, e-dozvola, e-račun, 'cloud storage', dakle kompletno sasvim drugačiji pristup", zaključuje Hrebak.

Izvor: Al Jazeera