BiH: Nakon 17 godina 7.000 vojnika čuva mir

Prije 17 godina potpisan je Daytonski sporazum, dokument koji je zaustavio rat u BiH i otvorio mnoga druga pitanja.

Dayton, SAD, BiH, Srbija, Hrvatska, Mirovni sporazum, Izetbegović, Tuđman, Milošević
Sporazum su potpisali Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević [Pixsell]

Na današnji dan prije 17 godina u američkoj bazi Wright-Patterson kod Daytona (država Ohio) parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum.

Sporazum koji je zaustavio rat u BiH potpisali su tadašnji predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović, čelnik Hrvatske Franjo Tuđman i prvi čovjek tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević.

„Arhitekta“ Daytonskog sporazuma bio je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, dok su ga, svojim prisustvom potpisivanju, garantirali i tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, francuski predsjednik Jacques Chirac, britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijeri Viktor Černomirdin te Carl Bildt, kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije (EU).

'Nepravedni mir bolji od nastavka rata'

"Na ovom sastanku za mir mi danas čujemo i glasove žrtava djece čija su igrališta pretvorena u polja smrti, silovanih žena, ljudi u masovnim grobnicama, onih koji su gladovali u logorima, poginulih u bitkama, miliona istjeranih iz svojih domova i otrgnutih od njihovih porodica. Čak i iz svojih grobova, sve te žrtve danas pjevaju pjesmu mira. Neka njihovi glasovi ostanu zauvijek u našim umovima i srcima", kazao je tada američki predsjednik Bill Clinton.

"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", izjavio je Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
 
I danas, 17 godina poslije, postoji mišljenje da je taj dokument stavio tačku na rat u BiH, ali da nije riješio mnoga pitanja te države, te da su posljedice toga i dalje vidljive.

Krešimir Zubak, bivši predsjednik FBiH, odbio je potpisati ovaj sporazum u ime bosanskih Hrvata.

„Osjećao sam duboku nepravednost i veliko razočaranje činjenicom da se honoriraju oni koju su rat prouzročili, kao i da se glavni sponzor mirovnih pregovora tako olako odrekao svojih obećanja i datih garancija i ne uvažava legalno uspostavljeno uređenje u Federaciji BiH“, rekao je Zubak za Al Jazeeru prilikom obilježavanja 16-godišnjice potpisivanja Sporazuma.

„Kao izabrani predsjednik FBiH otputovao sam u Dayton s mandatom da štitim Ustav Federacije BiH i imperativnim nalogom političkih predstavnika hrvatskog naroda da Bosanska Posavina mora ostati unutar Federacije. Taj imperativni nalog činio mi se suvišnim. Znao sam da samo Parlament FBiH može mijenjati područje Federacije BiH definirano Ustavom, a bio sam i čvrstog uvjerenja da će pokrovitelj mirovnih pregovora održati svoje vašingtonsko obećanje. Nije. Daytonskim sporazumom drastično je prekršen Vašingtonski sporazum. Ja takvo nešto nisam mogao prihvatiti ni s obzirom na dužnost koju sam obnašao, a i onako, čisto ljudski. Osjećao sam se prevarenim. I danas mislim da nismo smjeli iznevjeriti one koje smo predstavljali“, objasnio je Zubak.

Zaustavio 'zamrznute ideologije'

Profesor Ivo Komšić, ratni član Predsjedništva RBiH, koji je bio član bh. pregovaračkog tima u Daytonu, sjeća se snažnog aktivizma američke administracije kako bi se postigao Daytonski sporazum.

"Vršeni su strašni pritisci da se dođe do sporazuma, bez obzira na to što nismo znali što će nam taj dokument omogućiti i kakvu će nam budućnost otvoriti. Imam osjećaj da je Holbrooke čak iz nekih ličnih političkih ambicija vršio strašan pritisak da dođe do dogovora.

Nije želio ulaziti u važne detalje u kojem smjeru će ići BiH. Mislim da je čak Holbrooke prije samog sastanka u Daytonu napravio strašnu grešku, jer je pretpostavke za pregovore stvarao u Beogradu i Zagrebu. Također, on je vršio veliki pritisak da se legalizira Republika Srpska (RS) prije nego se dođe u Dayton. On je to, nažalost, postigao u Ženevi. Mislim da je to najveća greška u modernoj povijesti BiH", rekao je Komšić za agenciju Anadolija.
   
Komšić je kazao i kako je Milošević tokom razgovora otvoreno priznao da se sa Tuđmanom "davno dogovorio" da Posavina bude dio bh. entiteta Republika Srpska, na što niko nije reagirao.

Bivši savjetnik Alije Izetbegovića i učesnik razgovora u Daytonu Kasim Trnka izjavio je da je do Sporazuma došlo "tek kada se spoznalo da je Evropa nesposobna da riješi problem u BiH".

On ističe da se većina lidera u svijetu, ali i veći dio naučne javnosti, slažu u ocjenama da je u Daytonu sklopljen "nepravedan mir", te da je Sporazum samo "zamrznuo suprotstavljene ideologije", dok je ratni ministar vanjskih poslova Republike BiH i bh. ambasador pri UN-u Muhamed Šaćirbegović ustvrdio da je taj sporazum predstavljao razočaravajuće rješenje, jer je bio "izdaja američkih vrijednosti".

Iz ovih razloga Šaćirbegović je svojevremeno zatražio povlačenje potpisa s Daytonskog sporazuma.

Dogradnja Sporazuma i Ustava BiH

Živadin Jovanović, koji je u vrijeme potpisivanja Daytonskog sporazuma vršio dužnost zamjenika vanjskih poslova SR Jugoslavije, za Al Jazeeru je prošle godine kazao da Daytonskim sporazumom „nisu u potpunosti ostvareni zahtjevi i interesi bilo koje strane niti je to moglo da se očekuje, ali je ostvaren najvažniji interes svih – uspostavljen je održivi mir, otvorena je perspektiva razvoja i saradnje, integracije i napretka“.

Među onima koji se slažu da  Daytonski sporazum nije donio očekivane promjene je i Mate Granić, ministar vanjskih poslova Hrvatske u vrijeme njegovog potpisivanja

„Osobno smatram da je potrebna dogradnja Daytonskog mirovnog sporazuma, a to znači i dogradnja Ustava Bosne i Hercegovine“, kazao je Granić.

Predsjednik Skupštine BiH od 1992. do 1996. godine Miro Lazović je u razgovoru za Anadoliju podsjetio da je mirovna konferencija u Daytonu trajala 19 dana i da je posebno bilo dramatično zadnjih dana konferencije kada  je došlo na red pitanje Brčkog.

"Zbog Brčkog je prijetio prekid tih pregovora. Čak su bili spakovani i koferi. Naša delegacija je bila spremna izaći iz pregovora tvrdeći da Brčko ne može pripasti RS-u. Kao rješenje je pronađena arbitraža uz pomoć koje je od Brčkog pretvoren distrikt. Tek u tri sata iza ponoći 19. novembra našao se dogovor oko Brčkog“, prisjetio se Lazović.
 
Samo dan nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u Parizu, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je Rezoluciju 1.031, kojom je NATO dobio mandat za implementaciju vojnih aspekata sporazuma.

U okviru misije IFOR-a, u BiH je stiglo 60.000 vojnika. Nakon jednogodišnje misije uspostavljene su Stabilizacijske snage (SFOR).

Od početnih 32.000 vojnika njihov broj je smanjivan do broja od 7.000 vojnika koliko ih danas ima.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.