Admir Greljo, Trebinjac u CERN-u koji predstavlja BiH

Interes za naukom, u ovom slučaju fizikom, Admir Greljo pokazivao je još u srednjoj školi (Ustupljeno Al Jazeeri)

Nebrojeno je primjera i životnih sudbina koje svjedoče da se znanje i obrazovanje ljudi čiji se korijeni nalaze u Bosni i Hercegovini s poštivanjem cijene van njezinih granica. Jedna od takvih je i životna priča Admira Grelje, mladića koji je 1989. godine rođen u Trebinju. Sve do ljeta 1992. godine, kada je početkom rata u Bosni i Hercegovini s porodicom protjeran iz svog doma, živio je u Gacku. Proljeće 1993. godine dočekao je u Mostaru, gdje je počelo njegovo drugo djetinjstvo. U tom, kako sam kaže, za njega posebnom gradu završio je osnovno obrazovanje. Danas, premda živi i radi u Švicarskoj, kao uspješan i talentiran fizičar, s ponosom spominje svoju domovinu i gatački zavičaj.

Interes za naukom, u ovom slučaju fizikom, pokazivao je još u srednjoj školi. Prva zbirka računskih zadataka iz fizike bila je, prisjećajući se govori uz osmijeh, njegova omiljena igračka, vjerovatno ispred bicikla ili fudbalske lopte.

“U fizici sam pronašao ogromno igralište za svoju znatiželju te veliki broj zanimljivih i kompleksnih igračaka koje je trebalo rastaviti, sastaviti i razumjeti. Kroz takmičenja u srednjoj školi, a njih je bilo mnogo, shvatio sam da mi fizika ‘ide’ te je stoga Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu bio sasvim logičan i prirodan izbor mog daljeg obrazovanja. Zvanje teorijskog fizičara stekao sam na Univerzitetu u Sarajevu, doktorat na Univerzitetu u Ljubljani, a potom sam boravio na postdoktorskim istraživanjima u Cirihu, Mainzu.”

Stotinu kandidata za samo dva mjesta

Posvećenost ambicijama i strast za naučnim istraživanjima te mnogobrojni zapaženi rezultati ostvareni u dotadašnjem akademskom radu vodila su ga većim izazovima. Reference stečene radom s kolegama na prestižnim evropskim obrazovnim institucijama te značajan broj projekata u kojima je učestvovao skrenula su pažnju stručnjaka iz jednog od najvećih svjetskih centara u oblasti fizike visokih energija.

“Evropska organizacija za nuklearna istraživanja [CERN], koja se nalazi u Švicarskoj, dom je Velikom hadronskom sudarivaču čestica, jedinstvenom naučnom i tehnološkom poduhvatu naše civilizacije. CERN je međunarodna organizacija, koja se finansira iz budžeta zemalja članica. Bosna i Hercegovina, nažalost, nije jedna od članica, što u značajnoj mjeri umanjuje prilike za naše naučnike. Odsjek za teorijsku fiziku na CERN-u je nudio svega dvije pozicije na stotinu prijavljenih kandidata iz zemalja nečlanica i moja aplikacija je prihvaćena.”

Admiru se ukazala životna prilika i danas je koristi na najbolji način. Dijelom tima ovog kolektiva ne može postati bilo ko, što njegov uspjeh čini još vrijednijim. Mogućnosti za profesionalni napredak su višestruke i znanja stečena iz teorijske fizike primjenjuje u složenim istraživačkim projektima od globalnog značaja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Moja specijalizacija je teorijska fizika, koja ima za cilj razumjeti prirodu na najsitnijim skalama subatomskih čestica te napraviti poveznicu s događajima koji su se desili poslije Velikog praska u ranom svemiru. Moj posao je, također, da predlažem hipoteze o zakonitostima koje determiniraju taj sićušni svijet te način kako provjeriti iste u eksperimentima na CERN-u. Radio sam na projektima karakterizacije i razumijevanja novootkrivenog Higgsovog bozona, razvijanju metoda potrage za novom fizikom, razumijevanju generacija elementarnih čestica, tamne materije…”

Primarni zadatak intelektualca i naučnog radnika uopće, naglašava, pomjeranje je granica poznatog. To je postulat kojem je privržen u svom radu i vjeruje da akademska zvanja moraju biti u službi budućnosti čovječanstva, a CERN je mjesto njenog kreiranja.

