Strogi uvjeti za lansiranje: Prvi hrvatski satelit ‘na čekanju’

Izumitelji iz Hrvatske ili koji su se na njenom tlu svojim inovacijama predstavili svijetu i proslavili u njemu, jedan su od dokaza snage inovacija i kreativnog duha.

Kroz historiju, iz Hrvatske je u svijet stiglo mnoštvo revolucionarnih izuma – od padobrana do torpeda, od izmjenične struje do razvoja daktiloskopije, od brodskog kompasa do najbržeg hiperautomobila. Ne zaboravimo ni skromno, ali esencijalno nalivpero, izum koji bolje znamo po prezimenu njenog kreatora (penkalo) i koje se već više od stoljeća koristi širom svijeta.

Prva hrvatska kockica dobila zeleno svjetlo

Kompanija Spacemanic i Društvo za edukaciju van okvira (EVO) počeli su poduhvat koji objedinjuje trijumfe prošlosti sa naprednom, održivom vizijom budućnosti. Ovaj revolucionarni projekt zacrtao je hrabar cilj: izbaciti prvi hrvatski satelit u svemir – simbolično nazvan CroCube.

Dosad se iz Hrvatske u orbitu najviše vinula stratosferska sonda zadarske kompanije Pulsar Labs, koja je jedan od partnera CroCubea, i to do visine od 39 kilometara.

“CroCube će kružiti oko naše planete na visini od 500 kilometara. Ne samo da je to desetak puta veća visina, već je i deseterostruko tehnološki složenije lansiranje”, pojašnjava za Al Jazeeru Daniela Jović, kapetanica CroCube misije.

Zbog promjene u rasporedu, lansiranje CroCubea, prvobitno planirano za mart u SpaceX-ovoj misiji Transporter 10, pomjereno je za sljedeću dostupnu priliku. Nestrpljivo očekivano lansiranje sada će se održati u misiji Transporter 11, za koju se očekuje da će se dogoditi u junu. Iako ovo prilagođavanje može izazvati početno razočaranje među entuzijastima, ono osigurava da CroCube ima najbolje moguće šanse za uspješno lansiranje.

Odluka o pomicanju datuma lansiranja prvenstveno je potaknuta najnovijim tehničkim uvjetima koje su postavile kompanije za lansiranje, Exolaunch i SpaceX. Pooštravanjem ovih uvjeta potrebno je bilo u vrlo kratkom roku ispuniti dodatne kriterije. Nakon pomnog razmatranja, zajednički su došli do zaključka da bi najbolji postupak bio smanjiti uključeni rizik i odgoditi lansiranje za sljedeći raspoloživi datum.

S novim datumom lansiranja, tim stručnjaka spreman je napraviti značajan utjecaj u području svemirske tehnologije i dodatno učvrstiti svoju poziciju ključnog igrača u industriji. Pomak datuma je minimalan, samo tri mjeseca, a u tom vremenu tim će se fokusirati na ključne aktivnosti kao što su završetak zemaljske stanice i finaliziranje financijske konstrukcije projekta.

CroCube je volonterski neprofitni projekt koji je uspješno ujedinio domaće stručnjake i kompanije. Iako ima značajne veze sa svemirskom industrijom, zahvaljujući angažmanu slovačke kompanije Spacemanic, važno je napomenuti da postoji još nekoliko partnera koji doprinose njegovom napretku. Primjer takvog partnerstva je njemačka kompanija Exolaunch, specijalizirana za prijem tereta namijenjenog svemirskim misijama. Osim toga, američka kompanija SpaceX bit će odgovorna za lansiranje satelita, zajedno s teretom, koristeći njihovu raketu Falcon 9.

“Riječ je o tehnički i logistički iznimno složenom procesu. Sad smo u finalu! CroCube je dobio zeleno svjetlo da poleti u svemir s kompanijom Elona Muska u misiji Transporter 11, koja se očekuje početkom ljeta. Muskovi su standardi visoki i presretni smo što smo ih uspjeli zadovoljiti kako bi se prva hrvatska kockica vinula u svemir”, kaže Jović.

Šta je sve satelit morao zadovoljiti za let u svemir?

Space is hard (Svemir je težak) je fraza koja obuhvata brojne izazove i poteškoće sa kojima se pojedinci suočavaju u istraživanju ogromnog nepoznatog polja. Služi kao podsjetnik da odlazak u svemir nije samo pokušaj radoznalosti i čuđenja, već iscrpljujuća bitka protiv zakona fizike i surovih uslova u kosmosu. Jović je mišljenja kako to nije samo fraza, već surova realnost.

“Dugo vremena reći da se bavite raketnom znanošću značilo je da radite nešto nevjerojatno teško. Isto vrijedi za satelite. Svaki dio satelita koji leti u svemir mora biti testiran na razne načine. Prvo, izrazito smo zahvalni što nam je Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ustupio čistu sobu, u kojoj smo uopće mogli satelit u strogim laboratorijskim uvjetima sklopiti. Kasnije, sam satelit morao je proći svojevrstan proces homologacije, kakav prolaze i automobili prije nego dobiju dozvolu da smiju na cestu.”

