Oglasi

Analitičari: Litije u BiH – srpski nacionalizam u religioznom pakovanju

Litije su posljednji pokušaj održavanja političkih i društvenih mehanizama ideologije 'Velike Srbije', tvrdi analitičar Momčilo Radulović.
Radulović: 'Radi se o pokušaju revitalizacije jedne sumorne i anahrone ideologije'EPA/Arhiva

"Bivale su i nastajale razne državne zajednice i politike, ali samo je jedna nepromjenjiva konstanta na našim prostorima, a to je Srpska pravoslavna crkva (SPC)", poručio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom tokom litija i molebana u Istočnom Sarajevu.

"Svetinje koje branimo od bezbožnika i koje nikada nećemo dati pripadaju cjelokupnom srpskom narodu", dodao je Hrizostom.

Tim je okupljanjem SPC u bh. entitetu Republika Srpska želio iskazati podršku Srbima u Crnoj Gori u njihovoj borbi protiv novousvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je, kako tvrde, udar na imovinu SPC-a u toj zemlji, kao i na samu Crkvu i vjernike.

Očekivano ili ne, litije su se, nakon razbuktavanja po Crnoj Gori, počele održavati i u Srbiji, a nije trebalo mnogo vremena da pređu granicu na Drini, i to u trenucima kada je Bosna i Hercegovina utonula u još jednu tešku krizu.

'Dobijaju svi: nacionalisti, vlast i SPC'

Je li "odbrana srpskih svetinja" jedini povod za ta okupljanja? Šta je njihov istinski smisao, kakva im je politička pozadina, a kakve su moguće posljedice, uz podsjećanje na neodoljivo slične događaje s početka '90-ih godina prošlog stoljeća, samo su neka od pitanja koja se mogu postaviti nakon scena i koreografije s ulica u entitetu RS.

Analitičar iz Banje Luke Srđan Puhalo tvrdi da vjeruje da veliki broj Srba iskreno saosjeća sa svojim narodom u Crnoj Gori i da mu kroz litije pokazuje podršku. No, kako dodaje, te litije za cilj imaju i demonstraciju srpskog jedinstva i moći.

Dodikova najava ataka na Crkvu

Kamberović smatra i da su "sve te litije očito dio jedne šire akcije, čiji ćemo nastavak tek gledati".

"U Vučićevim i Dodikovim izjavama već se spominje kako vlasti u Bosni i Hercegovini, navodno, već udaraju na prava Srba, a jedan od njih izjavio je da je posljednja odluka Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu atak na Srbe, nakon kojeg bi, navodno, mogao uslijediti i atak na Pravoslavnu crkvu. Dodik je nedavno rekao da 'nam sada uzimaju zemljište, a sutra će nam uzeti Crkvu'. Iz toga se vidi da se vodi jedna koordinirana akcija širenja dezinformacija i stvaranja straha", naveo je.

"Ovo što se dešava u RS-u može se opažati sa više nivoa. Još od '90-ih godina prošlog vijeka Srbi, ali ne samo Srbi, sebe opažaju kao žrtve i stradalnike, od Hrvatske, preko BiH, Kosova i sada Crne Gore. Ovaj narativ je opšteprihvaćen, ne samo od naroda nego i od političkih elita. Kod Srba preovladava mišljenje da su Srbi danas diskriminisani u Crnoj Gori i da je SPC ugrožena i litije su samo jedan od načina da se iskaže solidarnost sa svojim narodom koji se, ne svojom voljom, nalazi u više država", kaže Puhalo.

S druge strane, nastavlja, takvu praksu "podržavaju i političke elite, jer to za rezultat ima etničku homogenizaciju, a toga nikad nije dovoljno".

"Također, moramo imati na umu da SPC na taj način pokazuje da je stala uz svoj narod i da može da mobiliše vjernike zarad odbrane svetinja i pokaže koliko je moćna i jaka. Možemo reći da ovdje svi dobijaju – nacionalisti, vlast koja mobiliše nezadovoljstvo naroda prema neprijateljima u Crnoj Gori, ali i nekim drugim, te SPC, koja je ponovo autoritet među Srbima", tvrdi Puhalo.