Finaliziranje nekoliko važnih projekata

“Kolaboracija s najboljim stručnjacima u CERN-u je neprocjenjivo iskustvo. Prilika je to da se iz prve ruke nauči pristup problemu, metodologija i razvija kreativnost. Kao i u svakoj drugoj stručnoj oblasti, raditi u jednom ovakvom centru znači imati sve relevantne informacije i resurse prije svih ostalih, što je ogromna prednost u međunarodnoj naučnoj utakmici. Tokom boravka na CERN-u dobio sam i prestižni grant Švicarske nacionalne fondacije za nauku. Njime sam se obavezao da ću u narednih pet godina oformiti istraživačku grupu na Univerzitetu u Bernu i uspostaviti novu granu istraživanja ‘Generacije čestica na visokim energijama’. Iskustvo na projektima u CERN-u je zasigurno tome doprinijelo.”

S obzirom da je 2020. godine cijeli svijet pogođen pandemijom korona virusa, CERN je sve svoje kapacitete i resurse stavio na raspolaganje naučnoj zajednici. Situacija nije jednostavna i zahtijeva maksimalnu odgovornost svih naučnika u pristupu gorućem problemu i CERN je, smatra Admir, jedan od tih svijetlih primjera.

“Kad je riječ o CERN-u, ne očekuju se problemi u nastavku izvođenja eksperimenata, barem ne u bližoj budućnosti. Redovne naučne radionice i seminari sada se održavaju online, na radost naučnika iz cijelog svijeta. Također, CERN je stavio na raspolaganje svoje naučne i tehničke ekspertize u globalnoj borbi protiv pandemije kroz svoju posebnu radnu grupu. U tom smislu, osmišljen je novi dizajn za respiratore, a CERN je u velikim količinama proizveo i bolnicama donirao sredstva za dezinfekciju, zaštitnu opremu…”

Bavljenje fizikom i složenim istraživanjima je dinamičan proces i zahtjeva velika odricanja. Admir je porodičan čovjek i uspješno pravi kompromis između privatnog i poslovnog života. Zahvaljujući podršci najbližih, za koje kaže da mu daju ključan podsticaj u bavljenju naukom, posvećeno radi na novim projektima.

“Posljednjih sedmica pokušavam finalizirati nekoliko važnih projekata. Prvi se temelji na proučavanju i detekciji misterioznih čestica – neutrina, koje emitra Sunce. Drugi projekat je istraživanje kvantnomehaničkog efekta postojanja elektrona unutar protona te njegovu primjenu u potragama za novom fizikom u sudarivaču na CERN-u. Treći, koji je jednako značajan za integraciju rezultata projekata, pokušava riješiti misterij neslaganja eksperimenta i teorijskog proračuna u raspadima teških mezona.”

Nauka i znanje su put ka razvoju i napretku

Za upotpunjavanje osjećaja uspješnog i društvu korisnog člana nalazi vremena da se angažira u okupljanju i saradnji perspektivnih mladih naučnika koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. To čini kroz Asocijaciju za napredak nauke i tehnologije, koja aktivnostima i programom ukazuje na obrazovni potencijal njegovih zemljaka.

“Asocijacija za napredak nauke i tehnologije okuplja desetke izvrsnih mladih istraživača iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih nauka koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a danas rade i istražuju u prestižnim svjetskim centrima nauke. Vizija naše Asocijacije je da Bosnu i Hercegovinu svijetu predstavimo kao respektabilnu i pristupačnu državu za bavljenje naukom i tehnologijom, a misija povezivanje naučnika s ciljem unapređenja uslova i infrastrukture za naučnoistraživački rad. Dosadašnji projekti Asocijacije ponudili su izvrsne prilike za razvoj i usavršavanje mladih ljudi. Jedan od naših projekata je ‘STEM Youth Camp’, petodnevni kamp za učenike srednjih škola iz cijele Bosne i Hercegovine, na kojem se učenici usmjeravaju ka izvrsnosti u STEM oblastima.”

