Oglasi

Balkanska društva pred čvrsto zatvorenim evropskim vratima

Uspostavljanje nove evropske administracije trajat će idućih pola godine i državama Balkana jedino ostaje - čekanje.
Problema na Balkanu je mnogo, pogotovo kod onih koji čekaju bilo kakav signal iz BriselaEPA

Izbori su završeni, glasovi prebrojani, utvrđeno koliko kojoj stranačkoj grupaciji zastupničkih mjesta pripada u Europskom parlamentu, no tek počinje i trajat će sigurno idućih pola godine proces uspostavljanje nove europske administracije. Mnogo je nepoznanica i kombinacija u formiranju većine, ali i na putu do izbora pet ključnih osoba na najvišim dužnostima u Europskoj uniji. Okvirno su utvrđeni rokovi, no sve će se odvijati iza čvrsto zatvorenih vrata ispred kojih će čekati društvo sa Zapadnog Balkana – predstavnici država koji na različitim postajama puta prema Uniji. I njih će posebno zanimati, ne toliko tko ima većinu u Parlamentu, koliko imena predsjednika Europske komisije, te ključnih povjerenika – šefa ili šefice europske diplomacije, odnosno osobe zadužene za proširenje Unije.

Problema na Balkanu je mnogo, pogotovo kod onih koji čekaju bilo kakav signal iz Bruxellesa, pa je jasno i zašto iz Sarajeva, Podgorice, Beograda, Prištine, Skoplja, pa i Tirane pažljivo osluškuju signale iz Unije. No, očito je da će morati biti strpljivi što je posljedica izbornih rezultata, jer je još dosta nepoznanica kako će biti formirane političke grupacije, odnosno kako će liberali i zeleni – kao iznenađenje izbora i grupacije koje su ostvarile dobar rezultat – ispregovarati svoje pozicije.

BiH na evropskom putu očekuju slični ispiti

Po pitanju Bosne i Hercegovine, konstatira Davor Vuletić, treba očekivati „suočavanje sa stvarnošću vezanom za kapacitete integriranja u EU uz ovakav državni sistem i sistem vrijednosti koji dominira među domaćim političkim elitama“.

„Odgovoriti na nekoliko hiljada pitanja iz upitnika Komisije je jedno i zaslužuje pohvalu no prava stvar je iskazati spremnost i pokazati na djelu reforme koje će omogućiti BiH da ispuni kriterije iz Kopenhagena – funkcionalan državni sistem i kapacitet za preuzimanje i koherentnu provedbu pravne stečevine EU, sposobnost da se nosi sa izazovima tržišne konkurencije unutar EU te poštivanje osnovnih ljudskih prava definisanih instrumentima Vijeća Europe i EU. Uglavnom, BiH može očekivati vrlo sličan period kao i u proteklih pet godina po pitanju svog puta ka EU“, konstatira.

Upravo će liberali insistirati na „Europi zajedničkih vrijednosti“, a zeleni na zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena, nagovještava Davor Vuletić, predsjednik Skupštine Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine. I u tom smislu, dodaje. oni će ispostaviti svoje zahtjeve grupacijama koje su osvojile najviše mandata, pa možda tražiti neke od ključnih političkih pozicija.

Uhodani pristup

„Ta 'Europa zajedničkih vrijednosti' može imati dvojak učinak i na zemlje Zapadnog Balkana, a zavisit će od percepcije koju političke elite u EU imaju o Zapadnom Balkanu i njegovim pojedinačnim državama koje ga čine. Od Zapadnog Balkana će se moguće očekivati da bude više 'zapadni' nego 'Balkan'. Pitanje je da li će politika EU insistirati na principima ili će ići na podršku rješavanju problema. Na kakav će odgovor naići politika principa, vrijednosti i standarda ili pak politika rješavanja ključnih problema koji četvrt vijeka opterećuju regiju zavisit će od konstelacija političkih odnosa unutar zemalja Zapadnog Balkana“, smatra Vuletić.

