‘Zapad bi reagovao na veću krizu na Balkanu, ali bi posljedice već bile katastrofalne’

Glavni grad Bosne i Hercegovine domaćin je Sarajevske sigurnosne konferencije u organizaciji Inicijativa za strateške analize.

Cilj te konferencije je osigurati i poticati istraživanje, analize, dijalog i obrazovne resurse o nacionalnim i globalnim sigurnosnim pitanjima, izradom djelotvornih preporuka i oblikovanjem regulatornih okvira i partnerstvom s univerzitetima, među ostalim.

Jedan od gostiju konferencije je britanski stručnjak dr. H. A. Hellyer, viši saradnik na studijama međunarodne sigurnosti na Royal United Services Institutu (RUSI) za odbrambene i sigurnosne studije u Londonu i Fondaciji Carnegie za međunarodni mir u Washingtonu.

Hellyer će u Sarajevu govoriti na temu „Muslimansko prisustvo na Zapadu u populističkom 21. stojeću – izazovi i prepreke“.

U kratkom razgovoru za Al Jazeeru uoči svog nastupa na konferenciji, Hellyer je pojasnio poentu svoje teme.

„Dakle, davno sam mislio da je diskurs ‘integracije’ muslimana duboko problematičan. Jer integrirati nešto znači unijeti ga u postojeće tkivo koje je već postavljeno. A, ko je postavio?“, upitao je Hellyer.

– To postavljaju drugi koji se ne moraju ‘integrirati’. Moj preferirani model je integralizacija, odnosno, da se svi naši građani posmatraju kao sastavni dio ne samo tkanine, nego i izrade tkanine. Recimo, nije dovoljno reći da ste dobrodošli na večeru, već trebamo svi odlučivati o jelovniku. Ako ne, onda nismo baš ravnopravni, nego, u najboljem slučaju, časni gosti i poštovani domaćini. To je, možda, bio slučaj prije države utemeljene na građanima, ali više nije“, dodao je Hellyer.

• Ovdje govorite o populistima, a jedan od njih, prema mišljenju mnogih, najopasniji, u novembru bi ponovno mogao postati predsjednik SAD-a. Koliko bi Donald Trump kao američki lider mogao utjecati na aktuelna svjetska dešavanja – rat u Ukrajini, izraelski rat u Gazi…?

– Mislim da ne bismo trebali potcijeniti utjecaj koji bi mogla imati druga Trumpova administracija. Prošli put, niti on niti njegov tim zaista nisu očekivali pobjedu i bili su nespremni zgrabiti poluge moći. Ovaj put je mnogo drugačije. Dugo planiraju, a Trumpova administracija, koja zna kako stvoriti strukturne promjene, dok se suočava sa strukturom koja toliko zavisi od neformalnih i nepisani pravila, bila bi zaista veoma štetna. Mislim i na to kako bi se Trumpova administracija angažirala u inostranstvu. Recimo, bio bih veoma zabrinut zbog ideje da se članak 5 povelje NATO-a (napad na jednu članicu je napad na sve, koji zahtijeva jedinstven odgovor Alijanse) više ne primjenjuje na Trumpovu administraciju.

• Trenutno je u fokusu izraelski rat u Gazi, s ogromnim brojem civilnih žrtava. Kako vidite rješenje tog decenijama dugog problema koji je sada kulminirao više nego ikada prije?

– U Gazi se neće promijeniti ništa ako Izrael ne promijeni ponašanje, a to se može dogoditi samo ako ga Washington prisili na to. Kada bi SAD bio voljan to učiniti, mogli bismo očekivati da Izrael pristane na prekid vatre i obnovu Gaze, kao i na novu vladajuću strukturu koja bi vodila ka ujedinjenoj palestinskoj državi. Ali, ništa od toga nije moguće bez Washingtona i njegove volje da upotrijebi svoj utjecaj na Izrael.

• Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, još jednom višedecenijskom političkom i sigurnosnom žarištu, kako biste opisali tamošnje stanje i volju velikih sila da jednom za sva vremena riješe probleme koje lokalne snage ne mogu? Pod tim najviše mislim na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.

– Politički establišment je pomalo poput internetskih veza – ima ograničenu snagu signala. Čovjek bi želio pomisiti da svako vrijedno pitanje privlači odgovarajuću pažnju, ali nažalost, najneposredniji problemi su u području slabijeg signala.

Siguran sam da bi, ukoliko dođe do veće krize na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini, mnogo prijestolnica odgovorilo, ali, naravno, tada bi već bilo prekasno da se izbjegnu mnoge katastrofe.

• Zašto je Balkan, uopšte, došao na marginu svjetskih moćnika?

– Osim problema o kojem sam govorio, postoje dvije dodatne realnosti. Prva je da je krajnja desnica postala glavna struja širom Evrope, a njen diskurs je užasno utjecao na naše političke rasprave. Zabrinut sam šta to može značiti za budućnost.

Drugo je da se Zapad suočava s mnogo drugih unutrašnjih izazova koji prekidaju njegove procese kada je riječ o vanjskim odnosima, kao što su Brexit, Trumpizam i tako dalje. Tako da, nažalost, ne mislim da će se uskoro ponovno jače fokusirati na Balkan.