Stručnjaci za sigurnost: Ni Balkan nije siguran od terorista ‘spavača’

Nedavni napad u Moskvi, koji je rezultirao tragičnim gubitkom najmanje 143 života, potaknuo je rasprave o sigurnosnoj situaciji u Evropi, s posebnim naglaskom na Balkan.

Pojavljuje se zabrinutost oko spremnosti Balkana da se učinkovito bori protiv terorizma. Dodatno, pojavila su se i pitanja u vezi sa sposobnošću zemalja da spriječe svoje građane da se uopće pridruže određenim naoružanim formacijama na stranim ratištima. Jednako je važna procjena potencijalne prijetnje koju predstavljaju pojedinci koji su se vratili iz takvih sukoba.

“Zasad je Balkan bio siguran, čak i kad je bio suočen nekoliko godina s migrantskim valom. Na Balkanu nismo imali takvih situacija i u tom kontekstu moglo bi se reći da je siguran, ali ako se pitamo da li bi se teroristički akt mogao dogoditi – nije isključeno”, kaže za Al Jazeeru Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost.

Plodno tlo za terorizam

Jedan od ključnih izazova na Balkanu je prisutnost marginaliziranih zajednica koje su podložne radikalizaciji.

“Hrvatska sigurnosno-obavještajna agencija je objavila izvješće da postoje dijelovi ekstremnog islama u Bosni i Hercegovini u smislu zaostataka ljudi još iz rata, a koji su došli tu i branili napadnute ljude, ali se kasnije to pretvorilo u nešto drugo. Sad, koliko je BiH sama kao takva podložna tome, da li ima razloga da se ide s takvim situacijama i koliko su institucije jake da se svemu tome suprostave, teško je reći. Zasad mi se čini da je ta situacija pod nadzorom, da nema eskalacije niti sam osobno vidio da ima nekakvih prijetnji od takvih ekstremista”, dodaje stručnjak.

Smatra da se to zadržava u demokratskom okviru političkog prepucavanja ili tome sličnog, ali ukoliko bi došlo do destabilizacije, situacija koja može biti povezana s Rusijom, odnosno s Ukrajinom i tim sukobom, preko Srbije prije svega, onda je moguće da se pojedine grupe koje sada možda miruju i spavaju, a potencijalno jesu ekstremne, angažiraju i pokrenu određene akcije u tom smjeru.

“Trenutačno nema naznaka i nadamo se da će se na tome i zadržati”.

Posljednjih su godina balkanske zemlje poduzele značajne korake u suočavanju s prijetnjom terorizma. Na primjer, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija poduzele su korake za jačanje svojih zakona, povećale su sigurnost granica i poboljšale saradnju s evropskim i međunarodnim organizacijama. Ovi napori doveli su do nekoliko uspješnih operacija protiv terorističkih ćelija.

U Albaniji je identificirano 20 žarišta koja će se nadzirati kao žarišta visokog rizika za nasilni ekstremizam i terorizam, objavio je početkom ove godine Top Channel. U Siriji i Iraku značajan broj albanskih državljana pridružio se ISIL-u, više od 300 ljudi, a neki su sa sobom poveli i cijele porodice. Više od 80 ih je ubijeno.

Iz Bosne i Hercegovine je u Siriju otišlo između 250 i 300 državljana ove zemlje od 2012. do 2016. godine kad je zabilježen posljednji odlazak. Prema službenim informacijama nadležnih, vjeruje se da su se ukupno 62 punoljetne osobe i 22 maloljetne već vratile u BiH.

Postoji mogućnost da se još 173 osobe, od kojih su 42 punoljetna muškarca, 30 žena i 91 maloljetna, mogu također potencijalno vratiti u zemlju. Pored toga, uhapšena je grupa punoljetnih muškaraca koji su se prethodno dobrovoljno vratili ili su bili deportovani, što je rezultiralo osudama za 28 osoba za različita krivična djela povezana s terorizmom.

Većina pojedinaca proglašena je krivim za učešće u grupama, kao što su ogranak ISIL-a, poznat i kao Islamska država ili Al-Nusra, a koje su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkim organizacijama. Nakon prosječno dvije godine provedene u zatvoru, većina ih se vratila na slobodu.

