Kako poboljšati turističke potencijale srednjovjekovnih tvrđava

Sa poboljšanim digitalnim sadržajima, tvrđava Sv. Mihovila u Šibeniku, Kanli kula u Herceg Novom i Vranduk kod Zenice, postale su atraktivnije destinacije za posjetioce.

Stari grad Vranduk, koji se nalazi nedaleko Zenice, banski je i kraljevski grad koji su za više od 600 godina postojanja uspjele zauzeti samo Osmanlije (Ustupljeno Al Jazeeri)

Edukativno djelovanje i poboljšanje turističkog potencijala srednjovjekovnih tvrđava u regiji, poput onih u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, predstavljaju ključne elemente očuvanja kulturne baštine i promocije turizma. Tvrđava Sv. Mihovila u Šibeniku i Klisa iz istoimene općine kod Splita, Kanli kula u Herceg Novom i kula Vranduk nedaleko Zenice, udružile su snage u regionalnom projektu „Fortress ReInvented – Inovativni pristup i digitalni sadržaji na povijesnim tvrđavama“ kako bi unaprijedile svoju turističku ponudu i privukle veći broj posjetitelja.

Kroz projekt je pružena finansijska podrška tvrđavama u cilju poboljšanja njihove vizualne prezentacije i edukativnog sadržaja. Sufinansiran je unutar programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora za period od 2014. do 2020. godine, a njegov ukupan budžet bio je 1,31 miliona eura. Ovo je priča o tome koliko je takva saradnja pomogla nekim od gradova regiona.

Saradnja nastavljena i nakon projekta

„Provedbom projekta ‘Fortress ReInvented’ kreirana je nova, zajednička kulturno-turistička ponuda koja je doprinijela prepoznatljivosti i povećanju vidljivosti kako svakog partnera pojedinačno unutar pojedine države, tako i na razini programskog područja. Instalacijom digitalnih sadržaja poput 3D mappinga u cisternama te multimedijalnih audio vodiča na Tvrđavi sv. Mihovila ostvario se cilj da se kulturno povijesna baština prezentira na tehnološki inovativan način i tako približi posjetiteljima poboljšavajući njihovo iskustvo i doprinese povećanju broja posjetitelja te ukupnom rastu i razvoju područja“, kaže Kata Žganjer, voditeljica projekta, inače djelatnica Javne ustanove „Tvrđava kulture“ Šibenik koja upravlja revitaliziranim šibenskim tvrđavama Sv. Mihovila, Barone i Sv. Ivana.

Tvrđava Sv. Mihovila u Šibeniku (Ustupljeno Al Jazeeri)

Naglasila je da su sklopljena nova partnerstva i suradnje među institucijama u zemljama programskog područja koje su rezultirale bliskom suradnjom partnera i nakon dovršetka provedbe projekta. Slijedom toga, 2020. godine u započela je provedba projekta FORTITUDE, također u sklopu Interreg IPA programa prekogranične suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora čiji je cilj bio ojačati i diversificirati kulturno-turističku ponudu u prekograničnom području, kao i razviti što kvalitetnije i održivije upravljanje kulturnim dobrima.

„Zahvaljujući aktivnostima u sklopu projekta, fortifikacije u tri države: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, uređene su i obogaćene suvremenom opremom, osmišljene su nove turističke rute i sadržaji, ojačani su kapaciteti dionika u kulturi i turizmu za upravljanje kulturnom baštinom, a uspješno je održana i prva prekogranična kulturno-turistička manifestacija ‘Noć tvrđava’. Manifestacija se održava na utvrđenim spomenicima kulturne baštine, a prvi puta je održana 2022. godine na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore“, kazala je Žganjer.

Tvrđava Sv. Mihovila je nukleus iz kojeg se Šibenik razvio. Promijenila je dosta vlasnika, pregrađena je, dograđivana, rušena, bila pod opsadom nekoliko puta… Šibenik je, vjeruje se, najstariji autohtoni hrvatski grad na Jadranu, a prvi put spominje se 1066. godine kao mjesto u kojem je boravio hrvatski kralj Petar Krešimir IV sa svojom dvorskom pratnjom.

Simbol Herceg Novog

Kanli kula potiče iz vremena turske vladavine u Herceg Novom. Služila je kao zatvor, pa otuda njeno ime koje na turskom znači „krvava kula“. Rekonstruisana je 1966. godine i pretvorena u ljetnu pozornicu. Kanli kula je jedan od najprepoznatljivijih simbola Herceg Novog, grada sunca, slikara i skala.

Emilija Knežević iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju u Opštini Herceg Novi naglasila je da je to bio odličan projekt kojim su identifikovali sve kapacitete vezane za valorizaciju kulturnih dobara.

„Imali smo prilike da posjetimo i tvrđave u Zenici, Šibeniku i Klisu, da vidimo kako oni upravljaju s njima i da razmijenimo te naše najbolje prakse. Takođe smo imali priliku da vidimo kako se u Evropi, konkretno na Malti, upravlja kulturnim dobrima koji su u fokusu turizma“, rekla je Knežević.

