Oglasi

Baščaršija i Lola, sedam decenija sarajevskih KUD-ova

Ni ratovi, ni šund, i nerazumijevanje vlasti nisu poremetili rad ovih društava koja njeguju tradiciju svih bh. naroda.
Efendić: Za mene, lično, KUD Baščaršija predstavlja jednu veliku porodicu koja mi je pomogla da shvatim šta znači zdravo odrastanje, pravi prijatelj i prava obavezaKUD Baščaršija

Kulturno-umjetničko društvo nije „kolo sa teferiča“, kako to mladi danas, nažalost, nazivaju, već je to stil života i veoma vrijedna životna škola.“

Riječi su ovo Naide Efendić, članice Izvođačkog folklornog ansambla i članice vokalnog ansambla „Dunje“ u KUD-u Baščaršija, sarajevskom društvu koje ovih dana puni impresivnih 70 godina postojanja. Impresivnih jer mnogi, upravo kako sagovornica Al Jazeere kaže, KUD-ove smatraju okupljalištima ljubitelja „teferiča, kola i galame“.

Ova udruženja, ističu naši sagovornici, čuvaju tradiciju bosanskohercegovačkih i svih balkanskih naroda, a samim članovima KUD-ovi su nešto zaista posebno.

„Za mene, lično, KUD Baščaršija predstavlja jednu veliku porodicu koja mi je pomogla da shvatim šta znači zdravo odrastanje, pravi prijatelj i prava obaveza. Zato pozivam sve mlade da posjete prostorije Baščaršije i uvjere se u sve navedeno. Svi su dobrodošli“, ističe Efendić, koja je u Baščaršiji 11 godina.

„Tada sam postala članica dječijeg ansambla i već tada sam znala da je to pravi način sticanja pravih prijatelja, mjesto dobrog druženja i pozitivne konkurencije. S obzirom da sve koreografije volim na njima specifičan način, te da svaka koreografija ima svoju priču, teško je izdvojiti koja mi je najdraža, važno je igrati srcem i publici prenijeti bit i poruku svake koreografije“, ističe ona.

'Dunje' čuvaju pjesme i napjeve cijele BiH

Vrijedi izdvojiti jedan projekt iz obilježavanja 70 godina rada KUD "Baščaršija", a to je novi nosač zvuka ženskog vokalnog ansambla "Dunje".

"Ovaj album sadrži 15 pjesama i napjeva iz narodne muzičke tradicije Bosne i Hercegovine. Repertoar vokalne grupe 'Dunje' baziran je na pjesmama i napjevima sva tri konstitutivna naroda i manjinskih grupa s područja cijele BiH koji pripadaju seoskoj ili gradskoj praksi. Dio te bogate vokalne narodne muzičke tradicije prenesen je i na ovom albumu. Odabrani napjevi predstavljaju dokaz da će bogata tradicija naroda Bosne i Hercegovine biti sačuvana od zaborava i da se prenosi i dalje", kaže Čomaga.

Ženski vokalni ansambl "Dunje" KUD-a "Baščaršija" osnovan je 2002. godine zahvaljujući prof. Dunji Rihtman-Šotrić, po kojoj je ansambl nakon njene smrti i dobio ime. Članice ansambla nekadašnje su i sadašnje članice KUD-a "Baščaršija" ili drugih KUD-ova, kao i zaljubljenici i poštovaoci vokalne muzičke tradicije.

"Dunje" u svom repertoaru imaju više od 100 napjeva, koje su većinom zapisali i obradili Cvjetko Rihtman i Dunja Rihtman-Šotrić.

Neprolazne vrijednosti amaterizma

Dvije decenije u KUD-u Baščaršija je Namir Čomaga, bio je aktivan u mnogim sferama članskog djelovanja, a sada je u upravi ovog društva. Kaže kako je mnogo toga prijetilo KUD-ovima: ratovi, vlasti, šund i manjak sluha za očuvanje tradicije, ali su ova društva to nadmašila.