Momčila Radulovića, analitičara iz Evropskog pokreta Crne Gore, činjenica da su litije zahvatile i dio Bosne i Hercegovine ne čudi jer ih "ne smatra pravoslavnim litijama nego maestralno organizovanim političkim protestima u službi ideologije 'Velike Srbije'".

'Privlačnost nekažnjenih zločina'

"Ovi politički protesti kojima je na čelu SPC u Crnoj Gori imaju oblik protesta protiv crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali su oni, zapravo, nešto sasvim drugo. Oni su posljednji pokušaj održavanja političkih i društvenih mehanizama ideologije 'Velike Srbije' u Crnoj Gori, ali i u cijelom regionu", kaže Radulović i navodi nekoliko primjera za svoje tvrdnje.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

"Ukoliko tražite sve one tzv. 'vikend-ratnike' koji su od 1992. do 1995. vršili zločine po Foči i Podrinju, naći ćete ih na litijama u Nikšiću, Žabljaku, Podgorici i Pljevljima. Ukoliko tražite one koji su sa istom misijom bili na Kosovu 1999, naći ćete ih na litijama u Beranama, Kolašinu, Andrijevici, Podgorici i Bijelom Polju. Ukoliko tražite one koji su pljačkali i palili po Konavlima i mučili zarobljenike u Morinju, ne brinite, oni su vam svakog četvrtka i nedjelje na litijama u Herceg Novom, Budvi, Nikšiću i Podgorici", tvrdi Radulović.

I naravno da ga to, kako kaže, "ne iznenađuje, jer ne radi se o izolovanoj borbi za nečija prava nego o pokušaju da se u životu održi ideologija koja je palila po svim zemljama bivše Jugoslavije, a u velikoj mjeri ostala nekažnjena".

"Zbog te nekažnjenosti ona je i dalje zadržala društvenu privlačnost kod velikog broja stanovnika Crne Gore, i to upravo uvijena u religioznu oblandu pravoslavlja u Crnoj Gori, koje se ne izjednačava samo sa pojmom srpstva nego i sa slijepom odanošću državi Srbiji i njenom poimanju nacionalnog identiteta pravoslavnih stanovnika Crne Gore."

Nosanje moštiju kneza Lazara

"Oprobani recept iz Crne Gore se pokušava izvesti i na tržište BiH. Kao i u Crnoj Gori, litije u BIH imaju isključivo političku funkciju okrenutu ka revitalizaciji velikorsrpske ideologije i unifikaciji jednog dijela stanovništva po nacionalnom modelu iz ranih 1990-ih. Osim toga, one jačaju politički uticaj onih subjekata iz BiH (isto kao i u Crnoj Gori) koji održavaju blisku vezu sa srpskim režimom iz Beograda i koji istovremeno jedu svaku rusku neoguljenu bananu", dodaje Radulović.

Prema komentarima koji su uslijedili nakon okupljanja, slike i snimci s litija mnogima u Bosni i Hercegovini bili su mučno podsjećanje na uvod u krvoproliće s početka '90-ih, kada su organizirana slična okupljanja pod zastavom vjere.

Historičar Husnija Kamberović tako litije poredi s nosanjem moštiju kneza Lazara 1988.

"Ove litije po Bosni i Hercegovini su manifestacije kojima se želi pokazati srpsko jedinstvo i one imaju neke sličnosti sa događajima s kraja 1980-ih, ali je razlika u tome što se krajem 1980-ih putem raznih vjerskih manifestacija (prisjetimo se samo nosanja moštiju kneza Lazara tokom 1988) tek homogenizirala srpska zajednica, a danas se ovakvim manifestacijama ta homogenizacija samo potvrđuje", kaže Kamberović.

