Aleksandar II nema pravo na Brdo kod Kranja

Sin kneza Pavla Karađorđevića nema pravo na posjed zamka na Brdu kod Kranja, odlučio je Viši sud u Ljubljani.

Dvorac je sagradio početkom 16. vijeka gorički velmoža i kranjski grof Jurij Egh [Pixsell]

Aleksandar II Karađorđević, sin kneza Pavla, nema pravo na posjed zamka na Brdu kod Kranja, odlučio je Viši sud u Ljubljani, prenosi slovenski dnevnik Delo.

Time je potvrđena ranija odluka Okružnog suda u Kranju, koji je u maju prošle godine odbacio zahtjev Aleksandra II na polovinu imanja, u vrijednosti od 260.000 eura.

Aleksandar II, koji živi u Parizu, najavio je da neće odustati od svog zahtjeva.

Karađorđević će morati platiti sudske troškove u iznosu od 3.500 eura.

Njegov advokat Peter Kos izjavio je da će Karađorđević zatražiti reviziju postupka na Vrhovnom sudu, prenosi agencija STA.

U slovenskom Državnom tužilaštvu za Delo ocjenjuju da je presuda - koja je donesena 28. marta - očekivana.

Karađorđević će, također, morati platiti sudske troškove u iznosu od 3.500 eura.

Dekret iz 1947. godine

Sud u Kranju odbacio je u maju 2011. godine sve zahtjeve Aleksandra II u vezi sa imovinom koju je njegov otac kupio prije Drugog svjetskog rata, a koja je sada u posjedu države Slovenije.


Aleksandar II Karađorđević i princeza
Katarina

Osim zahtjeva za otprilike pola parcele na Brdu kod Kranja, podnio je i zahtjev za isplatu odštete.

Procedura denacionalizacije posjeda na Brdu kod Kranja odavno je završena, a porodica Karađorđević nema pravo na povrat prethodnog vlasništva, u skladu sa zakonom iz 1991. godine o povratu imovine koja je nacionalizirana poslije Drugog svjetskog rata.

Aleksandrova sestra Jelisaveta Karađorđević nije uložila zahtjev kojim bi tražila drugu polovinu ovog imanja.

"Dekretom iz 1947. godine, Brdo kod Kranja je konfiskovano od kneza Pavla. Istim dekretom su konfiskovane vile na Bohinjskom i Bledskom jezeru, imovina kralja Aleksandra Prvog i kraljice Marije, vladajuće grane Doma, čiji je direktan naslednik princ Aleksandar", razjasnila je ranije i kancelarija princa Aleksandra.

Brdo kod Kranja (slovenski: Brdo pri Kranju; njemački: Egg) je dvorac u Sloveniji, zapadno od sela Predoslje u Gorenjskoj.

Smatra se najbolje očuvanim renesansnim dvorcem u Sloveniji.

Iz 16. vijeka

Sagradio ga je početkom 16. vijeka (1510. godine) gorički velmoža i kranjski grof Jurij Egh.

Često je dograđivan i mijenjao je vlasnike - sredinom 18. vijeka bio je u vlasništvu barona Zoisa.

Od godine 1935. bio je u vlasništvu jugoslovenskog kraljevskog namjesnika, kneza Pavla Karađorđevića.

Godine 2001. Brdo kod Kranja je bilo mjesto sastanka na vrhu između američkog predsjednika Georgea W. Busha i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Nakon Drugog svjetskog rata postao je slovenska rezidencija Josipa Broza Tita.

Kada je Slovenija stekla nezavisnost, počeo je služiti za protokolarne potrebe Vlade Republike Slovenije.

U njemu su izložena vrijedna umjetnička djela - slikara Zorana Dideka, Franca Miheliča, Franca Pavloveca, Maksima Sedeja, te skulptora Borisa i Zdenka Kalina, Karela Putriha i Frančišeka Smerdua.

Godine 2001. bilo je mjesto sastanka na vrhu između američkog predsjednika Georgea W. Busha i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.