Španija predvodi evropske napore za priznanje Palestine, riskirajući gnjev Izraela

Španija je u misiji.

Dok izraelski rat protiv Gaze traje već sedmi mjesec, u kojem je ubijeno gotovo 34.000 Palestinaca, Madrid želi priznati Palestinu kao državu do jula i potiče svoje susjede da slijede njegove korake.

Premijer Pedro Sanchez, dugogodišnji zagovornik prava Palestinaca, vidi priznanje kao način za postizanje dvodržavnog rješenja i kao mogući ključ za okončanje razornog sukoba koji je započeo u oktobru.

“Došlo je vrijeme da međunarodna zajednica jednom zauvijek prizna državu Palestinu”, rekao je ranije. “To je nešto što mnoge zemlje EU-a vjeruju da moramo učiniti zajednički, ali ako to nije slučaj, Španija će samostalno donijeti odluku”.

Sve u svemu, 139 od 193 država članica Ujedinjenih naroda smatraju Palestinu državom. Među tim zemljama su evropske nacije poput Islanda, Poljske i Rumunije, ali i zemlje poput Rusije, Kine i Nigerije.

Evropska unija kao cjelina ne priznaje Palestinu, kao ni neke države među kojim su Sjedinjene Američke Države, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Sanchez, koji je razgovarao o tom pitanju na svojim nedavnim putovanjima u inostranstvo, izjavio je da se njegova zemlja složila s Irskom, Maltom i Slovenijom o potrebi priznavanja.

Znak podjela

To što četiri evropske vlade podržavaju takve napore, dok su druge protiv, znak je da je Evropska unija, kao institucija, duboko podijeljena.

Ranije ove sedmice, portugalski premijer Luis Montenegro rekao je Sanchezu da njegova vlada “neće ići tako daleko” kao Španija bez zajedničkog evropskog pristupa.

Članovi bloka mjesecima su imali različita stajališta o ponašanju Izraela u opkoljenoj enklavi, a također su podijeljeni, možda u manjoj mjeri, u vezi rusko-ukrajinskog rata.

Ipak, nije iznenađujuće vidjeti Irsku, Maltu, Sloveniju i Španiju da su predvodnice među članicama EU-a na ovom frontu, s obzirom na njihove dugogodišnje stavove podrške palestinskom samoodređenju.

Četiri vlade bi radije napravile taj korak unutar okvira EU-a, što bi im dalo daleko više utjecaja, ali proizraelska stajališta Austrije, Njemačke, Nizozemske i drugih stajala bi im na putu.

Zbog toga, kreatori politike u Dublinu, Ljubljani, Madridu i Valletti odlučili su da je njihov najbolji mogući način djelovanja da krenu naprijed u okviru ove relativno male grupe članica EU-a koje dijele isto mišljenje.

Moguće je da će im se uskoro kasnije pridružiti još nekoliko evropskih zemalja i pristati priznati državu Palestinu, kažu stručnjaci.

Nova priznanja

“Ova bi odluka mogla dovesti do još nekoliko priznanja, ali ne očekujem lavinu”, rekao je za Al Jazeeru Marco Carnelos, bivši italijanski ambasador u Iraku. “Druge članice EU-a gledat će šta će učiniti velike članice poput Njemačke, Francuske i Italije.”

Prema Carnelosu, “nema šanse” da Njemačka ili Italija, pod premijerkom Giorgiom Meloni, pristanu na takav potez.

“Što se tiče Francuske, odgovor je možda”, rekao je on.

Belgija, čiji su dužnosnici bili kritičniji prema ratu i pozvali na uvođenje ekonomskih sankcija Izraelu, rekla je da će razmotriti priznavanje Palestine.

“Belgija ovog semestra na osnovu rotacije predsjedava EU-om i to je najvjerovatnije razlog zašto se belgijska vlada nije pridružila Španiji, Irskoj, Sloveniji i Malti u njihovim naporima za priznavanje Palestine”, kazao je za Al Jazeeru Marc Martorell Junyent, novinar iz Minhena.

