Bjeloruski ministar: Pucat ćemo na demonstrante ako bude neophodno

Ministar unutrašnjih poslova Bjelorusije Juri Katajev upozorio je da vlasti neće oklijevati da odobre upotrebu bojeve municije protiv demonstranata ako to bude neophodno.

Katajev je, u intervjuu koji je u srijedu objavljen na YouTubeu, rekao da je policija tokom dvoipomjesečnih protesta bila “previše tolerantna” prema demonstrantima i da će zauzeti čvršći stav.

“U toku je rat. Postoji neskriven pritisak [demonstranata], podstaknut nekažnjivošću i nedostatkom straha. Policajac je zamalo ubijen, davili su ga, a on je samo ispalio hice upozorenja u zrak”, naveo je Katajev.

Lukašenko ‘smijenio’ Katajeva

Aleksandar Lukašenko smijenio je um četvrtak Jurija Katajeva, kojeg je, zajedno s još dvojicom bezbjednosnih zvaničnika potom imenovao za predsjedničke saradnike.

Ovaj potez posljednji je u nizu koje Lukašenko čini kako bi ojačao utjecaj na domaću bezbjednost, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Novi ministar unutrašnjih poslova je Ivan Kurbakov, koji je bio načelnik policije u Minsku.

Dodao je da radi na promjeni takvog stava policajaca i da im ukazuje da njihovi životi zavise od toga “koliko brzo potežu pištolj”, prenosi Beta, pozivajući se na AP.

Katajev je kazao da će se policija nastaviti pretežno oslanja na nesmrtonosno oružje, ali da će koristiti bojevu municiju ako se suoči s nasilnom reakcijom demonstranata.

Teška politička kriza

Ministarstvo unutrašnjih poslova Bjelorusije već je prije dve sedmice upozorilo da policija na demonstracijama neće oklijevati da koristi bojevu municiju, “ako bude neophodno”, jer su one postale “ekstremno radikalne”.

Glavni bjeloruski tužilac Andrej Šved izjavio je da je njegov ured otvorio 657 krivičnih istraga nasilja nad policijom.

Bjelorusija je pogođena teškom političkom krizom od predsjedničkih izbora 9. augusta, kada su širom zemlje počele masovne demonstracije protiv dugogodišnjeg autoritarnog predsjednika države Aleksandra Lukašenka.

Protesti su inicirani zvaničnim rezultatima glasanja, prema kojima je Lukašenko navodno osvojio više od 80 posto glasova.

Protivnici Lukašenka tvrde da su izbori pokradeni.

U prvih nekoliko dana protesta policija je uhapsila hiljade i brutalno pretukla stotine mirnih demonstranata, zbog čega se vlast suočila s brojnim osudama iz inostranstva.

Evropska unija i SAD su uveli sankcije bjeloruskim zvaničnicima optuženim za krađu izbora i represiju nad demonstrantima.

Uprkos nastojanju vlasti da uguše demonstracije hapšenjima i represijom nad demonstrantima i aktivistima, masovni protesti ne jenjavaju ni nakon dva i po mjeseca.

Najmasovniji protesti održavaju se nedjeljom, kada na ulice izlaze deseci hiljada demonstranata, uz česte sukobe s policijom, koja vodenim topovima i šok-bombama pokušava rasturiti skupove.

Protesti ne prestaju

Jedne nedjelje na protestima je bilo oko 200.000 ljudi.

Lukašenko (66), koji Bjelorusijom vlada čvrstom rukom od jula 1994. godine, uz represiju nad opozicijom i nezavisnim medijima, optužuje zapadne zemlje za podsticanje protesta.

Opoziciona liderka Svetlana Tihanovskaja, koja se odmah nakon izbora sklonila u Litvaniju, kako bi izbjegla hapšenje, iz inozemstva je pozvala građane da od 26. oktobra počnu generalni štrajk ako Lukašenko do tada ne podnese ostavku.

Štrajk, međutim, nije bio dovoljan za obustavu proizvodnje u velikim državnim fabrikama.

Neki industrijski radnici su stupili u štrajk, hiljade studenata i penzionera protestirale su u ponedjeljak u Minsku, a neke male firme su obustavila rad.

To, međutim nije bilo dovoljno, jer je većina državnih firmi nastavila normalno funkcionirati.

Izvor: Agencije