Balkanski dvoboj u Preševskoj dolini

Problem nije u spomeniku u Preševu, već u ideji da se može iznova pregovarati u vezi sa svim teritorijama na Balkanu.

Preševo, Albanci, Srbi, Spomenik, Balkan, Tenzije
Lokalni Albanci ljude kojima je podignut spomenik smatraju borcima palim za slobodu, dok si vlasti Srbije smatraju teroristima [Al Jazeera]

Piše: Agron Bajrami

Nova 2013. godina je počela onako kao što se stara i završila: rastućim tenzijama i povećanom opasnošću.

Jedan spomenik, podignut od strane Albanaca ispred zgrade Opštine Preševo, u spomen palim borcima Oslobodilačke Vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM), kako pišu neki beogradski mediji, već dva mjeseca “bode oči državi Srbiji”.

Problem je jednostavan. Ljude kojima je podignut spomenik lokalni Albanci smatraju borcima palim za slobodu naroda, a vlasti Srbije iste smatraju teroristima, iako je posredovanjem međunardone zajednice sklopljen mirovni sporazum poslije oružanog sukoba u Preševskoj Dolini, a sama Vlast Srbije je proglasila amnestiju za sve pripadnike OVPBM-a.

No, već sada je sasvim jasno da se pitanje spomenika u Preševu pretvorilo u neku vrstu duela - dvoboja između Beograda i Albanaca na jugu Srbije, umnogome nalik na dvoboje 19. vijeka na američkom Divljem Zapadu, u kojima obje strane drže ruke opasno blizu revolvera, a čeka se samo ko će prvi da trepne!

Rješenje do subote

Međunarodna zajednica se javno izjašnjava da je to unutrašnji problem Srbije, koji Beograd ipak treba da riješi mirno i bez sile, a iza kulisa se zapadni izaslanici angažuju da nađu “kompromis” – vjerovatno tako što bi se spomenik prenio na neku drugu lokaciju.

Bilo kako bilo, šta će biti sa spomenikom trebalo bi se riješiti do subote, do kada je i neka vrsta ultimatuma koji je postavila Vlada Srbije za uklanjanje spomenika.

Prema medijskim izvještajima, konačna sudbina spomenika u centru Preševa biće poznata do kraja nedelje; u petak će Albanski odbornici tri opštine Preševske Doline, na zajedničkoj sjednici, odlučiti da li će da uklone sporno obilježje, a Vlada Srbije je dala rok do 17. januara da to učine, inače će spomenik biti - srušen.

No, nije to jedini problem. Čak ni najveći.

Konfrontacija u vezi sa spomenikom je podigla pritisak i na samom Kosovu, gdje se podrška za Albance u Preševu Bujanovcu i Medveđi svakim danom povećava. Porast solidarnosti sa Albancima u Preševskoj dolini se zasigurno može očekivati i u samoj Albaniji, ali i kod Albanaca u Makedoniji.

Cijeloj atmosferi temperaturu još više dižu i najnoviji potezi srpskih vlasti i prema samome Kosovu, naročito platforma i najavljena skupštinska rezolucija sa kojom srpski premijer Ivica Dačić misli ići na pregovore sa njegovim kosovskim kolegom, Hašimom Thacijem, sa kojom Srbija već javno traži političku i teritorijalnu autonomiju za Srbe na Kosovu, a koja stilski i sadržajno previše sliči na srpsku politiku iz vremena 90-ih godina prošlog vijeka pod vođstvom Slobodana Miloševića.

Ako tome dodamo i najnovije izjave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji bi da Kosovo podijeli, a Srbe iz južnog dijela Kosova da iseli u srpski dio Bosne, kojoj, uzgred budi rečeno, daje još maksimum deset godina postojanja – slika postaje jasnija: nije problem u jednom spomeniku ispred zgrade Opštine Preševo!

Uloga međunarodne zajednice

Saučesnici u ovoj opasnoj igri su i Albanci i međunarodna zajednica, zato što su se i sami poigravali sa idejom razmjene teritorija – Albanci sanjajući da bi Srbiji mogli dati sjever Kosova za Preševsku Dolinu, a neki evropski predstavnici vjerujući da bi dodatni kompromis između Prištine i Beograda dovršio ono što je ostalo nedovršeno proglašenjem nezavisnog Kosova, kada je dio članica Evropske unije stao na stranu Rusije, umjesto Zapada!

Rezultat je više no očigledan: Preševska dolina već postaje krizno žarište, dok se dijalog između Srbije i Kosova pretvorio u platformu oko koje se gradi ideja o novom procesu političkih pregovora oko teritorija i to ne samo Kosova.

Jer, ako Srbija kaže da je Kosovo otvoreno pitanje, a neki među Albancima kažu da je albansko pitanje ostalo neriješeno, pa se mora riješiti, zar to nije eksplicitno otvaranje pitanja granica na Balkanu?

Nažalost, na svim stranama postoje oni koji misle da bi mogli nešto više dobiti ako bi se karta cijelog regiona ponovo otvorila. No, cijenu takvog razvoja događaja će neko morati platiti – običan narod.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.