BiH: Preispitati odluku vezanu za gradnju Pelješkog mosta
Zamjenici predsjedavajućih Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović i Safet Softić, u pismu predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniu Tajaniju upozorili su na moguće veoma štetne posljedice odluke Evropske komisije o odobravanju Republici Hrvatskoj 357 miliona eura za izgradnju Pelješkog mosta.
Prema saopćenju Parlamentarne skupštine BiH, potpisnici pisma su istaknuli da je neophodno sagledati i preispitati tu odluku Evropske komisije jer posredno zadire u pitanja suvereniteta BiH i prejudicira rješavanje izrazito važnog i još neriješenog pitanja razgraničenja teritorijalnih mora između BiH i Hrvatske.
“Razumijemo potrebu Hrvatske da komunikacijski poveže svoj teritorij, ali nikako uzurpirajući prava koja pripadaju Bosni i Hercegovini. Zato je neophodno da se prethodno, u skladu s međunarodnim pravom, riješi pitanje razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Smatramo da bi bilo potrebno i korisno da Evropska komisija posreduje u rješavanju spornih pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja je neophodno riješiti prije početka izgradnje Pelješkog mosta. To je, uostalom, vrlo jasno preporučeno u navedenoj Studiji predizvodljivosti”, naveli su Džaferović i Softić u pismu.
Istaknuli su također da Hrvatska nema saglasnost BiH za izgradnju Pelješkog mosta.
“Moramo demantirati jednostrane i neosnovane tvrdnje Republike Hrvatske da ima saglasnost Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, tijelo koje po Ustavu Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za vođenje spoljne politike, nikada nije dalo saglasnot za gradnju Pelješkog mosta. Naprotiv, zvaničan stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prema Zaključku usvojenom na 25. sjednici održanoj 17. oktobra 2007. godine, glasi: „ …Bosna i Hercegovina je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dviju država.”
Predsjedništvo BiH nikada nija dalo saglasnost
Nakon objavljivanja navedene odluke Evropske komisije, na sjednici Predstavničkog doma BiH održanoj u julu usvojen je zaključak prema kojem ovaj dom traži od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da uputi notu Hrvatskoj kako bi obustavila sve aktivnosti u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta dok se ne postigne potpuna obostrana saglasnost.
Na istoj sjednici je Zaključkom Predsjedništva BiH zatraženo da Republika Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta, citat je iz Džaferovićevog i Softićevog pisma predsjedniku Evropskog parlamenta.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH upoznao je sa zvaničnim stavovima predsjednika Hrvatske i predsjednika Vlade te zemlje u pismu upućenom 23. aprila 2009. godine, navode također oni. Prema zapisnicima sa sjednica Predsjedništva BiH, zvanični stav nikada nije izmijenjen ili derogiran.
“Predstavnici ministarstava, kao ni predstavnici bilo kojih ekspertnih tijela na međudržavnom nivou, nisu mogli niti mogu uime Bosne i Hercegovine potpisati bilo kakav validan sporazum bez saglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Evidentno je da Bosna i Hercegovina, odnosno isključivo nadležno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nikada i nikome nija dalo saglasnost da uime BiH potpiše bilo kakav sporazum s Hrvatskom u vezi s izgradnjom Peljaškog mosta jer još uvijek nije rješeno razgraničenje teritorijalnog mora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske”, ističu Džaferović i Softić.
Netačne su tvrdnje Hrvatske da gradi most na svojoj teritoriji, navode oni dalje u pismu, jer morske vode ispod planiranog mosta nisu i ne mogu biti ni hrvatske niti unutrašnje vode nego predstavljaju međunarodne vode, međunarodni priključni koridor koji se proteže od teritorijalnih voda BiH do otvorenog mora.
Na osnovu UN Konvencije o pravu mora, Bosna i Hercegovina ima pravo na takav međunarodni koridor, on služi za „međunarodnu komunikaciju i plovidbu“ i na tom koridoru međunarodno pravo mora ne dozvoljava izgradnu umjetnih otoka ili bilo kakvih građevina.
Nedopustivom izgradnjom mosta bi se fizički blokirala ta jedina uska pomorska veza Bosne i Hercegovine s međunarodnim vodama i ostalim državama svijeta i tako bi se Bosna i Hercegovina pretvorila od pomorske države u kopnenu – „kopnom zaključanu državu“, navode Džaferović i Softić.
Odsijecanjem od međunarodnih voda, Bosna i Hercegovina bi, suprotno međunarodnom pravnom poretku, bila spriječena da ostvaruje prava koje ima kao pomorska država, ističu također.
“Zato je sasvim izvjesno da bi, u navedenim okolnostima, izgradnja Pelješkog mosta proizvela međunarodni pravni spor, kao što je i navedeno u Studiji predizvodljivosti koju je za potrebe Evropske komisije 2014. godine uradio francuski konzorcij Saffege. Uprkos svemu navedenom, ugrožavajući suverenitet Bosne i Hercegovine i kršeći UN Konvenciju o pravu mora, Hrvatska insistira na izgradnji mosta na međunarodnom plovnom putu od BiH do otvorenog mora. Takav agresivni pristup prijeti grubim narušavanjem geopolitičkog poretka na Jadranskom moru i ugrožava suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine kao pomorske države”, ističu potpisnici.
Spor između Slovenije i Hrvatske
Oni predsjednika Evropskog parlamenta podsjećaju na presudu Arbitražnog suda u sporu između Slovenije i Hrvatske, po kojoj je Sloveniji određen priključni koridor do međunarodnih voda uz primjenu režima „ slobodne komunikacije i plovidbe“ istog kao u međunarodnim vodama, bez mogućnosti da Hrvatska ukine taj koridor i da primjenjuje metode kontrole i kažnjavanja.
Džaferović i Softić ističu potpuno opredjeljenje za dobrosusjedske odnose i saradnju BiH i Hrvatske, mogućih isključivo uz međusobno uvažavanje i poštivanje svih prava koja objema državama pripadaju u skladu s relevantnim međunarodnim konvencijama.
Kopije pisma zamjenika predsjedavajućih Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH upućene su i predsjedniku Evropskog Vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Evropske komisije Jean-Claudeu Junckeru, visokoj predstavnici Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednici Evropske komisije Federici Mogherini, komesarki EU za transport Violeti Bulc, komesaru EU za Energetsku zajednicu Miguelu Ariasu Caneteiu, evropskoj komesarki za regionalnu politiku Corini Cretu, komesaru EU za proširenje i politiku susjedstva Johannesu Hahnu, evropskom ombudsmenu Emily O’Reilly, visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Valentinu Inzku, šefu Delegacije EU u BiH ambasadoru Larsu Gunnaru Wigemarku, ambasadorici SAD u BiH Maureen Cormack i ambasadoru Republike Hrvatske u BiH Ivanu Del Vechiou.
Izvor: Agencije