Šta koči uspostavu Amber Alerta u Bosni i Hercegovini?

Nestanak dvogodišnje djevojčice Danke Ilić u Srbiji, zbog kojeg je u toj zemlji prvi put aktiviran Amber Alert, ponovo je u Bosni i Hercegovini aktuelizirao uspostavu sistema koji u slučaju nestanka maloljetne osobe alarmira cijelu državu.

No implementacija ovog sistema – koji se u mnogim zemljama pokazao kao veoma efikasno rješenje kada je riječ o pronalasku nestale djece – u Bosni i Hercegovini koči komplikovan politički sistem i isprepletene nadležnosti.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je krajem februara usvojio inicijativu zastupnika Naše stranke – Predraga Kojovića, Sabine Ćudić i Aide Baručije – kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH i nadležno Ministarstvo sigurnosti da, u roku od 60 dana od usvajanja ove inicijative, omogući uvođenje u upotrebu Amber Alerta na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH kažu da su saglasni da je ovakav sistem potreban u Bosni i Hercegovini i da bi imao višestruku korist za sigurnost djece, ističući da zbog toga “ozbiljno sagledavaju način njegove moguće implementacije uz uvažavanje nadležnosti policijskih agencija u Bosni i Hercegovini”.

“Za provođenje ove aktivnosti neophodno je uključenje i saglasnost svih nivoa vlasti, prvenstveno ministarstava unutrašnjih poslova Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. Zbog toga je, nakon usvajanja inicijative u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Ministarstvo sigurnosti uputilo dopis nadležnim policijskim agencijama i čekamo njihov odgovor, nakon čega bi radna grupa pristupila izradi akcionog plana uvođenja ovog sistema”, naveli su iz ovog ministarstva u odgovoru Al Jazeeri.

Inicijative na nivou entiteta

Dok se čeka uspostavljanje Amber Alerta na državnom nivou, ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH i Republike Srpske najavljuju pokretanje tog sistema na nivou entiteta.

Saša Petrović, inspektor Federalne uprave policije, za Al Jazeeru kaže da postoje tehničke predispozicije za uspostavu Amber Alerta i da u cijeloj priču imaju podršku Ambasade SAD-a u BiH koja će snositi veći dio troškova. Ističe da jedino nedostaje političke volje.

“Kada bi je bilo, mislim da bi nam trebalo tri do šest mjeseci da sistem dovedemo iz operativne u aktivnu fazu”, kaže Petrović. “Što se tiče MUP-a Federacije BiH, mi smo spremni. Potrebna nam je određena oprema koja je u fazi planiranja i nabavke, a nakon formiranja radne grupe radit ćemo na otklanjanju administrativnih problema koji nisu veliki, nakon čega slijede testna, te u konačnici aktivna faza uspostave sistema”.

Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, potvrdio je novinarima da i u tom bh. entitetu intenzivno rade na uspostavi Amber Alerta.

Petrović kaže da će vjerovatno i Brčko distrikt imati svoj sistem koji će biti vezan za jedan od entitetskih sistema.

“Bilo koji od ta tri sistema da se aktivira, bit će aktivan na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine”, kaže Petrović, najavljujući i umrežavanje sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.

Ispunjeni tehnički preduvjeti

Iz Centra za sigurni internet, koji je također inicijator uspostave Amber Alerta u BiH, ističu da su ispunjeni svi tehnički preduvjeti za uspostavu ovog sistema.

Iz tog razloga, navode, sarađuju sa američkom vladom, dodajući da su prošle godine sa predstavnicima bh. institucija, uglavnom policijskih agencija, organizovali studijsku posjetu SAD-u.

“Mi smo, zbog specifičnog državnog uređenja, u tu studijsku posjetu išli sa entitetskim policijama. Amber Alert će, kada bude uspostavljen, raditi po sistemu entitetskih policija i policije Brčko distrikta, ali će pokrivati cijelu državu”, kaže Amela Efendić, direktorica Centra za sigurni internet u razgovoru za Al Jazeeru. “Međutim, mi smo jedna država i nerealno je i apsurdno da imamo dva ili tri odvojena sistema. SAD, koji se administrativno sastoji od 50 država, ima jedan sistem”.

Napominje da su tehnički uvjeti za uspostavu sistema po uzoru Amber Alert ispunjeni i da bi dogovor o realizaciji ove inicijative trebao biti krajnje jednostavan.

“Nevjerovatno je da ćemo političke dogovore, pitanja odgovornosti, nadležnosti i tako dalje stavljati prije sigurnosti naše djece. Takva pitanja se uopšte ne bi trebala postavljati kada je riječ o djeci”, poručuje Efendić. “Imamo sve predispozicije za to – samo treba sjesti za sto i dogovoriti se”.

Kako će funkcionisati?

Poručuje i da nevladina organizacija na čijem je čelu neće posustati u pokušajima uspostave ovog sistema koji će svima biti od pomoći.

“Stalno ističem da ovaj sistem nije efikasan samo u slučajevima kada djeca budu oteta, već i u preventivnom dijelu, jer može utjecati na to da se spriječi neka veća nesreća”, naglašava.

Pojašnjava da sistem funkcioniše po principu potraga, a da će u slučaju Bosne i Hercegovine portage kretati sa entitetskog nivoa.

“Sistem funkcioniše tako da primarno uzbunjivanje vrši policija. U odnosu na to o kakvom se slučaju radi, policija odlučuje kada će biti pokrenut Amber Alert”, pojašnjava.

Onog trenutka kada Amber Alert bude pokrenut, slijedi sekundarno uzbunjivanje koje u ovom slučaju vrši Centar za sigurni internet, a koji se sastoji od obavještavanja svih drugih učesnika i aktera koji djeluju kroz mehanizam (to su obično mediji, telekom operateri, provajderi, autoceste i svi oni koji na neki način mogu alarmirati građane).

“Policija je operativno tijelo. Oni odlučuju kada se pokreće Amber Alert i oni tragaju za djetetom. Zbog toga tu nastupa nevladina organizacija kao partnerska agencija koja će vršiti sekundarno uzbunjivanje kako policija ne bi gubila vrijeme na to”, pojašnjava Efendić.