Cilj je, prema njegovim riječima, "u simboličkom smislu rušiti države granice, a ako se to smjesti u širi politički kontekst, onda je jasno da iza svega stoji zvanična politika Republike Srbije".

'Dio šire akcije Beograda'

"Nije uopće sporno da vjernici Pravoslavne crkve mogu iskazivati svoje duhovno jedinstvo, kao, uostalom, i druge vjerske zajednice, ali ovdje se ne radi o tome da se brani pravo na duhovno jedinstvo, koje je, ponavljam, nesporno, nego se iskazuje političko i državno jedinstvo, što je već problematično", naveo je Kamberović.

Pojašnjavajući smisao litija, kaže da su one, uzimajući u obzir njihov povod, potpuno nepotrebne, te da su samo dio šire akcije u režiji beogradskih arhitekata.

Religija se koristi za izgradnju mržnje

Govoreći o posljedicama koje takva okupljanja u ime religije mogu ostaviti u Bosni i Hercegovini i regiji, Radulović kaže da bi one mogle biti teške i duboke, ali i da se nada da "i oni vole svoju djecu kao i mi našu".

"Podozrivost i netrpeljivost ojačane su među ljudima. Religija se koristi za razdvajanje i izgradnju mržnje, a ne za ljubav i spajanje ljudi. Nadajmo se da će razum prevladati kod naših prosrpski i proruski orijentisanih rođaka i braće i da nećemo završiti u onom zlu koje su najavljivali neki politički i religiozni prvaci u Crnoj Gori koji su u bliskoj vezi sa Beogradom i Moskvom", kaže.

"Ni u Crnoj Gori se tim Zakonom ne udara na prava vjernika. Uostalom, taj zakon se i zove Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pa su i reagiranja unutar Pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini posve nepotrebna", navodi Kamberović.

Radulović se osvrnuo na još jednu stvar koju smatra važnim dijelom pozadinske slagalice litija u Bosni i Hercegovini – utjecaj Rusije. Smatra da nije riječ o "maloj lokalnoj akciji koja se tiče samo BiH nego je dio većeg plana za ostvarivanje kratkoročnih i dugoročnih političkih interesa Beograda, ali i dugoročnih i strateških interesa Rusije u regionu Balkana".

"Radi se o pokušaju revitalizacije jedne sumorne i anahrone ideologije, čiji su nekadašnji nosioci i dalje veoma vitalni i aktivni u Crnoj Gori, ali ovog puta politički, logistički i finansijski snažno potpomognuti od Beograda i Moskve", kaže Radulović.

Put u srednji vijek pod maskom puta u Evropu

"Kada toj odlično organizovanoj političko-ideološkoj mašini dodate i moderne tehnologije, brzu komunikaciju i postojeće opravdano socijalno nezadovoljstvo dijela stanovništva u Crnoj Gori, dobijete dobro upakovan proizvod za koji mislite da se tiče ljudskih prava i savremenih razvojnih tendencija u oblasti vladavine prava.

Kao što rekoh, suština je sasvim drugačija. Sirovi srpski nacionalizam i šovinizam se samo dobro upakovao u, navodno, mirnodopsku religioznu oblandu. Tako nam se na mirnim litijama put u srednji vijek i sirovi srpski nacionalizam pokušava maskirati kao put u Evropu", misli Radulović.

Kakve bi posljedice okupljanja poput litija mogla ostaviti na Bosnu i Hercegovinu, krhku državu koju malo koja kriza zaobiđe? Kamberović smatra da bi one mogle biti katastrofalne.

"Bojim se da se na ovim litijama, koje su u Bosni i Hercegovini posve nepotrebne, stvari ne dovedu do usijanja. Nijaz Duraković je pred rat 1992. govorio o 'mirisu tamjana' koji se širi Bosnom i Hercegovinom i koji je doveo do ratne situacije. Bojim se da ove litije, ako se s njima nastavi, mogu proizvesti slične efekte", rekao je Kamberović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.