Luka Ignac: Rusija manipulira euroatlantskim putem Balkana

„Rat u Ukrajini ponovno je usmjerio pažnju Zapada na Zapadni Balkan kao regiju koja je posebno izložena obnovljenom rivalitetu globalnih sila. Iako Sjevernoatlantski savez (NATO) ima čvrsto i ojačano prisustvo u dijelovima regije, Rusija manipulira euroatlantskim putem Balkana kroz instrumentalizaciju neriješenih međudržavnih sporova, posebno u Bosni i Hercegovini te između Srbije i Kosova“, smatra Luka Ignac, pomoćnik direktora u Transatlantskoj sigurnosnoj inicijativi Atlantskog vijeća.

Dodaje da Rusija specifično koristi medije, podršku nacionalističkim elementima i vjerskim institucijama kako bi širila dezinformacije kroz regiju i poticala na tenzije sa ciljem destabilizacije regije i sprečavanja integracije s ostatkom Europe.

„Nedavno je na to upozorila i Julianne Smith, veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u, ističući povećane ruske aktivnosti širom regije, posebice u Bosni i Hercegovini. Globalni sukobi, posebno rat u Ukrajini, naglasili su potrebu za direktnim političkim angažmanom Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije na Balkanu kako bi se spriječilo daljnje jačanje ruske prisutnosti i očuvala stabilnost. Balkan sve više postaje jedan od ključnih faktora u nadmetanju globalnih sila“, kaže sagovornik.

Prema njegovim riječima, procjena statusa procesa euroatlantskih integracija zemalja Zapadnog Balkana pruža raznoliku sliku.

„S jedne strane, Europska unija je ponudila paket gospodarskog rasta regiji, uvjetovan provedbom reformi, što je bila gesta pomirenja regiji koja se dugo činila blokirana na svom putu prema Europskoj uniji. Dio vlasti u regiji ostvario je značajan napredak, dok su druge nezainteresirane ili aktivno ometaju put prema Europskoj uniji. No, nije sve tako sumorno; većina zemalja regije čvrsto je ukorijenjena na euroatlantskom putu. Izuzimajući Srbiju, sve regionalne zemlje već su članice NATO-a ili teže tome. NATO ima snažno prisustvo u regiji putem operacija Althea u Bosni i Hercegovini te KFOR-a na Kosovu. Nedavni posjet američkog državnog tajnika Antony Blinkena Tirani, gdje je poslao jasnu poruku podrške euroatlantskom putu regije, ukazuje na novu predanost Zapada regiji.“

Što se tiče Bosne i Hercegovine, nastavlja da su članstvo u Europskoj uniji i članstvo u NATO-u i dalje vrlo relevantne teme.

„Pitanje članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u ostaje uglavnom zavisno o miješanju Rusije u regiji i spremnosti vodstva Bosne i Hercegovine da nastavi jačati suradnju s NATO-om i odupire se ruskom utjecaju. Put prema naprijed neće biti lagan ni za Europsku uniju ni za Bosnu i Hercegovinu“, kaže Ignac.

Veća uključenost SAD i EU

Stava je da Europska unija mora povećati dostupnost pristupnih fondova, kao i pristup određenim pogodnostima članstva u zamjenu za provedbu reformi, dok vodstvo Bosne i Hercegovine mora pokazati jasnu ambiciju za provedbu nužnih reformi, suzbijanju ruskog utjecaja, i prevladavanju etničkih podjela.

„Secesionistička retorika predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i njegov odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zabrinjavajući su znak za teritorijalni integritet i europski put Bosne i Hercegovine. Ono što je potrebno jest još veća uključenost Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije u jačanje demokratskih institucija, nametanje ciljanih sankcija, podrška civilnom društvu te angažman u dijalogu s populacijom Bosne i Hercegovine. Transatlantski pristup koji kombinira pružanje pomoći u implementaciji unutarnjih reformi i kvalitetnu stratešku komunikaciju ključan je za učinkovito suprotstavljanje ruskom utjecaju i osiguranje prevlasti demokratskih snaga u regiji“, kaže sagovornik.

Prema njegovom mišljenju, povećana prisutnost Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu predstavlja dugoročni izazov za regiju i transatlantsku sigurnost.

„Ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu često se manifestira kroz podršku nacionalističkim i separatističkim pokretima, putem političkih i ekonomskih veza s liderima u regiji, te kroz distribuciju dezinformacija s ciljem destabilizacije regije s namjerom odvraćanja pažnje Zapada. S druge strane, kineski utjecaj materijalizira kroz ekonomske investicije, posebno u infrastrukturne projekte, kao i kroz političke veze koje Kina koristi kako bi proširila svoj utjecaj.“

Kaže da u globalnom političkom kontekstu, Zapadni Balkan lako može postati šahovska ploča velikih sila.

„Stabilizacija regije i osnaživanje institucija te demokratskog načina upravljanja trebali bi biti glavni prioriteti za Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države. Kako bi se smanjili ruski i kineski utjecaji na Zapadnom Balkanu, ključno je jačanje stabilnosti, demokratskih institucija i vladavine prava u regiji. Također je važno raditi na jačanju europske prisutnosti i podrške, kao i promicanju transatlantske suradnje. Dobar prvi korak trebao bi biti trajno povećanje NATO snaga u regiji s ciljem osiguranja stabilnosti, ali i slanje jasne poruke Rusiji o NATO-ovoj odlučnosti u regiji“, kaže Ignac.

Slika sukobljenih narativa

Očekuje da će predstojeći izbori u Sjedinjenim Američkim Državama biti značajni jer odražavaju duboke podjele koje oblikuju američko društvo.

„Izbori su posebno značajni jer američki glasači sve više ukazuju da će put američke vanjske politike biti jedan od glavnih faktora koji će odlučiti za koga će glasati. S obzirom na dva rata i sve agresivniju Kinu, ne bi trebalo biti iznenađujuće da je vanjska politika u fokusu birača. Cjelokupna slika izbora bit će slika sukobljenih narativa, gdje će kandidati pokušati prikazati jedan drugoga kao izolacionista koji odbija prihvatiti ključnu ulogu koju Amerika ima u svijetu ili globalista kojem nije stalo do američkih interesa. Ali bez obzira na ishod izbora, važno je obratiti pažnju na činjenicu da Sjedinjene Američke Države očekuju da će Europa preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost, što bi u zauzvrat omogućilo Sjedinjenim Američkim Državama da se više usredotoči na izazove u Indo-Pacifičkom području i na Bliskom Istoku“, kaže sagovornik.

Podsjeća da je Joe Biden, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država ranije istaknuo da se nalazimo pred “povijesnom prekretnicom”, uzrokovanom ne samo sukobom između Izraela i Palestine, ratom Rusije u Ukrajini, te jačanjem antidemokratskih pokreta, već i sve snažnijim partnerstvom između Rusije i Kine koje nastoje revidirati međunarodni poredak.

„Kroz ovu izbornu godinu postat će jasno u kojem smjeru se krećemo i hoće li se demokratska recesija uspjeti zaustaviti. Posebnu pažnju treba obratiti na izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, Europskoj uniji, ali i u zemljama gdje Rusija i Kina rade na jačanju svog utjecaja. Živimo u povijesnim vremenima u kojima će sposobnost demokratskih snaga da uvjere birače u svoje politike odlučiti smjer sukoba u Ukrajini i Bliskog Istoka, ali i budućnost transatlantizma i demokratskog globalnog poretka.“