Trump i NATO: Predizborna igra ‘političkog provokatora’

Kakva će biti subina NATO-a zavisi od mnogih faktora, a jedan od tih je i ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Amerićkim Državama, koji će se održati u drugoj polovini godine.

Ili se tako barem čini, jer je bivši američki predsjednik i kadnidat na nadolazećim izborima, Donald Trump opet ponovio stare poruke u kojima poručuje da SAD neće braniti saveznike koji zanemaruju svoje finansijske obaveze prema Sjevernoatlanskom savezu.

Trump je slične stavove javno iznosio i tokom svog predsjedničkog mandata, ali Bidenovim dolaskom u Bijelu kuću, i ruskom agresijom na Ukrajinu, politički analitičari su konsenzualno ustvrdili da su takve prijetnje, u novoj sigurnosnoj konstelaciji snaga, davno zaboravljena stvar.

Ispostavlja se da nisu, jer je Trump, vješt populist i čovjek dobro izverziran u političkom marketingu, počeo iznositi stare teze, koje su, očigledno je, imale snažnog odjeka među američkim biračima.

Da li Trump zaista namjerava politiku SAD-a, u slučaju da postane predsjednik, vioditi na način kako to „obećava“ u predizbornoj kampanji pitanje je na koje bi mnogi željeli dobiti konačan odgovor.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da neće i da je reaktualizacija priče o NATO-u i neizmirenim finansijskim obavezama nekih njegovih članica samo predizborna priča „mnogo draga uhu prosječnog američkog birača“.

‘Trump je provokator’

„Mislim da je danas svima, kako bi rekali Amerikanci, kristalno jasno, Trump je provokator. On je ovakvu komunkaciju imao i u vrijeme svog prvog mandata, to nije sada nekakva drastična razlika. Znači, to je nekakav njegov tempo, još kada uzmemo u obzir da se nalazi u izbornoj kampanji, odnosno u predizbornoj kampanji onda su stvari malo jasnije“, kaže Avdagić.

Bez obzira s kakvim se porukama Trump javljao u eteru i koliko bile ozbiljne njegove prijetnje američki legistratori su donijeli odredbe koje značajno otežavaju američkom predsjedniku, ko god on bio, da napravi takav korak, pojašnjava dalje Avdagić.

„Sve skupa gledano američko društvo se, isto kao i Evropa, na neki način priprema na tu mogućnost i šalje određene signale. Jedan je poslan time što su Senat i Kongres usvojili zakon kojem je za izlazak Amerike iz NATO-a potrebna dvotrećinska većina u Senatu odnosno zakonski akt u Kongresu. Da je takvo nešto teško postići Trumpu u kontekstu NATO-a govori upravo ono što se dogodilo u Senatu, a to je da je dvotećinski prošao paket pomoći koji uključuje Ukrajinu, pri čemu Trump izuzetno oponira. To je realnost u kojoj se nalazi Amerika. Mi svi svjedočimo da su populistički političari diljem svijeta globalno postali nekakav trend“, kaže.

Avdagić postavlja hipotetičku situaciju i pojašnjava kakve bi sve korake Donald Trump morao napraviti kako bi svoju zemlju udaljio od NATO saveza.

Hipotetički scenarij

„Hajmo reći teoretski – Trump dobije izbore krajem ove godine. Njegova inauguracija je 2025. Kada bi on teoretski uspio ili želio i da dobije potporu to bi značilo promjena na izborima ne samo predsjednika nego i sastava Senata i Kongresa, što znači da bi morali nekakvu većinu činiti ljudi bliski Trumpa. I u toj spekalutivnoj situaciji prema sjevernoatlanskom ugovoru o osnutku saveza vi najavljujete saveznicima da izlazite i taj proces traje godinu dana. Mi znači gledamo rasplet te priče u 2026.“, objašnjava Avdagić.

Sve dok taj proces traje pojašnjava Avdagić SAD su dužne ispunjavati sve stavke ugovora kojega ima sa savezom.

„U međuvremenu, Amerika u tih godinu dana kao i svi ostali unutar saveza imaju obvezu braniti bilo koju zemlju članicu. To je obveza, to je nešto što ne možete samo prekinuti i tokom prvog mandata su ljudi u Trumpovoj administraciju znali reći ‘ovo ne može’. Postoje međunarodni ugovori koji se moraju poštovati, a ako njega raskinete Amerika više ne bi imala nikakav status. Ništa više što Amerika pokrene ne bi vrijedilo, jer ko će vam vjerovati ako ste raskinuli ugovor koji je fiksan i traje od 1949. godine prošlog stoljeća“, kaže Avdagić.

Ali, hipotetički da se sve to zaista tako i odigra ostaju druge zemlje članice NATO pakta koje će raditi na kolektivnoj sigurnosti.

Baltičke zemlje i njihova sigurnost

„Čak da sve to prođe i mi smo u 2026. Evropa, ostatak Evrope, neće napustiti NATO možda će se čak i širiti u tom slučaju. Rusija ima problem sa Ukrajinom, jer se tamo bori samo i isključivo Ukrajina, a to što oni dobivaju pomoć i potporu ne znači da se tamo bori neko drugi nego isključivo Ukrajinci“, kaže.

Pitanje Baltičkih zemalja i njihove sigurnosti je važno pitanje baš kao što su i njihovi strahovi sasvim realni i opravdani. Avdagić je siguran da bi u slučaju da se Rusija odvaži napasti neku NATO članicu savez promtno odgovorio i zaštitio je.

„Baltičke zemlje imaju pravo i one se pripremaju – ako krene na vas morate biti spremni na prvi udar dok saveznici ne dođu. Kad bi mi sve to stavili u nekakve okvire koji su idelani za Moskvu 2026. je ta godina. Da li neko misli da će čitava Evropa sjediti skrštenih ruku? To je ozbiljan kontinent. Teoretski, kada bi se sve to skupa desilo to bi bilo prilika da Evropa iskorači i postane snažna. Sada se poziva na stvaranje evropske vojske. O tome se pričalo u vrijeme nastanka NATO-a i govorilo se o zajedničkim evropskim divizijama koje bi sačinjavale snage Njemačke, Italije, Francuske i zemalja Benaluksa. Ništa od toga nije zaboravljeno“, zaključuje Avdagić.