Kanli kula u Herceg Novom (Opština Herceg Novi / Ustupljeno Al Jazeeri)

„Kroz projekt ‘Fortress ReInvented’ smo bili lideri u regionu, uveli smo nove digitalne sadržaje proširene stvarnosti – AR naočare, u tvrđavi Kanli kula. To je inovativni način prezentacije istorijskih činjenica kroz nove tehnologije. To je atraktivno posjetiocima te iz godine u godinu bilježimo veću posjećenost. Očekujemo i nove projekte na našim tvrđavama. Trenutno se radi rekonstrukcija tvrđave Kanli kula“, naglasila je Knežević.

Vranduk kao kapija Bosne

Stari grad Vranduk, koji se nalazi 20-ak kilometara od Zenice, banski je i kraljevski grad koji su za više od 600 godina postojanja uspjele zauzeti samo Osmanlije. U zapisima i bilješkama koji su sačuvani opisan je kao kapija Bosne ili najtvrđi njen dio, jer je odolijevao brojnim protivnicima koji su dolazili sa svih strana svijeta. Pretpostavlja se da je stari grad Vranduk podignut krajem 14. stoljeća. U njemu su bosanski kraljevi primali izaslanstva, potpisivali ugovore i izdavali povelje.

„Jedan od najznačajnijih regionalnih projekata koje smo realizirali u procesu zaštite i revitalizacije tvrđave Vranduk je Interreg projekt. Riječ je o digitalizaciji i digitalnom predstavljanju sadržaja iz naše baštine u autentičnom ambijentu tvrđave. Zahvaljujući ovom projektu mi smo napravili korak dalje u predstavljanju baštine i korak dalje u pristupu posjetiocu. Uveli smo savremenu opremu kakva je primjerena 21. stoljeću, kompjutere sa touchscreens, televizore i tablete koje posjetioci koriste da bi naučili nešto o srednjovjekovnoj Bosni, o samoj tvrđavi, poslušali album srednjovjekovne muzike, pogledali dokumentarce o Vranduku. U biti, ova oprema nama služi kao virtuelni kustos“, kazao je Adnadin Jašarević, direktor Muzeja grada Zenice.

Vranduk često nazivaju i ‘kapijom Bosne’ (Ustupljeno Al Jazeeri)

Objasnio je da svake godine realiziraju finansijski manje projekte na tvrđavi Vranduk, u saradnji sa Gradom Zenica, Zeničko-dobojskim kantonom i ponekad sa Federalnim ministarstvom za kulturu ili sa nekim fondacijama.

„Ne možemo posjetiocima nuditi gole zidove pa da oni nešto uživaju što šetaju tvrđavom. Odlučili smo za početak postaviti interaktivnu historijsku postavku čija je autor sada muzejski savjetnik a u ono vrijeme kustos, Igbal Cogo. Ta postavka u Velikoj kuli ilustruje dijelom kako se živjelo u Srednjem vijeku. On je obradio objedovaonicu, prijestolnu dvoranu i skriptorij, te u podrumu kule – kovačnicu. Onda smo u oboru postavili strelište i stub srama. To je polučilo uspjeh. Pokazalo se da posjetioci vole kada vide izbliza kako je nešto izgledalo u prošlosti, dotaći predmete, malo proživjeti. Naročito vole da se zabave sa stubom srama i lukom i strijelom“, navodi Jašarević.

„To nas je iniciralo da idemo dalje pa smo u Maloj kuli postavili kuhinju, kako je otprilike izgledala u srednjem vijeku, da bi smo sadržaj upotpunili sa srednjovjekovnim trgovištem koje je postavljeno u oboru tvrđave. Trgovina, kuhinja i objedovaonica su čarobni krug iz kojeg niko živ ne može uteći u antici, srednjem vijeku niti danas. Posjetilac kada dođe u tvrđavu može da osjeti nekoliko aspekata života u srednjem vijeku. Imamo i kutak za djecu koja mogu igrati ‘karike na marike’, trčanje u vreći, gađati sa lukom i strijelom uz nadzor roditelja“.

Album srednjovjekovne muzike

Za djecu će uskoro na Vranduku biti postavljena i ploča sa igrom sa figurinama Kulina bana, kraljice Katarine, kralja Tvrtka i bosanskog zmaja. Kroz igru će moći učiti o bosanskim gradovima.

„U revitalizaciju spada i nematerijalna baština. Došli smo na ideju da se uradi album srednjovjekovne muzike. Ado Klobodanović je komponirao muziku po osnovu dubrovačkih obrazaca, a njegova grupa Fugato to izvanredno odsvirala u studiju te su snimili taj album. Posljednjih godina Fugato se predstavio čitavom regionu, održao je 40 koncerata u zemljama bivše Jugoslavije“, rekao je Jašarević.

Sa poboljšanim digitalnim sadržajima, tvrđava Sv. Mihovila u Šibeniku, Kanli kula u Herceg Novom i Vranduk u Zenici, postale su atraktivnije destinacije za posjetioce, pružajući im priliku da istraže bogatu historiju i arhitekturu ovih srednjovjekovnih utvrda.

Izvor: Al Jazeera