Oglasi

Analiza: Ogromna vojna i ekonomska vrijednost Grenlanda

Američki predsjednik Trump nedavno objavio kako želi kupiti najveći otok od Danske, šta stoji iza tog poteza?

Koliko god se ponekad činilo da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump povlači neobične poteze, treba znati kako iza svakog takvog stoji ogromna mašinerija koja duboko razmišlja o njima, pa i o pokušaju kupovine najvećeg otoka na svijetu – Grenlanda, navodi geopolitički analitičar i profesor geografije Vedran Zubić.

On dodaje kako je ponuda Washingtona da od Danske kupi Grenland realna priča, te kako je pitanje da li će do te transakcije doći i u kom obliku.

Okupacija ili kupovina

„Pitanje je i da li uopće Danska, ne samo vojno, nego u bilo kakvom obliku kontrolira taj 'posjed'. To bi bila prodaja 'stare kuće od pradjeda' u kojoj nikad nismo ni bili, a eto nekome se ista sviđa i nekome treba“, ističe on u razgovoru za Al Jazeeru o posljednjem pokušaju američke administracije da proširi svoju teritoriju i svoj utjecaj, te dodaje kako postoji šansa da, kako kaže psihologija trgovine, „možda danska Vlada kada kaže da nema govora o tome, samo malo podiže cijenu.“

Naš sagovornik u ovom slučaju poteže pitanje geopolitičke naravi: „Ko ima koristi kada ovakve stvari dolaze do izražaja“, te podsjeća na poteze SAD-a u prošlosti.

„Svako 'zauzimanje' teritorija se dešava na dva načina - ili vojna okupacija ili 'kupovina'. Ako pogledate historiju SAD-a, vidjet ćete mnogo ovakvih stvari. Kupovina Grenlanda ne bi bio neobičan slučaj i nešto što se nije ranije desilo. Najpoznatija priča je svakako kupovina Aljaske od Carske Rusije, ali se treba i sjetiti čija je bila Luizijana ili Kalifornija, kako su 'posuđeni' Havaji i kako je Nizozemska 'za nešto para i trgovačkih ruta' Englezima od New Amsterdama napravila New York!“

On pravi i jednu bližu, balkansku usporedbu:

Kratka historija „zelene zemlje“

Sagovornik Al Jazeere navodi kako je Grenland naseljen koliko i američki kontinenti, odnosno od posljednjeg ledenog doba.

„Prije otprilike 20.000 godina, narodi iz Azije su preko, tada zaleđenog, Beringovog prolaza prešli u Ameriku. To su svi oni narodi koje zbog Kolumbove greške zovemo 'Indijanci'. Skupine Eskima, kao i Aleuta, su se akomodirale na klimatske okolnosti od kojih je nama poznata 'kuća od leda' (iglo). Ovi narodi su bili dugo izolirani, sve do X stoljeća kada se Vikinzi, narodi sa sjevera koji 'maltretiraju' Europu, kao pravi pomorci otiskuju i na zapad.“

Zubić ističe kako je Erik Crveni je „otkrio“ Grenland i kako „njemu dugujemo pogrešan naziv 'Zelena zemlja'“.

„Naime, zahvaljujući toploj struji dio priobalja 'ozeleni', a realno bi Grenland trebao biti Island! Vikinzi su čak došli i do Labradora, dakle 500 godina prije Kolumba su 'otkrili' Ameriku, ali se nisu zadržali i ostavili tragove materijalne kulture.“

Norveška je dugo „vladala“ ovim otokom, a Grenland 1814. postaje danska teritorija.

„I tako je država, koja je manja od BiH, kontrolirala najveći otok na svijetu. Inače, sličan dominion je Danska imala i nad Farskim otocima (Far je ovca). U novije doba Grenland ima visok stupanj neovisnosti, čak i svoju rukometnu reprezentaciju. Boje zastave su kao i Danske, ali 'ljubitelji' veće neovisnosti konzumiraju i zeleni oblik zastave“, kaže Zubić i dodaje:

„Realno, Grenland je kroz historiju naseljen Azijatima, prirodno-geografski pripada Sjevernoj Americi, a politički jednoj državi Europe. Tako je otok sa svega 55.000 stanovnika interesantniji nego što apriori o njemu mislimo.“

„Da ne budemo toliko 'daleko', svi historičari će vam reći koliko je Austrougarska 1878. Osmanskom Carstvu dala novca za teritorij BiH! Pa i to je kupovina bila, zar ne? Često mislimo, obzirom da je novo doba, da takve stvari više ne postoje - o kako griješimo! Pa i danas korporacije kupuju koncesije na eksploataciju prirodnog blaga, samo su te korporacije danas Michelin ili Goodyear pa kupuju kaučukove šume u Brazilu i Indiji, a ne razne trgovačke firme npr. Nizozemske i Engleske u XVII stoljeću.“

SAD-Rusija kao Sarajevo-Tarčin

Zubić ukazuje kako Grenland, koji kontrolira Danska ali je dio sjevernoameričkog kontinenta, ima ogromnu položajnu vrijednost – samim tim i vojnu.

