Dok traje bombardovanje Gaze, da li Srbija tajno šalje oružje Izraelu?

Tokom izraelskog rata protiv Gaze, Srbija je nastojala izbjeći javno političko miješanje u sukob, a zvanični Beograd je zadržao relativno neutralnu poziciju usmjerenu na očuvanje odnosa.

Srbija ima veze sa Izraelom, a u isto vrijeme se ne želi na međunarodnoj sceni predstaviti kao neko ko potkopava palestinske interese, rekli su analitičari za Al Jazeeru.

Da bismo razumjeli jedinstvenu perspektivu te balkanske zemlje prema Izraelu i Palestini, potrebno je određeno znanje historije 20. stoljeća.

I Srbi i izraelski Jevreji bili su žrtve Holokausta. Također, Beograd se kroz historijsku ulogu Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih povezao s Palestincima i arapskim državama. A 1967. je Jugoslavija prekinula diplomatske odnose s Izraelom, pokazujući solidarnost s Egiptom i Sirijom i nije ih obnovila sve do raspada zemlje.

Od raspada Jugoslavije početkom devedesetih Srbija je bila ponosna na prijateljske odnose sa Izraelom, kao i s Palestincima. U međuvremenu, Beograd je u Ujedinjenim narodima više puta glasao u korist Palestine i podržavao dvodržavno rješenje.

Srbija šalje oružje Izraelu

No, posljednjih godina je odnos Srbije i Izraela proširen u mnogim sferama, a izgleda da su tokom rata ti odnosi postali još bliži.

U srijedu je Balkan Insight, pozivajući se na carinske podatke, izvijestio da je Yugoimport-SDPR, srbijanski trgovac oružjem u državnom vlasništvu, prošlog mjeseca u Izrael izvezao oružje u vrijednosti od 14 miliona eura.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) je 12. marta izvijestila da je Srbija, od napada Hamasa u oktobru 2023, napravila najmanje dvije velike isporuke oružja ili municije Izraelu, uprkos “tome što se ti poslovi obavljaju pod velom tajne”.

Igor Novaković, direktor istraživanja Centra za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC), rekao je za Al Jazeeru da su te pošiljke vjerovatno dio prethodnog dogovora.

“Klauzula o tajnosti je vjerovatno tu kako bi se spriječilo kvarenje imidža Srbije, u smislu da bi se to moglo protumačiti kao podrška izraelskom ratu protiv Hamasa”, rekao je.

Izrael je svoj najnoviji i najsmrtonosniji napad na Gazu počeo 7. oktobra, kada je Hamas, palestinska grupa koja upravlja gusto naseljenim Pojasom, napala južni Izrael, ubivši 1.139 osoba i zarobivši više od 200 Izraelaca. U međuvremenu su neki taoci oslobođeni, neki su preminuli, a deseci su i dalje u zatočeništvu. Izrael je u Gazi ubio više od 33.000 ljudi, među kojima je gotovo 14.000 djece.

Svjetski čelnici su posljednjih sedmica oštro kritikovali izraelsko vojno djelovanje, dok broj civilnih žrtava raste, a deklarisani izraelski cilj o eliminaciji Hamasa ostaje nedostižan.

Srbija ima historiju prodaje oružja Izraelu.

Napominjući da je Beograd bio najveći dobavljač oružja Izraelu – odmah nakon Washingtona – u periodu od 2004. do 2007. godine – Lily Lynch, novinarka vanjske politike koja pokriva Zapadni Balkan, smatra da izvještaj BIRN-a nije iznenađujući.

“Ova vijest ukazuje na malo više od potpunog odsustva bilo kakvih načela, vrijednosti ili ideologije Beograda, zajedno sa spremnošću da proda oružje bilo kome ko je spreman da plati”, rekla je za Al Jazeeru.

“Osim toga, Srbija prodajom oružja – ne samo Izraelu, nego i Ukrajini – također šalje tihu, ali snažnu poruku važnim ljudima u Washingtonu, bilo da je riječ o lobistima, diplomatama ili zakonodavcima, a to je: ‘Mi smo ključni partner zapada na Balkanu; Dok naše komšije mogu ponuditi retoričku podršku Ukrajini i Izraelu, mi nudimo nešto konkretno’, dodala je.

‘Obnova prijateljskih odnosa’

Odnosi Srbije i Izraela su 2020. godine zahladnili.