Hapšenje povratnika iz Sirije

Mirza Kapić, povratnik iz Sirije, suočen je s mogućnošću ponovnog zatvaranja. Još 2017. godine osuđen je i potom odslužio kaznu od godinu i deset mjeseci zbog sudjelovanja u aktivnostima povezanim s terorizmom.

Tužilaštvo BiH je formalno optužilo Kapića za učešće u terorističkim akcijama, pomaganje i podržavanje, kao i borbu protiv ISIL-a.

Kapić je priznao da je bio “domar u školi”, ali je negirao navode da je bio pripadnik bilo koje grupe. Kada je uhapšen, policija je kod njega otkrila poluautomatsku pušku sa modifikovanim kundakom i municijom. Shodno tome, osuđen je i za nedozvoljeno držanje oružja.

Kapić je ponovo uhapšen 7. augusta prošle godine, suočen sa optužbama da je kontaktirao pojedince povezane s ISIL-om.

Prema navodima Tužilaštva BiH, tereti se kako je od pripadnika “tražio smjernice za proizvodnju eksplozivne naprave s detonatorom putem mobitela, izražavajući namjeru da napadne učenjake Islamske zajednice BiH koji objavljuju proglase protiv mudžahedina i prijavljuju pristalice radikalnih pokreta policijskim agencijama u BiH”.

Kapić se trenutno nalazi u pritvoru i čeka podizanje optužnice.

Sud BiH osudio je ovog mjeseca i Adnana Ćatića, bh. državljanina, na tri godine zatvora nakon što je priznao krivicu po optužnici koja ga tereti za terorizam.

Ćatić je optužen da se pridružio oružanoj grupi ISIL u Siriji i aktivno učestvovao u njihovim jedinicama u periodu od deset godina. Zbog toga se smatra jednim od građana BiH koji je najduže proveo u ovoj grupi. Odbrana je navela da se u ulozi bibliotekara u Siriji bavio isključivo humanitarnim radom. Međutim, on nije bio u mogućnosti da pruži dovoljno dokaza da potkrijepi ovu tvrdnju.

‘Usamljeni vukovi’

Konkretno, Balkan se pokazao kao plodno tlo za terorističke aktivnosti zbog svoje blizine zonama sukoba na Bliskom istoku i prisutnosti radikaliziranih pojedinaca u regiji.

Nedavna dešavanja u svijetu otkrila su rastuću zabrinutost zbog porasta ekstremizma, stranih boraca koji se vraćaju iz ratnih zona i mogućnosti napada na evropsko tlo.

U današnje vrijeme praktično niko nije siguran od terorizma, kao ni bilo koji prostor na Zemlji. Naravno, uvijek postoje destinacije koje teroristi preferiraju, a to su u pravilu poznata i posjećena mjesta, prostori gdje se okuplja veći broj ljudi, veliki gradovi (glavni gradovi pojedinih zemalja), turistički istaknute destinacije i slično. Shodno tome, ni zemlje na prostoru jugoistoka Evrope nisu imune na terorističke napade.

Srećom, do sada su te prostore teroristi u većoj mjeri zaobilazili prije svega zbog razmjerno male atraktivnosti ukoliko bi napad i bio uspješno realiziran, rekao je u razgovoru za Al Jazeeru Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost. Dodaje i da “terorističke akcije moraju biti dovoljno atraktivne da bi ih ispratili svi relevantni mediji u svijetu.”

“Što više senzacionalizma, to je napad učinkovitiji, kao i posljedice koje je izazvao. Na prostoru većine zemalja jugoistoka Europe je razmjerno malo takvih ciljeva koje bi izazvali slične učinke kao nedavni napad u Moskvi, zbog čega smo do sada bili pošteđeni ozbiljnijih terorističkih napada. No, potrebno je stalno ponavljati kako nitko nije siguran od terorizma koji je u principu vrlo nepredvidiv i sve može u nekom trenutku postati poželjan cilj terorista.”

Prema riječima sigurnosnog stručnjaka, prevencija terorističkih napada je jedan vrlo složen i dugotrajan posao koji zahtijeva angažman svih represivnih sistema i tijela pojedine zemlje, u prvom redu tajnih službi.