„Nekadašnja trgovina nije mnogo išla tim 'subpolarnim' trasama, ali jasno je da se sve mijenja. Kada posmatrate Arktički prostor, njega realno kontrolišu dvije države. To su Kanada, kojoj pripadaju svi otoci sjeverno od kopnene teritorije te države i Rusija. Zahvaljujući Aljaski, SAD je Aljaski, dio te priče. Inače, često zaboravimo da su SAD i Rusija udaljeni kao Sarajevo i Tarčin, toliki je Beringov prolaz. Kada bi SAD u potpunosti kontrolirao Grenland, došao bi i 'sa druge strane'.“

Nakon Drugog svjetskog rata, Amerikanci su „vratili“ Danskoj ovaj otok, ali isto tako i napravili vojnu bazu na Islandu - izuzetno značajan islandski aerodrom Keflavik je pod njihovom kontrolom, govori sagovornik Al Jazeeere.

„To je glavna zračna ruta koja povezuje kontinente preko sjevernog Atlantika. Ne treba zaboraviti tu ni Norvešku, kao izuzetnog NATO saveznika. Pa Jens Stoltenberg, najpoznatiji 'šef' NATO pakta je Norvežanin.“

On dodaje kako je svako odvajanje Rusije od „toplog mora“ (morske površine koja se ne ledi i koja služi za transport) je stara doktrina.

„Koliko god benigno zvučalo danas, može se desiti da SAD Kanadu, drugu državu po veličini u Svijetu koja izlazi na tri okeana, sa svih strana 'zaokruži'. Da ne kažem 'zlu ne trebalo'. Ili možda žele da nastave čuveni 'alkoholni rat' u kojoj Kanada i Danska svakih pola godine 'ratuju' oko otoka blizu Grenlanda na način da jedni drugima ostavljaju viski i pivo“, našalio se Zubić.

Kupovina leda

Kada je riječ o ekonomskom značaju ovog otoka, profesor geografije ukazuje kako je on dio Kanadskog štita, da je Grenland otok jer se poslije ledenog doba led otopio i narastao nivo vode, te kako je riječ o najvećem otoku na svijetu veličine Saudijske Arabije ili Argentine.

„Zašto ovo govorim? To znači da je ovo kopno kroz geološku prošlost imalo brojne metamorfoze stjenske mase i kristaliziranje minerala. Kao i poluotok Labrador (Kanada), bogat je raznim mineralnim bogatstvima - od škriljaca, koji su energent budućnosti, do obojenih i plemenitih minerala.“

Zubić navodi kako je među zanimljivijim rudnim bogatstvima Grenlanda prisutan litijum, metal koji je trenutno najbolja „baterija“ na svijetu.

„Kao i ostali šelfovi tj. plitki dijelovi mora u priobalju koji su potopljeni nakon pleistocena (ledenog doba) tu je izvršena karbonizacija, što znači da su tu ogromne količine nafte i zemnog gasa. Zar ima bolje borbe protiv npr. Rusije ili Irana nego da im oborite cijenu energenata novim nalazištima?“

„I na kraju, kad smo kod ekonomskog značaja, često zaboravimo da su Antarktik i Grenland prostori sa najviše pitke vode na svijetu, samo što je ona u čvrstom stanju. U periodu kada svaki treći stanovnik planete nema pristup pitkoj vodi, kada Pakistan ne želi da Indija dublje kontrolira Kašmir jer je tu vodeno 'blago' kojim se puni Ind, kada Egipat prijeti Etiopiji jer gradi branu na Nilu, 'kupovina' leda se ne čini kao ekonomska glupost.

Neokolonijalizam i ekonomska ovisnost

Vratimo se na kupovinu Aljaske. Koliko podsjeća priča o Grenlandu sa kupovinom poluotoka na zapadnom dijelu sjevernoameričkog kontinenta?

„Podsjeća u nekom obliku, već sam to spomenuo. Mada je kontekst i razlog drugačiji, 'prodavač' je u istom stanju. Rusiji je bilo tada daleko i skupo da kontrolira Aljasku, a danas se to može reći za Dansku. Beringov prolaz nije tada bio bitan kao što je danas. Slično je i sa putnim rutama južno od Grenlanda. Posebno možemo istaći da Rusi nisu znali za prirodna blaga Aljaske, dovoljno je gledati dokumentarce o Yukonu da nam stvari budu jasnije“, navodi naš sagovornik.

Na kraju, postavlja se pitanje – da li u moderno doba zaista postoji mogućnost i način kupovine teritorije.

„Naravno da postoji, pa prije dvije decenije je vozač Formule 1 kupio otok – u pitanju je Michael Schumacher. Čitav niz 'bogataša' to radi, znamo za slučaj da su neki Irci kupili komad plaže 'karta Svijeta' gdje se nalazi Irska!“

„Pa, ako mogu privatna lica, mogu i države. Svakako da bi se svi čudili, negodovali i slično, ali možda je to humanije i 'bezbolnije' od klasične vojne okupacije, nevezano za Grenland već za bilo koju teritoriju ili akvatoriju. Samo pogledajte neokolonijalizam i ekonomsku 'zavisnost' brojnih država o raznim 'bankama i fondovima' - zar to nije kupovina? Možda je čak ova izjava Trumpove administracije i 'najpoštenija' u tom smislu“, zaključuje Zubić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.