Rusija se sprema za ‘ljetni napad’, a ovo su opcije Kijeva za sukob

Ponovni ruski napad na ukrajinski energetski sektor i vojne institucije označava početak nečeg goreg od onoga ranije. Kremlj se priprema za veliki napad u ljeto ove godine i u vezi s tim su Ukrajinci gotovo jednoglasni.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi napad mogao biti početkom ljeta te poziva Zapad da ubrza i poveća vojnu podršku jer, kako kaže, „Rusiji koristi kašnjenje isporuke pomoći“.

Uprava za vojnoobavještajne poslove Ministarstva odbrane to potvrđuje i kaže da „Rusija planira proizvodnju 40 projektila mjesečno kako bi izvršila 2-3 velika udara prije napada te hitno mobilizira 150.000 vojnika, a do kraja 2024. mobilizirat će ih ukupno pola miliona.

Šef Uprave za vojnoobavještajne poslove Kirilo Budanov očekuje da će Rusija početi napad krajem maja ili početkom juna ove godine.

Zašto u ljeto?

Očekivanje da će do ruskog napada doći na ljeto otvara pitanje koji je razlog tome, pogotovo što Rusi radije započinju ratove i bitke zimi jer to otežava otpor protivnicima i povećava patnju koja nastaje gađanjem energetskih postrojenja i druge infrastrukture.

Da bi to objasnio, Aleksandar Kovalenko, stručnjak IRG-a, rekao je za Al Jazeeru: „Tempo ofanzivnih operacija koje je Moskva pokrenula u septembru je usporen, uspjela je zauzeti samo Avdijivku u februaru.“

„Proračuni Kremlja povezani su s predsjedničkim izborima koji su održani u martu. Možda se Vladimir Putin plašio reakcije Ukrajine ako bi zimi bila gađana energetska postrojenja ili najavljene masovne kampanje za mobilizaciju koje bi izazvale bijes ulice prije nego što osigura svoj reizbor“, dodao je.

Prema Kovalenku, „u drugoj polovini ove godine Rusi će moći početi nove ofanzivne operacije, a s obzirom na tempo regrutacije, popravke i formiranja jedinica, napad bi mogao početi u augustu ili septembru.“

Prvi koraci

Bez obzira na razilaženja stručnjaka i analitičara o datumu početka napada, kontrola nad cijelim oblastima Donjeck i Lugansk na jugoistoku Ukrajine (regija Donbas) je glavni cilj Rusije, koja je pokrenula svoju „vojnu operaciju“ pod izgovorom da ih zaštiti prije više od dvije godine.

Aleksandar Sirski, načelnik Generalštaba Ukrajine, objavio je da je ruskoj vojsci naređeno da zauzme grad Časiv Jar u oblasti Donjeck prije 9. maja, Dana pobjede u Rusiji, što može biti pokazatelj da će bitke bjesniti oko ovog grada, nakon zauzimanja Avdijivke prije nekoliko sedmica.

Shodno ovome, Kovalenko smatra da će glavne mete očekivanog napada na istoku biti gradovi: Kramatorsk, Slovjansk, Mariupolj i Vuhledar, a od njih će krenuti ka Novomihajlivki, Pobjedi, Vodjanu i Solodki u oblasti Donjeck.

Harkov je ugrožen

Prema stručnjacima, kontrola Harkova na istoku jedan je od glavnih ciljeva ruskog rata i očekivanog napada, kao i Kijeva, čak iako nema pokazatelja da je prijestolnica ugrožena.

„Na početku rata, broj ruskih vojnika u Ukrajini i oko nje bio je 360 hiljada, a danas je ovaj broj premašio 430 hiljade. Rusija mjesečno regrutuje oko 30 hiljada vojnika“, rekao je Ivan Stupak, vojni stručnjak na Ukrajinskom institutu za budućnost i bivši savjetnik za pitanja vojne sigurnosti u Ukrajinskom parlamentu, u izjavi za Al Jazeeru.

„Od tog broja, Rusija je regrutovala više od 100.000 vojnika na istočnoj granici Harkova. Ova oblast je zaista ugrožena, a njeno intenzivno bombardiranje pokazuje namjeru Rusa da unište grad Harkov ako ne mogu ući u njega, baš kao što su to učinili u Mariupolju, Severodonjecku, Lisičansku, Bahmutu i Avdijivki“, rekao je Stupak.

Stupak smatra da je mogućnost napada na Kijev mala. „Ako Kijev padne, Rusija će biti pobjednik, ali joj je potrebno još najmanje 100.000 vojnika da bi ponovo otvorila taj front. Nema naznaka o prisustvu ovog broja vojnika na sjeveru. Za njihovo regrutovanje treba između tri i četiri mjeseca.“

Šef Vojne uprave u glavnom gradu Ukrajine Serhiy Popko saopćio je da „Kijev ostaje prioritetna meta za Ruse“ i da je „oko njega uspostavljeno nekoliko odbrambenih linija u dužini od oko hiljadu kilometara“.

Koje su opcije Ukrajine?

Suočeni s ovim gotovo neizbježnim izazovima, Ukrajinci priznaju da su u teškoj situaciji, za koju šef Uprave za obavještajne poslove kaže da je „katastrofalna“ ukoliko ne dobiju pomoć „zapadnih saveznika“ te nastavljaju da traže pomoć i više sistema protuzračne odbrane.

„Misija ukrajinske vojske za ovu godinu je da odbije koliko je moguće pokušaje neprijatelja da napreduju i da vodi odbrambene operacije usmjerene na uništavanje neprijateljskih objekata i skladišta“, napisao je Ivan Kiriševski, stručnjak u jednoj informativno-konsultantskoj agenciji, na portalu RBC-Ukraine.

Optimistično gleda na blisku budućnost, uprkos njegovom priznanju da „sposobnosti Ukrajine zavise od vojne pomoći“. Uvidio je da „ukrajinske jedinice nisu više u potrebi za municijom koliko su bile u januaru, jer se oslanjaju na lokalnu proizvodnju (500 kompanija koje rade, prema predsjedniku Zelenskom) te da su mnoge zemlje spremne prodati oružje i municiju umjesto da ih daju kao pomoć“.

O drugim izazovima poput napuštanja Kijeva od strane naredne američke administracije, stručnjak je rekao da „čak i ako Ukrajina iznenada izgubi važnog partnera poput Sjedinjenih Američkih Država, Evropa bi mogla držati ‘štafetu’ u doglednoj budućnosti“. „Evropa ima sjajnu priliku da postane jaka kao Sjedinjene Američke Države“, zaključio je Kiriševski.