Ukazuje i kako su velika očekivanja Bruxellesa od balkanskih lidera, pogotovo da krenu u smjeru EU kako bi „priču o Zapadnom Balkanu europskih vrijednosti i europske historije mogli zagovarati u samim institucijama EU i među državama članicama od kojih su neke skeptične po pitanju proširenja“. Kao primjere navodi rješenje problema između Grčke i Sjeverne Makedonije, čemu je morala prethoditi stabilizacija makedonskih političkih prilika, a slično je bilo i sa stabilizacijom političkih prilika u Crnoj Gori. Isto se očekuje, nastavlja, i od Albanije, potom Srbije po pitanju pregovora s Kosovom te konačno od Bosne i Hercegovine.

Napominje i kako, u najboljem slučaju, zemlje Zapadnog Balkana mogu očekivati nastavak tekućih procesa po dosadašnjem uhodanom pristupu EU. „Ništa se značajno neće promijeniti u pristupu EU“, kaže.

Moguća 'salvinizacija' ili 'orbanizacija'

Kad je utjecaj europskih izbora na države nastale raspadom bivše Jugoslavije, sve može varirati od slučaja od slučaja, odnosno od države do države, smatra politički filozof Filip Balunović. Konstatira kako je „u Hrvatskoj (i dalje) vodećem dvojcu tradicionalnih partija (HDZ i SDP) najvažniji oslonac u onim snagama (centar levo i desno) koji su izgubili određen broj mesta na ovim EU izborima“. U Makedoniji je slična situacija, dodaje, ali za Bosnu i Hercegovinu kaže kako su „stvari prekompleksne da bi raspodela snaga unutar EU parlamenta imala bilo kakvog osetljivijeg uticaja“. No, za Srbiju kaže kako je situacija, ipak, najinteresantnija.

„U Srbiji je na vlasti konzervativna stranka, koja bi trebalo, makar načelno, da bude pandan evropskim demohrišćanima. Međutim, prijateljstvo predsednika [Aleksandra Vučića] sa mađarskim premijerom [Viktorom] Orbanom je opšte poznata stvar. Dakle, desni centar (koji ima ekstremno desnu prošlost) može da profitira od preraspodele snaga u EU koja sve više naginje udesno. Štaviše, postoji politička snaga koja bi mogla mnogo eksplicitnije odigrati na kartu rasta ekstremne desnice (koja se onda na vlasti može i ne mora pomeriti u određenoj meri ka centru), a to su Dveri“, ukazuje Balunović.

Možda i bez komesara za proširenje

Da će Unija u narednom razdoblju biti fokusirana na unutarnje probleme, što je neminovno, i da će tema proširenja i podrške tranzicijskim procesima na Balkanu biti manja od realno potrebne, predviđa Boris Raonić iz Građanske alijanse Crne Gore. Čak prognozira i da će „novi saziv Evropske komisije teško imati i komesara za proširenje“.

„Uz slične trendove iz SAD-a, ovakav razvoj situacije će pogodovati autoritarnim stabilokratama, koji će i dalje voditi politiku zasnovanu na korupciji, ali bez izvoženja problema preko granica svoje zemlje, pa nam jedina nada ostaje u Berlinski proces, koji opet ima slabljenje političke moći Angele Merkel i Emmanuela Macrona“, konstatira Raonić.

Prema njegovim riječima, „jedina nada Balkanu je da EU lideri shvate kolika opasnost vreba za njihove zemlje, ukoliko se na Balkanu ne završi uspješna tranzicija i EU integracije“. „Već se vidi porast broja građana koji napuštaju svoje zemlje, ne videći pozitivne perspektive u regionu, a veoma malo nedostaje da novi migrantski talas zapljusne Evropu, bez Mediterana kao prepreke, ovog puta“, upozorava Raonić.

Objašnjavajući konstelaciju političkih odnosa, navodi da bi se, „pored borbe protiv Vučića i optužbi za 'izdaju Kosova', novi desni talas u Srbiji uskoro mogao i 'evropeizovati', u smislu da se može desiti da 'evropeizacija' Srbije, koja ionako nema balans dve centraške partije (već ima dominaciju jedne i statiranje svih ostalih ako se posmatraju pojedinačno) uskoro postane eufemizam za 'salvinizaciju' ili 'orbanizaciju'“.