“Uzimajući u obzir kritički stav belgijske vlade o izraelskom ratu protiv Gaze, vjerovatno će se Belgija pridružiti ostalim zemljama u njihovim naporima nakon juna, kada dođe do nove rotacije na vrhu i više ne bude predsjedavajuća”, dodao je.

Ostale članice EU-a vjerovatno će pažljivo pratiti hoće li taj potez imati negativne posljedice na veze sa SAD-om, glavnim izraelskim saveznikom, ili sa samim Izraelom.

‘Verbalne reakcije’

Ipak, osim “neke verbalne reakcije” ove dvije zemlje, Carnelos ne očekuje nikakve konkretne akcije, poput degradacije diplomatskih odnosa ili ekonomskih sankcija.

Izrael je u novembru pozvao ambasadora Belgije i Španije nakon što su čelnici obje nacije osudili navodne ratne zločine u Gazi. Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen otišao je toliko daleko da ih je u to vrijeme optužio da daju “podršku terorizmu”.

“U slučaju Španije, Izrael je na neko vrijeme povukao svog ambasadora. Nešto slično moglo bi se dogoditi ako Španija, Irska, Slovenija i Malta budu ulagale napore za priznanje Palestine”, rekao je Martorell.

U martu je ministar vanjskih poslova Israel Katz upozorio četiri zemlje da ne priznaju Palestinu, uspoređujući plan s “nagradom za terorizam”.

Na sličan način, izraelska ambasadorica u Irskoj Dana Erlich upitala je: “Zašto nagrađivati terorizam?”

Posljednja izraelska vojna kampanja u Gazi daleko je najsmrtonosnija.

Ova faza izraelsko-palestinskog sukoba započela je nakon što je Hamas, grupa koja upravlja enklavom, 7. oktobra napao južni Izrael, ubivši 1.139 ljudi i zarobivši više od 200. Neki od zarobljenika su pušteni, drugi su umrli, a deseci su i dalje zatočeni. Izrael je bombardirao Gazu s deklariranim ciljem slamanja Hamasa, ali taj cilj ostaje nedostižan dok su većina ubijenih u Gazi žene i djeca, a velik dio Pojasa je pretvoren u ruševine.

Posljednjih mjeseci je nekoliko svjetskih sila pozvalo Izrael na suzdržanost, uključujući i Washington.

Analitičari kažu da će čak i ako Palestina bude sve više formalno priznata, realnost izraelske nezakonite okupacije palestinske zemlje će ograničiti učinak tog poteza.

Pritisak na Izrael

Ako bi evropske zemlje željele izvršiti ozbiljan pritisak na Izrael, to bi se moglo dogoditi na jedan od dva načina, rekao je Matorell. Prvi bi bio suspenzijom Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela, koji je pravni temelj trgovinskih veza bloka s Izraelom. Drugi bi bio zaustavljanje prodaje oružja Izraelu.

Španija, koja nikad nije bila jedan od ključnih prodavača oružja Izraelu, jedina je članica EU-a koja je uvela embargo na oružje.

Jedine dvije članice bloka koje su u skorije vrijeme Izraelu prodale značajnije količine oružja su Njemačka i Italija – koje su drugi i treći najveći izvor oružja za Izrael, iza SAD-a.

Martorell vjeruje da će Berlin i Rim nastaviti s prodajom oružja Izraelu u doglednoj budućnosti.

“Jedini način na koji će evropske države promijeniti izraelsku računicu i ponašanje u vezi palestinskih pitanja su teške sankcije, ali vjerovatno niti jedna evropska država, osim Irske, vjerujem, neće biti spremna slijediti takav put. Njemačka će spriječiti svaki korak u tom smjeru, a u ovom slučaju bi reakcija SAD-a mogla biti vrlo snažna”, rekao je Carnelos za Al Jazeeru.

“U konačnici, države članice EU-a ne blistaju sa svojom političkom hrabrošću i odlučnošću u odbrani vrijednosti na koje su toliko ponosne i koje tako opsesivno zahtijevaju. Ili, tačnije rečeno, u vezi nekih temama blistaju, ali u vezi nekih i ne. To se zove dvostruki standard”, dodao je bivši italijanski diplomata.