Svi dijelovi morali su biti provjereni i dokumentirani, a cijeli satelit prošao je i proces testiranja gdje se simuliraju uvjeti lansiranja i boravka u svemiru.

Podvrgavanjem ovim ispitivanjima, naučnici i inženjeri mogu imati povjerenja u pouzdanost i učinkovitost satelita kada krene u svoju misiju. Za takve testove, prema riječima voditeljice misije, potreban je poseban laboratorij, opremljen vibracijskim stolom, koji satelit “trese” prema odredbama SpaceX-a, koji su navedeni u njihovom Korisničkom priručniku za terete (Payload User Guide).

“Taj priručnik dostupan je na stranicama SpaceX-a i vrlo jasno pokazuje da su tolerancije i razna dozvoljena odstupanja zaista jako malena, te je ovaj posao izrazito zahtjevan. Slične dokumente i priručnike dobiju se i od partnera koji ima deployer, dispenzer, odnosno kutiju iz koje se sateliti ispuštaju u svemir. Na primjer, tu su tolerancije za dimenzije samog satelita u stotim dijelovima milimetra. Na svemu tome radi se već skoro 30 mjeseci. Zadovoljili smo sve uvjete i sve dokumentirali.”

Novčana sredstva još prikupljaju

Lansiranje satelita tipa CroCube zahtijeva velika financijska ulaganja – konkretno, da bi lansirali satelit tipa CroCube treba od 120 do 250.000 eura.

“Mnogo je varijabli. Međutim, ključna stvar u lansiranju satelita nije novac već ljudi, stručnjaci. Možete imati novca, ali ako nemate ljude koji su sposobni provesti ovakav projekt nemate ništa. Let u svemir traži jako, jako mnogo znanja. Zato nema puno zemalja koje su lansirale svoje satelite. Možete ih kupiti, ali sami dizajnirati i poslati u svemir ne možete bez stručnjaka”, naglašava Jović.

Na projektu je radio uži tim od 30 stručnjaka iz Hrvatske.

“Govorimo o inženjerima, programerima, pravnicima, radio-amaterima, kreativcima i drugima. U užem timu su i stručnjaci iz hrvatskih tvrtki i institucija koje već sada na ovaj ili onaj način rade na svemirskim projektima ili imaju želju razviti se u tom smjeru. Praktično iskustvo donio je partner, češko-slovačka tvrtka Spacemanic. Riječ je o tvrtki koja je dosad radila na izradi i lansiranju sedam satelita. Lansirala je sve slovačke satelite i trećinu svih čeških satelita te je suradnja na CroCubeu s njihove strane bio projekt prijenosa znanja o dizajnu i lansiranju satelita u Hrvatsku”, precizira Jović.

U sklopu misije nekoliko će hrvatskih kompanija testirati vlastite svemirske tehnologije koje su ugrađene u satelit.

Pulsar Labs je napravio specijalno računalo Astrotron 1000, a riječka kompanija Exevio mobilnu aplikaciju za praćenje satelita.

Volonterski, a ne komercijalni projekt

“Da je ovo komercijalan projekt cijena bi mu bila oko 250.000 eura, ali nije. Ovo je volonterski projekt zbog čega je dosad obavljen za značajno manji iznos. Volonteri su svoje sate rada donirali CroCubeu. No, kako projekt i dalje traje i kako imamo troškove, prikupljamo i donacije. Kako iza projekta CroCube stoji neprofitna udruga EVO, na ovoj misiji nitko ne zarađuje, već skupljamo samo toliko novaca, da pokrijemo trošak same platforme i lansiranja satelita, što čini otprilike 120.000 eura.”

Sve “inženjerske sate” donirala je kompanija Spacemanic, koja s njima dijeli svojih 15 godina iskustva, te omogućava da ovaj satelit zaista poleti u svemir.

“Sav ostali novac pokrivaju naši drugi korporativni sponzori. Novac se još prikuplja i svatko može i s malim iznosom pomoći ostvarenju ovog svemirskog sna”, ističe Jović.

Želja im je pokazati da Hrvatska nije samo zemlja turizma i nogometa.

“Naša jaka IT industrija te spretni stručnjaci iz raznih sektora, nadomak su svim mogućnostima koje pruža ova nova grana ekonomije s velikom dodatnom vrijednošću. CroCube je prvi iskorak, pokazatelj tehnološke spremnosti nacije da se priključi drugim državama u svemirskoj areni. Projekt nadasve služi kao inspiracija svima. Bilo tvrtkama, pojedincima, studentima, mladim start-upovima koji žele ući u svemirsku industriju… nastoji biti katalizator za nove ideje, europske projekte, međunarodne suradnje, te nadahnuće za nove generacije stručnjaka, ne samo programera i inženjera, već naprosto bilo koga, jer svemirska industrija je puna mogućnosti i ne diskriminira”, zaključila je Jović.