Šta je ‘Dan Al-Qudsa’ i kako je povezan s izraelskom okupacijom Palestine?

U petak pristalice Palestine širom svijeta obilježavaju “Dan Al-Qudsa” dok Izrael nastavlja sa napadima na Gazu i okupiranu Zapadnu obalu.

Evo šta trebate znati o to događaju, njegovoj historiji i značaju.

Šta je Dan Al-Qudsa?

Dan Al-Qudsa (ili, jednostavno, “Dan Qudsa”) je godišnji, međunarodni dan izražavanja podrške Palestini i suprotstavljanja izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija. Održavaju se veliki skupovi koji obično počinju nakon zajedničke molitve petkom.

Prvi iranski vrhovni vođa, Ruhollah Khomeini, ustanovio je Dan Qudsa 1979, malo poslije Iranske revolucije kako bi pokazao solidarnost sa Palestincima i odbacio izraelsku okupaciju Istočnog Jerusalema. Od tada je to simbol otpora.

Neki posmatrači su tvrdili da je događaj inicirao Iran kako bi ojačao sopstvene političke interese korištenja posrednika u borbi protiv Izraela i zapadnih sila.

U saopćenju povodom Dana Qudsa ove godine, iransko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da se događaj “pretvorio u simbol jedinstva cijelog čovječanstva”. Iran je također osudio SAD i zapadne države zbog pružanja podrške Izraelu u ratu protiv Gaze.

Kada je Dan Qudsa?

Održava se svake godine posljednjeg petka ramazana – ove godine 5. aprila. Sveti mjesec ramazan, tokom kojeg muslimani poste od zore do sumraka svakog dana u mjesecu, deveti je mjesec islamskog lunarnog kalendara.

Otkud naziv ‘Al-Quds’?

“Al-Quds” ili “Quds” je arapski naziv za Jerusalem. Stoga se ovaj događaj naziva i “Dan Jerusalema”.

Na arapskom se riječ “Al-Quds” prevodi kao “Sveti”.

Grad Jerusalem je svet za sve tri monoteističke religije – kršćanstvo, islam i judaizam. Jerusalemska džamija Al-Aksa također je treća najsvetija džamija u islamu i godinama je predmet racija i ograničenja pristupa od strane izraelskih snaga, uključujući i tokom ovog mjeseca ramazana.

Kako ljudi širom svijeta obilježavaju Dan Qudsa?

Mirni masovni protesti i skupovi održavaju se u nekoliko zemalja širom svijeta, naročito u onima sa jakim propalestinskim zajednicama.

Najveći skupovi za Dan Qudsa održavaju se u Pakistanu, Iranu, Iraku, Libanu, Jemenu, Jordanu i na okupiranoj Zapadnoj obali, dok bi se demonstracije mogle održati i u drugim zemljama poput Indije, Bahreina, Južne Afrike i Maroka, prema Crisis24, globalnoj obavještajnoj grupi.

Proteklih godina stotine ljudi protestovale su i u zapadnim zemljama, uključujući SAD, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Australiju.

Ova okupljanja nisu ograničena samo na muslimane. Pridružuju se i ljudi drugih vjera, uključujući Jevreje i kršćane. Učesnici skupova ponekad skandiraju i parole protiv Izraela i SAD-a, paleći i gazeći izraelske zastave.

Ove godine se u Teheranu također održava veliki oproštaj za pripadnike Iranske revolucionarne garde koji su ubijeni u izraelskom napadu u Damasku.

Iran je koristio skup tokom godina da pokaže svoju vojnu moć. Godine 2022. Korpus čuvara islamske revolucije prikazao je nekoliko tipova lokalno razvijenih projektila, uključujući nedavno predstavljeni i projektil Khaibar Buster, u različitim područjima Teherana.

Postoji li opasnost od nasilja ili nemira tokom protesta za Dan Qudsa?

U Londonu, gdje se mirni protesti povodom Dana Qudsa održavaju više od 40 godina, nekoliko propalestinskih organizacija pisalo je komesaru policije, pozivajući ga da odustane od “stroge taktike” tokom ovogodišnjeg marša.

Od početka izraelskog rata protiv Gaze održani su mnogi propalestinski marševi i protesti. Međutim, londonska policija „zoupotrijebila je svoje zakonske ovlasti i maltretirala propalestinske demonstrante”, navodi se u saopćenju Islamske komisije za ljudska prava (IHRC) u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Još 2017, gradonačelnik Londona Sadiq Khan pozvao je ministricu unutrašnjih poslova Amber Rudd da zabrani marševe povodom Dana Qudsa. Međutim, ona je odbila zahtjev, rekavši da ljudima treba dopustiti da mirno protestuju i pokažu svoje stavove “koliko god oni većini nas bili neugodni”.

Demonstranti su na Dan Qudsa često u opasnosti od policijske i vojne brutalnosti. Godine 2009. i 2014. nigerijske oružane snage pokrenule su smrtonosne napade na skupove za Dan Qudsa održane u gradu Zaria, prema IHRC-u.

Godine 2009. hiljade demonstranata u Iranu koristilo je marševe za Dan Qudsa kako bi protestovali protiv osporavane izborne pobjede tadašnjeg predsjednika Mahmouda Ahmadinejada. U nekim gradovima policija je stajala po strani, a u drugima, poput Shiraza i Teherana, bilo je izvještaja o hapšenjima i ispaljivanju suzavca na mase.

Godine 2010. Tehreek-e-Taliban Pakistan preuzeo je odgovornost za samoubilački bombaški napad na šiitske muslimane povodom Dana Qudsa. U napadu u pakistanskom gradu Quetta ubijeno je najmanje 65 ljudi, a ozlijeđeno više od 100. Šiitski muslimani često su meta sektaških sukoba u Pakistanu gdje sunitski muslimani čine veliku većinu.