“Početkom 2020. godine organizirali smo Prvi bosanskohercegovački CERN-ov program za profesore fizike iz srednjih škola, tokom kojeg su naši profesori imali priliku posjetiti CERN i učiti o nauci koja se ovdje proučava. Tokom pandemije smo, premda suočeni s izvjesnim poteškoćama u realizaciji, organizirali online takmičenja za učenike ‘Science@Home Challenge’, s pristojnim nagradnim fondom, kako bi ih dodatno motivirali. Iskoristio bih ovu priliku da pozovem učenike i roditelje da prate Facebook stranicu naše Asocijacije i učestvuju u budućim aktivnostima. Moje kolege u Asocijaciji su prepoznale važnost ulaganja u nauku i obrazovanje za prosperitet i razvoj naše zemlje te kroz volonterski rad i donacije vrijedno rade na tom putu”, kaže Greljo.

Ne krije žaljenje i razočaranje činjenicom da se nauka u Bosni i Hercegovini danas ne cijeni u onoj mjeri kakvom bi trebala. U održavanju postojećeg i vrlo teškog stanja politika ima veliku ulogu i ona je, smatra, jedan od ključnih razloga odlaska mladih iz zemlje.

“Odnos države prema nauci i obrazovanju najbolje opisuje u kakvom smo stanju danas. Izdvajanje za naučnoistraživački rad u Bosni i Hercegovini [u odnosu na ukupan bruto domaći proizvod] čak je 100 puta manji od evropskog prosjeka. Moram kritizirvati politiku u Bosni i Hercegovini, koja se nedovoljno bavi ovim problemom. Nauka i znanje su popločan put ka razvoju i napretku. Čemu ići preko oranice? S druge strane, naši vrhunski naučnici pronalaze priliku za rad u razvijenim zemljama Evrope i svijeta. Kretanje u akademiji je svugdje poželjno. Na taj način se stiču nova znanja i vještine, ali se postavlja pitanje povratka izvrsnih stručnjaka u nedostatku naučnoistraživačkih instituta za brojne discipline poput fizike.”

Takmičite se, učite i istražujte…

“CERN je osnovan neposredno iza Drugog svjetskog rata, kako bi se zaustavio odliv mozgova iz Evrope u Ameriku. Dao je neprocjenjiv doprinos ekonomiji i razvoju Evrope kroz usavršavanje vrhunskog kadra i kroz tehnološke inovacije. Ulaganje u naučnoistraživački rad je rizik koje se uvijek isplati, premda sam ishod  po definiciji nije poznat. Treba se sjetiti da je prva web stranica nastala prije 30 godina upravo na CERN-u, za potrebe distribucije podataka zabilježenih u sudarima elementarnih čestica”, rekao je Greljo.

Ne smatra da se u pogledu naučnog potencijala nalazimo na periferiji svijeta, ali vjeruje da svijest o sopstvenim kvalitetama mora biti na većem stepenu. Svojim zemljacima, studentima i svim budućim naučnicima koji će Bosnu i Hercegovinu, poput njega, s ponosom i velikim uspjehom predstavljati u svijetu ima ohrabrujuće riječi.

“Neupitan je potencijal mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, ali je sam po sebi nedovoljan. Izuzetno je važno, pored škole i redovnih obaveza, biti konstantno proaktivan. Posjetite školu fizike Društva fizičara, školu matematike i programiranja Udruženja matematičara. Takmičite se, učite i istražujte. Budućnost pripada vama, samo ako je želite”, zaključujio je Admir Greljo.

Izvor: Al Jazeera