„Radili smo u ratnom vihoru kad je bilo najteže, raditi ćemo i sad sigurno. Sav taj šund je, u biti, prolazan i trenutan, dok su univerzalne vrijednosti koje gaji amaterizam neprolazne. Ne govorim ovdje samo o kolektivima koji gaje očuvanje tradicije i kulturne baštine, govorimo o svim amaterskim kolektivima koji rade i opstaju u današnje vrijeme“, govori član Uprave KUD-a povodom sedam decenija Baščaršije.

Dodaje kako su amaterski kolektivi „prva stepenica u oblikovanju ličnosti jednog pojedinca“ i „životne škole koje ne koštaju ništa osim ličnog zalaganja i truda, a vraća Vam se mnogostruko više u smislu krajnjeg rezultata i lične satisfakcije“.

„Zbog toga nije upitan opstanak ovakvih kolektiva. Naravno da je situacija teška, ali se polako budi svijest u svim sferama društva o nužnosti amaterskih kolektiva koji su zaista neophodni za zdravije i bolje društvo u cjelini“, ističe i kaže kako zbog svega u KUD Baščaršija imaju osjetan priliv mladih ljudi i djece čiji roditelji žele „da njihovo dijete ima vanškolske aktivnosti i hobi koji oplemenjuje“.

Lola radi bez dana prekida

Sedam decenija rada obilježavaju i Baščaršijine komšije – KUD Ivo Lola Ribar. „Lolin“ sekretar Mišo Perućica ponosno ističe kako ovo društvo djeluje „punih sedam decenija, bez dana, mjeseca i godine prekida“.

„Naš KUD je i u toku ratnog perioda i okupiranog grada okupljao, animirao mlade i programski djelovao. To pokazuje i kako je proglašen posebnim subjektom za odbranu Općine Novo Sarajevo i Grada Sarajeva u ratnim djejstvima. Dosta govori o tome i činjenica kako je više od 30 aktivnih članova 'Lole' poginulo u odbrani Sarajeva ili kao civilne žrtve rata“, kaže čika Mišo, kako ga svi zovu u kulturno-umjetničkim društvima.

Kroz sve godine svog rada, KUD Ivo Lola Ribar je okupljao i animirao impozantan broj svih starosnih, socijalnih struktura, a najviše mladihFena

Perućica kaže kako je "Lola" proglašavan istinskim ambasadorom kulture BiH u brojnim segmentima životaFena

Kroz svih sedam decenija, dodaje on, „Lola“ je opstao njegujući i stvarajući sve vrste scenskog izraza i programskog opredjeljenja. Ilustrira važnost djelovanja ovih društava i sve ono što KUD-ovi decenijama nudi mladima u Sarajevu, pa i šire.

„'Lola' je okupljao i animirao impozantan broj svih starosnih, socijalnih struktura, a najviše mladih. Kroz njegove grupe prodefilovalo je desetine hiljada članova koji su gostovali na svim meridijanima planete, od sidnejske Opere, njujorškog Metropolitana, egipatskih piramida...“

Perućica kaže kako je 'Lola' proglašavan istinskim ambasadorom kulture BiH u brojnim segmentima života, te kako je „decenijama stvarao ljude i ličnosti“, te iznjedrio „na stotine stvaralaca kulture, umjetnosti i cjelokupnog društvenog života koji su bili i koji su i danas nosioci duhovnog bića ne samo u BiH“.

„Osnovni zadatak svih odgovornih u 'Loli' je da se mladim, i svim drugim, uključenim u aktivno i organizovano djelovanje i rad, pruže motivi za amatersko ispoljavanje kroz druženje, zajedništvo, prijateljstvo i sve drugo što život čini humanijim. Uostalom, tim mladim je [KUD] skoro pa jedinstvena prilika za putovanja, upoznavanje drugih i drugačijih kultura i običaja i rušenje barijera“, govori.

