Cilj ruske ofanzive: Iseljavanje stanovništva i demografsko slabljenje Ukrajine

Da je ukrajinska kontraofanziva faktički „propala“ priznali su i mnogi visoki ukrajinski zvaničnici, koji posljednjih mjesec dana sve zabrinutije sagledavaju vojnu situaciju u svojoj zemlji. U javnosti se stvara utisak da je njihovo istupanje došlo pomalo iznenadno, ali oni koji duže prate situaciju u Ukrajini svjesni su da već dugo, iz te zemlje, dolaze signali koji sugeriraju da ukrajinske oružane snage počinju „posustajati“ u ratu protiv Rusije.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin stabilizirao vlast u zemlji i eliminirao glavne prijetnje svom režimu, o čemu smo ranije pisali na stranicama Al Jazeere, sada je došao u fazu kada razmišlja o pokretanju nove osvajačke ofanzive na ukrajinskom tlu.

Britanski list The Financial Times nedavno je pisao kako posjeduje saznanja da Rusija ove godine planira izvršiti ofanzivu „velikih razmjera“ tokom koje planira preuzeti kontrolu nad četiri ukrajinske regije, koje je već ranije identificirala kao vlastiti državni teritorij.

Putinov cilj je kontrola Ukrajine

Pozivajući se na povjerljive izvore i deklasificirane američke obavještajne dokumente, The Financial Times navodi kako je Putinov konačni cilj kontrola Ukrajine i pokoravanje njenog stanovništva.

Novinarima britanskog lista neimenovani ukrajinski dužnosnici iz sigurnosnog sektora otkrili su kako imaju operativne podatke koji pokazuju kako Rusija ofanzivu planira izvesti već na ljeto 2024. godine, a cilj vojnih djelovanja jeste stavljanje pod punu kontrolu preostalih dijelova regija Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.

List piše kako nije isključen ni scenarij po kojem Moskva ima planove o preuzimanju kontrole nad drugim najvećim ukrajinskim gradom, Harkovom, kao i da čak planira pokušaj ponovnog zauzimanja Kijeva.

Masovni raketni napadi na ukrajinsku putnu i civilnu infrastrukturu, koji su se intenzivirali od kraja prošle godine, mogu se tumačiti kao početak ofanzivnih djelovanja, kaže profesor Marinko Ogorec sa Veleučilišta u Velikoj Gorici. To znači da su operativni podaci, koji se pojavljuju u analizama zapadnih vojnih analitičara, na dobrom tragu.

„Ovo što se događa na crti bojišnice uglavnom je ruska inicijativa i to ne mala i ne lokalna, nego izuzetno snažna i na svim crtama bojišnice vrlo aktivna, vrlo žestoka i vrlo intenzivna. Koliko će ostvariti ciljeva tek treba da vidimo“, kaže Ogorec.

Tri cilja ruskog djelovanja

Razvoj ruskih vojnih napada tek će pokazati svoju učinkovitost i svrhovitost, kaže Ogorec koji smatra da ispravna analiza vojnog stanja u Ukrajini može rasvijetliti namjere Rusije u ovom trenutku. Po njegovom mišljenju, bitno je razlikovati tri jasno definirana cilja ruskog vojnog djelovanja u Ukrajini.

„Ako gađate, ono što Rusi sada rade, ove sadašnje ciljeve, to ima tri cilja. Prvi cilj, mislim na ovo gađanje po dubini teritorija, je gađanje infrastrukture, čime žele iscrpiti protuzračnu obranu koliko je to više moguće. Druga stvar: unijeti nemir u stanovništvo, proizvesti anksioznost i nesigurnost kako bi se to stanovništvo konačno počelo, po ruskim modelima, iseljavati sa tog prostora, odnosno kako bi Ukrajina počela slabiti na demografskom principu. Treće, pogađanje kritične infrastrukture, čime Ukrajina gubi potencijale za održavanja života. To su tri cilja koji Rusi nastoje ostvariti u tom segmentu i to su strateški ciljevi“, kaže Ogorec.

Važno je naglasiti, pojašnjava Ogorec, da ono što Rusija želi ostvariti jeste „urušavanje sustava stabilnosti kod stanovništva jer je to način ostvarivanja vlastitih ciljeva“. Sve je to jedan poseban način strateškog razmišljanja, dodaje, koji se indirektno odražava na situaciju na ratištu.

Problem sa motivacijom ukrajinske vojske

Ono što sve više počinje izbijati u prvi plan, kao jedan od ključnih ukrajinskih problema, je i motivacija njenih oružanih snaga. Taj je problem postao vidljiv kada su najviši ukrajinski zvaničnici, među kojima i predsjednik zemlje Volodimir Zelenski, javno komentirali odziv stanovništva na regrutaciju.

Ogorec smatra da će, kako se rat bude nastavljao, Ukrajina imati sve više problema sa motiviranjem stanovništva da se aktivno uključi u borbena djelovanja, odnosno da se priključi ukrajinskim oružanim snagama.

„Meni je vrlo teško procijeniti ukrajinsku motivaciju sada. U početku rata bila je vrlo jaka, bila je apsolutna i bila je dominantna nad ruskom motivacijom, u tome nema dileme. Kada govorimo o motivaciji boraca i svega ostalog, dominirala je nad Rusima. A kakva je situacija sada nisam siguran, no očito je veliki i značajan pad motivacije za izvođenje borbenih djelovanja. U tom segmentu Ukrajina je u određenoj defanzivi u odnosu na Rusiju“, pojašnjava Ogorec.

Na kraju, Ogorec kaže da bez vojne pomoći zapada Ukrajina „nema nikakve šanse“ da se odbrani od ruske agresije.

„Ukrajina nema oružja da se brani. Bez pomoći zapada Ukrajina nema previše opcija. Kratko rečeno: ako bi prestala pomoć zapada, intenzivna pomoć zapadnih zemalja, jer i ovo sada što se daje još uvijek nije dovoljno. Ako bi se i to na neki način zakočilo ili suspendiralo, došlo bi do sloma Ukrajine u vrlo skoro vrijeme“, zaključuje.