Može li BiH slijediti primjer ‘evropske Silicijske doline’?

Shvativši potencijal i mogućnosti razvoja koje donosi IT industrija, Rumunija je još 2004. godine uvela poreske podsticaje koji se odnose na IT sektor. Već duže od decenije i po na snazi su poreska izuzeća za softverske kompanije, inženjere i stručnjake.

Uporedo s tim, ova zemlja na jugoistoku Evrope uvela je značajna ulaganja u obrazovni sektor, iz godinu u godinu osiguravajući sve veći broj diplomiranih IT stručnjaka.

No, tu nije stala sa stvaranjem konkurentske prednosti, pa je znatno snizila cijene poslovanja i iznajmljivanja u odnosu na druge evropske gradove, što je u ovu zemlju privuklo neke od najboljih svjetskih tehnoloških firmi poput Microsofta, IBM-a, Intela, Oraclea, Adobea…

Konkurentna i privlačna za IT stručnjake, Rumunija je postala “raj za IT kompanije i radnike”, zbog čega je nerijetko nazivaju “evropskom Silicijskom dolinom”.

Iako je prethodnih godina bilo rasprava o ovoj praksi, uz tvrdnje da je rumunska IT industrija dovoljno zrela i jaka da istrpi ekonomske udare, to se nije dogodilo te su poreske povlastice za ovu brzorastuću industriju i dalje na snazi.

Poreska opterećenja koče razvoj IT industrije u BiH

IT industrija jedan je od najvećih potencijala i Bosne i Hercegovine, no čini se nedovoljno iskorišten. Strategijom razvoja Federacije BiH za period 2021-2027. jedino je IT industrija označena kao strateška grana privrede i predviđen je niz mjera za njen razvoj, a stručnjaci već duže vrijeme ističu neophodnost poreske i kurikularne reforme.

“Porezna reforma je neophodna ne samo kada govorimo o razvoju IT industrije, već za generalni rast privrede u BiH”, smatra Damir Maglajlić, izvršni direktor Bit Alijanse, krovnog udruženja IT kompanija koje djeluju u Bosni i Hercegovini.

“Sadašnji sistem jednostavno predstavlja preveliko opterećenje za daljnji razvoj ekonomije, a naročito se to odnosi na IT sektor zbog specifičnosti troškova koje ova industrija ima kada je u pitanju radna snaga, odnosno porezna opterećenja koja trenutno postoje kada se radi o doprinosima i porezima na plate”.

U razgovoru za Al Jazeeru, Maglajlić pojašnjava da, zbog visoke stope doprinosa i visine plata u IT sektoru, kompanije sve više gube svoju konkurentnost u odnosu na firme iz drugih razvijenih država sa kojima se takmiče na međunarodnom tržištu.

“Naši IT stručnjaci imaju mogućnost da bez nekih većih problema nađu posao u bilo kojoj državi svijeta i kompanije iz Bosne i Hercegovine, da bi ih zadržale, moraju osigurati barem približne uslove kakve mogu dobiti od konkurentskih kompanija”, pojašnjava Maglajlić. “Do sada se to nekako uspijevalo uraditi ali jednostavno to više neće biti moguće bez rasterećenja kojeg bi najavljena porezna reforma trebala donijeti jer kompanije imaju sve manje unutrašnjih rezervi koje mogu koristiti, a da ne ugroze svoju poziciju na tržištima širom svijeta”.

Maglajlić ističe da bi porezna reforma osigurala uvjete za zadržavanje kadrova u IT industriji, kao i zapošljavanje novih.

“Ukoliko toga ne bude, očekuje nas stagnacija i dodatni odlazak stručne radne snage, a bh. ekonomija će propustiti možda i posljednju šansu da ubrzanim razvojem krene sustizati razvijene zapadne ekonomije i zato očekujemo da se ova reforma konačno desi u ovoj godini”, ističe Maglajlić.

Veliki potencijal IT industrije

Ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe činjenicu da IT industrija stvara izuzetnu vrijednost u odnosu na druge dijelove ekonomije. Zbog toga se, kako navodi, potencira podrška toj grani industrije.

