Vatreni pojas Pacifika: Zašto je Tajvan pogodio tako razoran zemljotres?

Iako problem datira iz perioda građanskog rata u Kini ‘30-ih godina 20. stoljeća, često se u posljednjih 50 godina u geopolitici Tajvan spominje kao prostor potencijalnih “političkih i vojnih potresa”.

Ta činjenica je posljedica ogromnog uticaja Narodne Republike Kine na taj otok koji smatra svojim geografskim prostorom i koji je, prema službenom stavu Pekinga, samo trenutno malo izvan matice. Zbog toga oni ovu otočnu državu i zovu kineski Taipei, a otok je poznat i pod imenom Formoza koji su mu dali portugalski istraživači.

‘Vatreni pojas Pacifika’

Osim političkih “potresa” kojima je uzrok sukob velikih političkih blokova koje predvode Sjedinjene Američke Države i Kina, otok Tajvan se nalazi i na prostoru ogromne tektonske aktivnosti. Sam položaj u zoni istočne Azije ga svrstava u “Vatreni pojas Pacifika”. Riječ je o najaktivnijoj tektonskoj regiji na planeti, koja obuhvata pacifičke obale Azije, ali i obale Sjeverne i Južne Amerike. Ovo je regija koju “pogodi” više od 80 posto svih zemljotresa i vulkanskih erupcija. Njegova specifičnost je i česta pojava valova nastalih tektonikom – tsunamija.

Tsunami je složenica japanskog porijekla i doslovno znači „val luka”. Jasno je šta su drevni narodi bilježili u ovom prostoru i šta je tsunami potencijalno radio ovoj regiji kroz njenu prošlost. Dovoljno je spomenuti onaj u Indoneziji 2004. ili onaj u japanskoj Fukushimi 2011. da se uvidi sva razornost vala čija amplituda zna biti i 40 metara visine.

Tsunami nastaje kao posljedica potiska jer morska voda u rovove prvo gravitacijski propada, a tek onda nastaje val koji se diže sa dna okeana. Dublji zemljotresi sa sobom nose i pojavu valova veće amplitude.

“Vatreni pojas Pacifika” je nastao zbog dodira različitih tektonskih ploča.

U toj regiji se nalaze evroazijska, filipinska, pacifička, australska, karolinska, marijanska, sunda ploča, itd. Svaki njihov “dodir” za posljedicu ima tektonsku aktivnost. Upravo je to razlog zbog kojeg se, po našem zonalnom vremenu u 01:58, a po zonalnom vremenu Tajvana u 07:58 dogodio razoran zemljotres jačine 7,4 po Richteru. Zemljotresi ovog intenziteta oslobođene energije javljaju se u prosjeku jednom mjesečno na planeti (od 7,0 do 7,9 jačine) i veoma su razorni. Merkalijeva ljestvica mjeri stupanj oštećenja i devastacije tako da se očekuje da će biti jačine IX do X po datoj ljestvici.

Tajvan leži između euroazijske na zapadu i filipinske ploče na istoku. Svakako se značajno osjeti i djelovanje pacifičke tektonske ploče.

Spomenuta činjenica je “krivac” zbog kojeg se na zapadu Tajvana dešava subdukcija ploča, odnosno podvlačenje u tzv. konvergentnoj zoni.

Tu se ploče primiču jedna drugoj i teža podvlači pod lakšu. Okeanske ploče su SiMa zona i one tonu pod “lakše” kontinentalne ploče Sial zone litosfere. S obzirom na to da se negdje dešava primicanje ploča sa druge strane je divergentna zona, odnosno ploče se udaljavaju jedna od druge. Sjeverni i sjeveroistočni dio otoka ima zonu spreadinga, odnosno razmicanja ploča. Takva pojava uvjetuje nastanak dubokih brazdi ili rovova na dnu okeana. Ova regija je poznata po tome, a u blizini se nalazi i Marijanska brazda, najdublja tačka Svjetskog okeana.

Sretne okolnosti

Kada se sagleda sva geotektonika, sasvim je normalno očekivati jake potrese u ovom prostoru. Hipocentar zemljotresa koji je pogodio Tajvan je na dubini od 38 kilometara, što ga čini srednje dubokim. Sam epicentar, odnosno točka na Zemlji u kojoj se trus najviše osjeti, bio je 18 kilometara južno od grada Hualiena na istočnoj obali Tajvana. To je grad sa gotovo 100.000 stanovnika, a sam okrug Hualien ima više od 320.000 stanovnika. Budući da je Tajvan otok površinski malo veći od Albanije sa čak 23 miliona stanovnika, može se zaključiti da je ta regija slabo naseljena i to je, s obzirom na okolnosti, sretna činjenica.

Zanimljiva je i etimologija samog naziva tog grada. Kada je narod Han, odnosno Kinezi, došao na te prostore, vidio je kako se lokalna rijeka ulijeva u morski prostor u kojem se sudara sa strujom kurošio (plava struja). Upravo zbog toga su mu i dali ime “huilan” što znači “uzburkani valovi”. Svakako su službe na Tajvanu odmah izdale uzbunu i upozorile na “uzburkane valove” potencijalnog tsunamija.

Lokacija epicentra govori da ne bi trebalo biti problema sa tektonskim valovima, ali u ovakvim situacijama se mora biti oprezan.

Sekundarni potresi

Destabilizacija litosfere, koju donese jedan zemljotres ove jačine, garantira pojavu sekundarnih trusova koji služe stabilizaciji iste. Samo 15 minuta nakon ovog velikog dogodio se potres jačine 6,4 nekih 11 kilometara sjeveroistočno od Hualiena. U narednih osam sati desio se ogroman broj trusova, od kojih je bilo više od 20 onih čija jačina je bila iznad 5,0 Richterove skale. Geotektonika kaže da će naredni period biti veoma aktivan i da će “smirivanje litosfere” trajati duži vremenski period.

Potencijalni reverzibilni trusovi u zonama spreadinga (razmicanja) mogu dovesti do tsunamija. Tajvan je samo 180 kilometara od Kine i takav tsunami bi pravio velike probleme gradovima na kineskoj obali. Zemljotresi ove jačine neminovno odnesu i ljudske žrtve.

Trenutna informacija je da je sedam ljudi izgubilo život, ali je ogroman broj ljudi još zatrpan ruševinama. Više od 700 ljudi je zatražilo pomoć ljekara, a s obzirom na slike devastacija zgrada jasno je da će se te brojke povećavati u narednom periodu.

Tek kada se dese ovakve stvari, prirodne pojave i ljudske nepogode, možemo uvidjeti koliko su mali “politički potresi” te koliko smo nemoćni pred silama prirode, a jedna od najvećih je zemljotres.