Kontekst: Azilanti

Sve je veći broj migranata na Balkanu. Od čega bježe i kuda idu? Kako se zemlje regiona nose sa ovim problemom? Ko zarađuje na nesreći migranata, a ko širi  ksenofobiju?   Samo u prvih 9 mjeseci prošle godine, blizu 2000 ljudi utopilo se u Sredozemnom moru u potrazi za boljim životom, podaci su UNHCR-a. Broj […]

Sve je veći broj migranata na Balkanu. Od čega bježe i kuda idu? Kako se zemlje regiona nose sa ovim problemom? Ko zarađuje na nesreći migranata, a ko širi  ksenofobiju?

 

Samo u prvih 9 mjeseci prošle godine, blizu 2000 ljudi utopilo se u Sredozemnom moru u potrazi za boljim životom, podaci su UNHCR-a. Broj je sigurno veći jer ima i onih čija tijela nikada nisu pronađena. Zbog njegove geografske pozicije i dobrih veza sa zapadnom Evropom, ni Balkan nisu zaobišle migracije iz Azije i Afrike. U ovim zemljama, u protekloj godini, pet puta se povećao broj „ilegalaca” koji pokušavaju doći do Evropske unije.

 

Kako će povećani broj migranata i azilanata uticati na integracije država Balkana u EU, kako pomoći ljudima koji bježe iz svojih zemalja od ratova i siromaštva i da li ih lokalne zajednice prihvataju?

 

O ovim temama, razgovaraćemo sa našim gostima.

U Skoplju je Ivo Kotevski, pomoćnik ministrice unutarnjih poslova Makedonije, u Beogradu – Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za azilante i u Zagrebu Julija Kranjec, programska voditeljica Centra za mirovne studije.

 

Uvodnu priču o migrantima koji, na putu ka Evropi, pješače makedonskim prugama, uradila je Milka Smilevska. Voditelj je Marko Radoja.