Optimizam u Skoplju

I Nano Ružin, rektor FON Univerzitetu u Skoplju, gleda prema Francuskoj i Njemačkoj, odnosno primjećuje da su pozicije Macrona i Merkel prilično oslabljene u okviru EU. Priču vraća u nedavnu prošlost i činjenicu da je pitanje otvaranja pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije bilo marginalizirano, nitko ga nije ni spominjao tokom kampanje, a bliži se lipanj 2019. godine, kao vrijeme koje je Europska komisija preporučila za početak pregovora. Nepotvrđene vijesti, a mnogo toga će se znati i na predstavljanju Paketa proširenja koji će obznaniti povjerenik za proširenje Johannes Hahn, govore da je izvještaj Europske komisije o Sjevernoj Makedoniji pozitivan. Ono što preostaje jeste odluka nacionalnih lidera članica Unije.

„Sjeverna Makedonija može da se nada pozitivnom epilogu i to ili u paketu sa Albanijom ili sama, s obzirom da Albanija treba da prođe jedan težak test na lokalnim izborima u junu, a i aktuelna situacija nije baš pozitivna. Možda slabljenje Macrona i veliki uspeh SDP-a u Holandiji (koja je isto bila protiv početka pregovora), zatim uspeh poljskih, mađarskih i bugarskih desničara koji podržavaju proširenje EU na Balkan, mogu da budu odlučujući faktori za davanje datuma Skoplju. Svakako tu je i tradicionalni pozitivni odnos nemačke kancelarke Merkel koja je podržala početak makedonskih pregovora“, ukazuje Ružin.

Kad je izbor predsjednika Europske komisije u pitanju, smatra da bi Manfred Webera bio moguće „srećnije rešenje“ i za Sjevernu Makedoniju, jer „podržava proširenje EU na Balkan“, no svakako u Skoplju, kako prenosi Ružin, „vlada optimističko raspoloženje jer su iz brojnih evropskih metropola stigle pozitivne vesti“.

Važna su imena na ključnim pozicijama

Gledajući na stvar iz europske perspektive, odnosno iz Hrvatske, kao jedine članice EU na Zapadnom Balkanu, komunikacijski stručnjak i savjetnik u političkim kampanjama Gordan Turković upućuje na kompliciranost izbora i procedura, pogotovo u svjetlu fragmentacije proeuropskih snaga u Europskom parlamentu, činjenice da zastupnici iz redova pučana i socijaldemokrata zajedno ne čine većinu te da će se „za neke stvari ipak morati pitati i njihove kolege iz liberalne grupacije ALDE i zelenih koji su ugodno iznenađenje izbora“.

„Netko bi mogao reći da će se u tom kolopletu borbi za pozicije u narednim mjesecima na čekanje staviti ambicije zemalja Zapadnog Balkana, ali bojim se da će se taj trend nastaviti i nakon izbora predsjednika Europske komisije, Europskog parlamenta i ostalih tijela. Naime, i 'spitzenkandidati' za mjesta šefa Komisije bili su poprilično suzdržani na temu proširenja tijekom kampanje, što ostavlja dosta prostora za skepsu da će se ono uskoro i dogoditi“, napominje.

Vrlo važnim smatra tko će doći na poziciju visoke povjerenice, odnosno povjerenika za vanjsku politiku, gdje je do sada bila Federica Mogherini, ali i kako će se novo lice postaviti prema Balkanu, a pogotovo prema pregovorima Beograda i Prištine u koje je dosadašnja šefica europske diplomacije bila „itekako uključena“.

Po njemu, jako je bitno i ime novog povjerenika, odnosno povjerenice za proširenje, a pogotovo je „za potencijalna daljnja širenja EU granica u našem dijelu svijeta, jako bitno vidjeti iz koje će zemlje doći taj dužnosnik – one koja podržava daljnja proširenja ili pak, zemlje poput Francuske, koja mu se oštro protivi“. Jednako je bitno, dodaje, „koliko je jaka njegova ili njezina politička moć u Bruxellesu da eventualno progura agendu novih proširenja ako se za to odluči“.

„Po svemu sudeći i prema rokovima koji su potrebni za izbor novih ključnih dužnosnika unutar EU aparata, smjer zasigurno nećemo znati prije naredne jeseni ili zime“, zaključuje Turković.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.