Oglasi

BiH ne želi primijeniti japanski plan zaštite od nepogoda

Uprkos redovnom pojavljivanju, prirodne nepogode svake godine u Bosni i Hercegovini i regiji tretiraju kao veliko iznenađenje.
Našu regiju iz godine u godinu pogađaju sve ozbiljnije posljedice klimatskih promjenaAnadolija - Arhiva

Našu regiju iz godine u godinu pogađaju sve ozbiljnije posljedice klimatskih promjena i sve što možemo reći je da na nadležni nikad nisu dovoljno spremni na malo izraženije, a kamoli kastrofalne scenarije slične onim iz 2014.

Rječna korita se nerijetko izlijevaju još u svojim gornjim tokovima a prevencija i zaštita od prirodnih nepogoda postoji samo na papiru.

Zadovoljavanjem samo okvirne forme koju propisani budžeti jedva omogućavaju, prevencija i zaštita, odnosno, sanacija su gotovo nezamislivi na prostoru Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini.

Bez istaknutijih ekstrema u padavinama neke općine u Srednjebosanskom kantonu redovno bivaju odsječene od glavnih saobraćajnica. Kreševo, Fojnica i Lepenica svake godine plaćaju svoj danak poplavama.

"Rijeka Lepenica je sklona izlijevanju, a ljudi umjesto da se izbore sa plitkim koritom, oni dodatno bacaju smeće u rijeku i šta dobijemo... svake godine borba sa vodom. Stvarno se moramo osvijestiti jer su ekstremne padavine sve češće. Materijalno se može uvijek nadomjestiti ali ovdje su i naši životi ugroženi", navodi Ante Musa iz Lepenice kod Kiseljaka.

Stalno iznenađeni

Ranko Milošević iz Prijedora kroz šalu poredi odnos vlasti prema ovom pitanju. Kako on kaže, apsurdno je što nas svake godine poplave nanovo iznenađuju.

"Kod nas u zemlji, situacija je slična onom vicu gdje će u odsustvu anesteziologa jedna baka pričati priče dok pacijent ne zaspi. Ja stvarno sumnjam u mehanizme lokalnih zajednica... mislim da ih nemaju, evo ovih dana su se izlile i Sana i Una, nama je ostalo samo da se molimo Bogu. Plan možda postoji, ali niko ne djeluje po njemu, jer se i ta voda povuče 'sama od sebe'", govori Milošević iz Prijedora.

Ekspert za klimatologiju iz Federalnog hidrometorološkog zavoda u Sarajevu, Bakir Krajinović, proteklih mjeseci je boravio u Japanu na profesionalnoj edukaciji čiji je cilj priprema za najgore scenarije elementarnih nepogoda koje klimatske promjene sve češće mogu donijeti na domaće tlo.

Prema riječima klimatologa Krajinovića, nije uopće preambiciozno uzeti primjer Japana za urnek organizacije koji bi se mogao sprovoditi u BiH, jer naš se region oslanja na izuzetno napredan program zaštite u nemilim situacijama, ali poenta je da se strategija ne sprovodi.

Japan je toliko ekstreman po pitanju prirodnih nepogoda da je dobio karakter svjetskog poligona za mjerenje uticaja globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Koliko god bili u toj državi pripremljeni za pogubne scenarije, ljudske i infrastrukturalne žrtve su neizbježne.

Teško je dovestu relaciju jednu od najvećih svjetskih ekonomija i bilo koju državu Zapadnog Balkana, ali za potrebe naučnog pristupa ipak možemo povući paralelu sa Japanom, i doznati kako iskoristiti recepturu sa Pacifika na domaćem tlu.

Sastavni dio mentaliteta u Japanu je spremnost na najgoreEPA - Arhiva

Stalno u pripravnosti

"Japan je zemlja koju pogađaju skoro svi oblici prirodnih nesreća. Nalazi se na tzv. Vatrenom pojasu Pacifika i naj izloženija je zemlja snažnim zemljotresima. Od davnina narod Japana pokušava se zaštiti od prirode na način da se prilagodi. Krenuli su preusmjeravanjem velikih rijeka još prije 500 godina, ručno su kopali nova riječna korita kako bi zaštitili ljude i materijalna dobra. Danas je Japan jedna od najnaprednijih zemalja svijeta u pogledu spremnosti, odgovora i reagovanja te obnove nakon nesreća“, kaže Krajinović.

Balkan se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu, i vidno je zaštićeniji u odnosu na japanska ostrva, stoga je i broj i intezitet prirodnih nesreća koje pogode Japan daleko veći u odnosu na našu regiju, ali kako kaže Musa iz Lepenice, ovdašnjem mentalitetu nedostaje spremnost na prevenciju.

"Ne znam šta treba da nas pogodi kako bismo se trznuli, čitam vijesti, pola Krajine je pod vodom, i koliko vidim niko to ne tretira kao alarmantnu vijest, nego još razmišlja: 'Nije pred mojim pragom'“, komentariše Musa.

Bosna i Hercegovinaima ima odlične strategije koji se naslanjaju na međunarodne planske okvire, koje je upravo Japan predložio u okviru mnogih sporazuma. Dakle, receptura Japana je prisutna, ali  najveća je razlika što Japan provodi sve te dokumente, dok zemlje našeg regiona daleko zaostaju u praktičnoj primjeni.

"Japanski mentalitet je nešto fascinantno za sve koji posjete tu zemlju i upoznaju način razmišljanja i rada japanskog naroda. Rad, red i disciplina u punom smislu. Tačnost i pristojnost, pozitivan stav i optimizam su svakodnevnica i široko zastupljene vrline japanskog naroda", navodi klimatolog Krajinović.

Besplatan 'katastrofalan' kurs

Katastrofe i prirodne nepogode su samo ujedinile japanski narod i učinile ga spremnijim, zato je nužno njihovu strategiju shvatiti kao blagoslov i priliku za besplatan kurs za nošenje sa katastrofom.

Projekcije upućuju da će u narednih 30 godina Japan pogoditi razoran zemljotres EPA - Arhiva

"Kobe je 17.01.2018. obilježio 23 godine od Velikog Hanshin-Awaji zemljotresa, Tohoku regija je 11.03.2018. obilježila sedmu godišnjicu Velikog Istočnojapanskog zemljotresa i cunamija koji je uslijedio, sve ove nesreće učinile su Japan još spremnijim na slične nepogode“, govori ekspert za klimatologiju.

Projekcije upućuju da će u narednih 30 godina Japan pogoditi razoran zemljotres sa vjerovatnoćom većom od 70 posto i pored već visoke spremnosti užurbano rade na poboljšanju svih aspekata spremnosti, zaštite ali i razvoja planova za obnovu nakon nesreće, a u BiH, i dalje je bitno da "voda nije pred mojim pragom".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.