“Dugotrajni i sveobuhvatni obavještajni rad je temelj prevencije većine raznih oblika terorizma, osim kada se radi o tzv. slobodnim strijelcima, freelancerima, usamljenim vukovima, odnosno radikaliziranim i krajnje indoktriniranim pojedincima za koje postoji cijela paleta raznih naziva.”

Planove napada rade samostalno, manje ili više temeljito i razrađuju ih do krajnjih detalja, a kada se odluče za napad, u pravilu o tome ne obavještavaju nikoga.

“Oni u pravilu o svojim namjerama ne obavještavaju nikoga, čak ni članove najuže obitelji. Takav napad je praktično nemoguće prevenirati i spriječiti, bez obzira na učinkovitost pojedinih sustava represivnog aparata pojedinih država.”

U slučajevima kada se radi o terorističkim napadima širih razmjera, kao što je nedavni slučaj u Moskvi, tajne službe i ostali segmenti represivnog aparata mogu biti znatno učinkovitiji.

“Na žalost, da – mogu se očekivati slični napadi. Teroristi će uvijek vrlo pomno pratiti djelotvornost i fokusiranost sigurnosnih službi države koja im je interesantna za napad i nastojat će iskoristiti svaku njihovu nedovoljnu pozornost i organizacijsku slabost.”

Smrtne kazne

Napominje da su kazne za počinitelje terorizma gotovo u svim svim suverenim državama izuzetno visoke, pa tako i u Hrvatskoj, te u pravilu podrazumijevaju najduže zatvorske kazne, pa i smrtne u zemljama koje su ih zadržale u svom pravosudnom sistemu.

“Ovdje nema smrtne kazne, ali kada bi netko takav čin napravio gdje bi puno ljudi poginulo, to su visoke kazne i kreću se između 40 i 50 godina zatvora”, dodao je Cvrtila.

Komentirajući nedavna dešavanja u Moskvi, mišljenja je da su to de facto samoubilačke akcije iz kojih gotovo da nema izlaza.

“Teško će pobjeći ruskim sigurnosnim službama. Ipak su, unatoč tome, krenuli u akciju i to za nekakve sitne novce kao što smo naknadno doznali. Pravi naručitelj se zapravo ne zna, iako se ISIL oglasio i saopštio da su oni organizatori. Međutim, to ne mora ništa posebno značiti. Može to biti Ukrajina, ali nije mi to toliko vjerodostojno da bi ta zemlja započela takve akcije kad oni za sebe imaju svoj obrambeni vojni sustav i organiziraju legalne akcije unutar Rusije i okupiranih prostora.”

Sumnja da bi Ukrajina poduzela takvu akciju gdje bi direktno postala meta i da bi civile ubijala u nekoj koncertnoj dvorani.

“Samo bi naštetila ugledu u Europi i svijetu s takvom akcijom.”

Ako je teroristički akt u toku, onda će se protiv takvih jedinica djelovati. U tom kontekstu, prema riječima Cvrtile, dolazi sve u obzir – zatvaranje granica, dizanje helikoptera, dronova, pretraga terena, potjera za počiniteljima, uključivanje tehničkih sistema, pa možda čak i satelita da bi se locirali. Pitanje je samo da li su oni koji se upuštaju u takve akcije svjesni zapravo zamke u koju ulaze.

Niko nije siguran

Nijedan region u svijetu, pa tako ni Balkan, nije u potpunosti zaštićen od mogućeg terorističkog akta, mišljenja je i Emil Sućeska, glasnogovornik Federalne uprave policije (FUP).

“Terorizam se prvenstveno zaustavlja pravovremenom reakcijom nadležnih organa, prije svega agencija za sprovođenje zakona i obavještajnih službeni, ali i šire društvene zajednice. S tim u vezi, neophodna je efikasna razmjena informacija kako unutar samih država tako i na međunarodnom nivou.”

Sigurnosna situacija na Balkanu otkrila je mješavinu napretka i izazova u nastojanjima da se izbori protiv terorizma.

Dok su neke zemlje uvele snažne mjere zaštite i sporazume o saradnji sa susjednim zemljama, druge se bore s rješavanjem ranjivosti i nedostataka u svojim sigurnosnim sistemima.