Nerazumijevanje vlasti i diletanti

Ipak, nije sve idealno. Uprkos svim borbama i nedaćama, KUD-ovi imaju stalne probleme. Čomaga kategorično kaže kako je najveća trenutna prijetnja istinskim kolektivima i kulturno-umjetničkim društvima „nerazumijevanje dijela organa uprave i vlasti za naš rad“ i njihovo „nepoznavanje istinske problematike“.

„Uz dužno poštovanje prema svima, jer ovo što ću reći neće odgovarati nekim, ne može se generalizovati niti stavljati u istu ravan sve kolektive, mislim prevashodno na amaterske kolektive, ne može i ne smije biti odgovor 'nama je to sve isto'. Nije isto, niti će ikada biti isto, ako se ne podigne kvalitet i ne naprave opšta pravila za rad ovakvih kolektiva.“

Čomaga: Naš najveći poraz je što većina kolektiva u BiH su društva jednog licaKUD Baščaršija

„Ne može biti isto kada imate 15 ljudi u društvu koji vode sekcije i 200 i više članova, 15 stručnjaka iz svojih oblasti koji vode računa o svemu u Društvu, ili kada na drugoj strani imate društvo u kojem jedan diletant obavlja sve moguće poslove u tom kolektivu i njegov rad je samo zbog svog ličnog interesa i novčane dobiti. Njemu je nebitan kvalitet, tradicija, djeca, odgojne metode u radu, niti ga on može sam postići ma koliko sposoban bio. Poenta njegovog rada je sitna finansijska korist na račun te djece koja su najveći gubitnici u cijeloj ovoj priči“, navodi član Uprave Baščaršije.

Potencira kako je „poražavajuće da takva 'udruženja“ u inostranstvu predstavljaju BiH“.

„Shvatate li vi da oni nemaju jedne jedine pristojne nošnje koja zaista reprezentuje kulturu i tradiciju sa ovih prostora, a da ne pričam o koreografijama i scenskim postavkama, napjevima koje su ruglo i skrnave kulturnu baštinu i tradiciju Bosne i Hercegovine i iskrivljuju sliku naše kulture i tradicije u svijetu.“

„Naš najveći poraz je što većina kolektiva u BiH su društva jednog lica, uz dužno poštovanje prema onima koji su zaista kvalitetni. Većina prvih krivotvori našu kulturu i tradiciju zbog ličnog interesa. U takvom okruženju, sa hiperprodukcijom društava, izmišljanja običaja i tradicije, krađama autorskih i izvođačkih djela i priklanjanje mahinacijama tih istih diletanata izgubit će se istinska i prava tradicija“, kategoričan je Čomaga.

Prenos znanja na mlade

Na kraju on ističe kako „nije sve tako crno i zloslutno“, te kako Baščaršija ima dobru saradnju sa Muzičkom akademijom u Sarajevu, sa lokalnom zajednicom, kao i sa društvima u BiH i okruženju koja imaju iste poglede.

„Ipak, ne mogu da se ne otmem dojmu da možemo i moramo puno bolje i puno više raditi na očuvanju tradicije i naše kulturne baštine. Zaista ima još društava koja se bore na isti način kao mi i koja rade vrhunski, čuvaju kulturnu baštinu na viskom nivou. Nadam se da ćemo zajedno sa njima naći snage u budućnosti te pronaći način da poboljšamo i promijenimo generalnu situaciju u kulturi i amaterizmu.“

Baščaršija i Lola se decenijama uspješno bore sa svim nedaćama, prenoseći svoju tradiciju, znanje i umijeće na mlade koji srcem vole tradiciju Bosne i Hercegovine. Želja je mnogih da tako bude u godinama koje dolaze, da iskusniji neće čuvati i skrivati svoje znanje od generacija koje dolaze kako bi ova i slična društva još mnogoj djeci i mladima, poput Naide Efendić sa početka priče, pružila „veliku životnu školu“.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.