Kako digitalni nomadi mogu produžiti svoj boravak u Bosni i Hercegovini
S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela vize za digitalne nomade, poduzetnik Senad Šantić pronašao je alternativno rješenje koje im omogućava 12-mjesečni boravak u ovoj zemlji.
Published On 09 Mar 2024
Norvežanin Muhamed Ahmed, na društvenim mrežama poznatiji pod nadimkom Mozzy, jedan je od mnogih digitalnih nomada koji bi u Bosni i Hercegovini ostali duže od tri mjeseca da je ova zemlja imala regulisan status rastuće populacije poduzetnika ili radnika koji, zahvaljujući razvoju tehnologije, svoj posao mogu obavljati iz bilo kojeg dijela svijeta.
Tokom svog tromjesečnog boravka u Bosni i Hercegovini, ovaj popularni norveški influenser i kreator digitalnog sadržaja je na društvenim platformama na kojima ima više od stotinu hiljada pratilaca dijelio prirodne ljepote, način života i običaje, te turistički potencijal ove balkanske zemlje.
Nastavite čitati
list of 3 itemsMostarac se iz Švedske vratio u BiH i kreira ambijent za ostanak mladih
Digitalni nomadi: Regija treba slijediti primjer Hrvatske
Iako je svoj boravak u Bosni i Hercegovini želio produžiti, zakonski okvir mu to nije dozvoljavao te je Mozzy nakon 90 dana bio primoran spakovati svoje kofere i rad nastaviti iz neke druge zemlje.
Značajna promocija zemlje
Njegov boravak u Bosni i Hercegovini odlična je ilustracija kako digitalni nomadi, uz benefite koje donose ekonomiji i turizmu, značajno promovišu i reklamiraju zemlju u kojoj borave.
Isticali su to više puta i brojni ekonomski stručnjaci, a Senad Šantić, osnivač kompanije ZenDev, koji godinama radi na promociji Bosne i Hercegovine kao odlične destinacije za digitalne nomade, opisao ih je kao “dugoročne turiste koji ostavljaju svoj novac u našoj državi”.
Upravo je od njega – nakon što je početkom 2021. godine objavio video u kojem pojašnjava zašto je Bosna i Hercegovina atraktivna lokacija za digitalne nomade – krenula ideja o regulaciji statusa ove grupe radnika.
Iste godine je Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH upućena inicijativa čijim bi se usvajanjem Bosna i Hercegovina pridružila rastućoj grupi zemalja koje digitalnim nomadima nude posebne vize.
No, konkretniji koraci su izostali, tako da su tromjesečne turističke vize i dalje jedina opcija za boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini.
Alternativno rješenje
Neumoran u svojoj borbi, a uvidjevši da promjene na tom polju neće uskoro uslijediti, Šantić je pronašao alternativno rješenje za produženi boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini.
“Prošlog ljeta mi je Elvira Dilberović, bivša ambasadorica BiH u Švedskoj, slučajno u jednom razgovoru spomenula da ako imaš firmu možeš aplicirati za vizu koja ti omogućava boravak u Bosni i Hercegovini 12 mjeseci, s mogućnošću produženja”, prisjeća se Šantić.
“Nakon toga sam razmišljao kako olakšati nerezidentima da pokrenu firmu, jer svi znamo da to u BiH i nije tako jednostavno, i sjetio sam se da Miodrag Marković iz Brčkog ima firmu koja pomaže lokalcima i strancima da pokrenu svoj biznis u Bosni i Hercegovini. Pomislio sam da bi upravo kombinacija te dvije stvari mogla poslužiti za duži boravak digitalnih nomada u našoj državi”, dodaje.
Ubrzo se u realizaciju njegove ideje uključila i Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID), koja je istražila sve mogućnosti boravka stranaca i dobijanja viza u Bosni i Hercegovini.
Regulacija statusa
U međuvremenu je stupio u kontakt sa Markovićem, čija se firma “Invest in Brčko” bavi uslugom registracije firmi lokalcima, ali i strancima kojima dalje pomažu pri procesu dobijanja radnih i boravišnih viza.
“Mi se bavimo uslugom registracije firmi po principu ‘ključ u ruke’. U ovom slučaju, naš zadatak je da pomognemo nerezidentima da registriju kompaniju kako bi na osnovu toga mogli dobiti radnu i boravišnu vizu koja im omogućava da u Bosni i Hercegovini ostanu 12 mjeseci, uz mogućnost produženja vize”, kaže Marković, dodajući da je to moguće uraditi online ili nakon turističkog dolaska u BiH.
Kaže i da su digitalni nomadi već počeli pokazivati interes za ovaj način dužeg boravka u Bosni i Hercegovini.
“Naravno, ovo nije idealno rješenje, jer nakon što aplicirate treba proći otprilike mjesec dana dok firma ne bude registrovana. Osim toga, ta usluga košta oko 1.000 dolara. Zbog toga kažem da rješenje nije idealno, ali je najbolje što smo u ovom trenutku mogli uraditi”, pojašnjava Šantić.
“Htio sam da zaokružim tu priču, ali sam, bez države, nisam imao mnogo opcija”, ističe.
Kaže i da su mu se, nakon što je javno predstavio alternativno rješenje za duži boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini, ponovo javili neki političari.
“Više sam puta u više iteracija razgovarao s različitim predstavnicima vlasti i uvijek su neki drugi problem bili razlog zašto vize za digitalne nomade nisu uvedene. Nadam se da će to konačno zaživjeti, ali – kako tada, tako i sada – na njima je sve”, kaže Šantić.
Ko su digitalni nomadi
Procjenjuje se da na svijetu postoji 35 miliona digitalnih nomada, a prema prognozama do 2035. će taj broj porasti na milijardu.
Generalno govoreći, riječ je o osobama koje posao mogu obavljati iz bilo kojeg dijela svijeta, pod uvjetom da imaju kvalitetan internet.
Najčešće se radi o visokokvalifikovanim IT stručnjacima iz zemalja Zapada, no sve je više poslova koji se mogu obavljati na daljinu zbog tehnološkog napretka te razvoja online alata.
Estonija, Island, Češka i Hrvatska neke su od evropskih zemalja koje su uvele vize za digitalne nomade i na taj način značajno doprinijele jačanju svojih ekonomija.
Iako je veoma atraktivna za digitalne nomade, Bosna i Hercegovina još uvijek nije uvela vize koje olakšavaju njihov boravak, iako inicijativa za to postoji od 2021. godine.
Izvor: Al Jazeera