Dodaje kako je neophodno razumjeti da je riječ o visokoakumulativnoj industriji koja postaje sve važnija za globalnu ekonomiju te da “Bosna i Hercegovina, kao mala zemlja, mora koristiti njene maksimalne potencijale”.

Maglajlić podsjeća da praktično sve države u našoj široj regiji već godinama usvajaju i provode određene specifične, ciljane mjere kojima podstiču razvoj IT sektora koji, nadalje, osigurava razvoj ukupnog društva. Bit Alijansa, kao udruženje IT kompanija u BiH, pokušava uvjeriti vlasti na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini da počnu provoditi slične politike. Određeni pomaci su, navodi, napravljeni u Kantonu Sarajevo.

“Na primjer, Vlada Kantona Sarajevo je na našu inicijativu prije dvije godine pokrenula program kojim je osigurala besplatno studiranje za sve studente na svim IT smjerovima Univerziteta u Sarajevu te je udvostručena upisna kvota broja studenata”, navodi Maglajlić.

“Ova mjera će osigurati značajno veći broj kadrova za IT sektor koji sada samo u Sarajevu ima mogućnost odmah zaposliti stotine novih radnika kada bi ih na tržištu bilo. To nijedna druga industrija u Bosni i Hercegovini nije u mogućnosti”.

Može li BiH slijediti primjer Rumunije?

Upravo je primjer Rumunije – “evropske Silicijske doline” – jedan od modela koje Bit Alijansa duže vrijeme predlaže vlastima.

“Na taj način bismo u vrlo kratkom roku osigurali stotine novih radnih mjesta, stotine miliona konvertibilnih maraka novih prihoda te ogromne investicije, kako domaćih, tako i stranih kompanija. Sve to se desilo u svim državama koje su donosile slične mjere i Bosna i Hercegovina bi od takvih mjera imala veliku korist”, navodi Maglajlić.

Da Bosna i Hercegovina može slijediti primjer Rumunije smatra i Čavalić, no ističe da se, kada je riječ o stvaranju stimulativnog poreznog sistema, on mora omogućiti za sve industrije, posebno kada je riječ o fiskalnom opterećenju na rad.

“Naravno, moguće je praviti određene ustupke za IT industriju, ali u mjeri koja neće učiniti poreski sistem diskriminatornim, niti stvoriti inicijative za poreznu evaziju”, ističe.

Također je, dodaje, bitno precizirati porezne stimulanse.

“Ne treba praviti neka opšta izuzeća, već prije svega tehničku prilagodbu poreznog sistema spram realnih potreba IT industrije”, smatra Čavalić. “Kada je riječ o fiskalnom opterećenju rada, nameti jesu visoki, ali ovo je problem čitave ekonomije. Potrebno je spustiti zbirnu stopu doprinosa na ispod 30 posto i to za sve radnike, bez obzira da li rade u IT industriji ili ne.

Međutim, ono što se može raditi za IT industriju specifično jeste pitanje poreza po odbitku, a što se veže za nerezidente, na primjer. Tu prije svega mislim na nabavku određenih IT usluga od stranih poduzeća. Dalje, potrebno je napraviti određena izuzeća ili stimulanse po pitanju transfernih cijena. Postojeći propisi su rigidni i destimulišu ovaj sektor. Konačno, pitanje digitalni nomada je posebno bitno za dalji razvoj IT industrije i prijenos vrijednog know-how”.

Maglajlić na kraju ističe da Bosna i Hercegovina “kao država kasni, ali da i dalje ima šansu za ekspanziju razvoja IT industrije”.

“Naše kompanije su pokazale da mogu da se nose sa konkurencijom na međunarodnom tržištu i bez bilo kakve podrške, ali vrijeme u kojem se ta šansa može iskoristiti nepovratno curi i vlasti bi trebale djelovati čim prije. Uz poreznu reformu i određene ciljane mjere podrške IT sektor BiH bi za par godina sigurno postao najsnažnija grana privrede u BiH”, zaključuje Maglajlić.