U tom periodu je administracija tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa nastojala “normalizovati” odnose Srbije i Kosova, dok se istovremeno zalagala da Srbija preseli svoju ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalem i stavi Izrael na listu zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova.

Beograd je objasnio da bi izraelsko priznanje Kosova rezultiralo ostankom Ambasade Srbije u Tel Avivu, što se i dogodilo nakon što je Izrael priznao nezavisnost Kosova. Beograd je bio toliko uznemiren da je zamrznuo diplomatske odnose s Izraelom.

Međutim, Srbija i Izrael su prošle godine odmrznuli odnose.

Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen je u julu 2023. posjetio Beograd, kao prvi šef izraelske diplomatije koji je to uradio za 14 godina. Tokom svoje posjete, Chohen je rekao da je odnos njegove zemlje sa Srbijom “ponovo na pravom putu”, hvaleći “najbližeg izraelskog saveznika” na Balkanu.

“Srbija je od oktobra 2023. godine nastavila s postojećom politikom usmjerenom na obnovu prijateljskih odnosa s Izraelom”, pojasnila je Lynch.

“Vanjska politika Srbije prema Izraelu bila je prijateljska, ali i donekle suzdržana. Beograd je, za razliku od većine zapadnih zemalja, uglavnom prešutno podržavao Izrael”, dodala je.

Napori Srbije da pozitivne odnose s Izraelom ne eksponira usred rata u Gazi odražavaju “želju Beograda da održi prijateljske odnose s takozvanim ‘globalnim jugom’ gdje Beograd računa na podršku mnogih zemalja koje još odbijaju priznati nezavisnost Kosova”, navodi Lynch.

“Kada se dogodio napad Hamasa, Srbija ga je osudila i kvalifiovala kao teroristički čin. No, Beograd je bio oprezan na riječima i nije se želio politički opredjeljivati niti za jednu stranu u sukobu. Čak je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić rekao da su i Palestina i Izrael prijatelji Srbije i da Beograd ne želi biti politički uključen”, rekao je Novaković za Al Jazeeru.

Reakcija Beograda na upad pod vodstvom Hamasa i izraelski rat protiv Gaze koji je uslijedio bio je “zasnovan na tradicionalno dobrim odnosima Srbije – i sa Izraelom i sa Palestinom”, rekao je za Al Jazeeru Bodo Weber, viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije.

“Glasanjem u UN-u, Beograd je s jedne strane direktno osudio Hamasov napad. S druge strane, Srbija je naknadno stala na stranu zapadnih i drugih zemalja, pozivajući na prekid vatre u Gazi, što je Izrael odbio, dok je u isto vrijeme intenzivirala kontakte Beograda i Tel Aviva kako bi održala dobre odnose.”

U međuvremenu, Srbija i druge balkanske zemlje su svjesne potencijalnih sigurnosnih i geopolitičkih rizika koji bi mogli proizaći iz rata u Gazi.

Prema Vuku Vuksanoviću, višem istraživaču Beogradskog centra za sigurnosnu politiku, potencijalne ranjivosti uključuju moguću “radikalizaciju” muslimanskih zajednica u jugoistočnoj Evropi, preljevanje napetosti s Bliskog Istoka na regiju i još jednu izbjegličku krizu.

Hoće li se Srbija i Izrael još više zbližiti?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije ideološki vođa.

Poznat je po oportunističkom mijenjanju vanjske politike Beograda kao odgovor na međunarodna događanja.

Prije četiri godine Vučić se obratio na godišnjoj konferenciji Američko-izraelskog odbora za javne poslove (AIPAC) u Washingtonu kako bi ojačao ugled Srbije u glavnom gradu SAD-a.

“Srbija je koristila Izrael da dobije pristup izraelskim lobističkim grupama i, samim tim, približila se Trumpovoj administraciji”, rekao je Vuksanović. “Nema sumnje da Srbija ponovno pokušava dobiti izraelsku zaštitu u Washingtonu i iskoristiti je kao prečicu za snažnije partnerstvo sa SAD-om pod [potencijalnim] novim Trumpovim predsjedavanjem.”

Ukoliko Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima u novembru, veze Beograda s Tel Avivom mogle bi ojačati.

“Ako se odnosi Srbije i Izraela prodube u narednom periodu, pretpostavljam da bi to imalo veze s iščekivanjem nove Trumpove administracije i istovremenim jačanjem veza među globalnom populističkom desnicom, koja uključuje proizraelske zemlje poput Orbanove Mađarske, jednog od najbližih saveznika Srbije”, rekla je Lynch.