Azerbejdžan i Armenija optužuju se za kršenja prekida vatre

Četiri azerbejdžanska vojnika su poginula, a četiri ranjena u Nagorno-Karabahu, objavilo je Ministarstvo odbrane te zemlje o prvim žrtvama nakon stupanja na snagu mirovnog sporazuma, ali protivoptužbe za napad objavila je i Armenija.

Ministarstvo odbrane susjedne Armenije optužilo je Baku da je u subotu počeo ofanzivu na dva sela “oklopnim vozilima” i “teškom artiljerijom” te da je ranjeno šest armenskih vojnika.

“Nakon višesatnih sukoba, neprijatelj je uspio ući u selo Khin Takher i približiti se selu Htasaberd”, rekao je taj izvor, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Vlada u Bakuu objavila je da su se okršaji dogodili u području koja je pripalo Azerbejdžanu prema sporazumu iz novembra, kojim su okončani sukobi i prema kojem su dijelovi Nagorno-Karabaha nastanjeni etničkim Armencima pripali Azerbejdžanu, prenosi Reuters.

Službeni Erevan je objavio da su armenske snage odbile pokušaje ubacivanja na teritoriju koja je ostala pod kontrolom Nagorno-Karabaha.

Ruske snage nadgledaju primirje

“Provokacije u Azerbejdžanu nastavile su se i danas u smjeru dva sela u pokrajini Hadrut”, objavilo je armensko Ministarstvo vanjskih poslova.

Ruske mirovne snage raspoređene u tom području izvijestile su da nije bilo većih okršaja, ali su potvrdile jedno kršenje prekida vatre.

Mirovnim sporazumom Armenija je morala Azerbejdžanu prepustiti velike dijelove sporne regije Nagorno-Karabah.

Sporazum, potpisan uz posredovanje ruskog predsjednika Vladimira Putina, stupio je na snagu 10. novembra, a provedbu nadzire dvije hiljade ruskih vojnika.

Nagorno-Karabah je međunarodno priznati dio Azerbajdžana, ali većinski naseljen Armencima, koji su ga donedavno kontrolirali, nakon krvavog rata devedesetih.

Borbe između dvije strane počele su 27. septembra, a Azerbejdžan tvrdi da je vratio većinu područja izgubljenih u ratu 1991-94. godine, u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.

Izvor: Agencije