Prvi avioni u Bihaću za tri godine: Optimizam bez pokrića ili realnost?

U najzapadnijem dijelu Bosne i Hercegovine trenutno se privodi kraju prva faza ambicioznog projekta izgradnje Međunarodnog aerodroma u Bihaću. Dok su neki skeptični prema samoj ideji, te izražavaju sumnje i nazivaju ovu ideju besmislenom i utopijskom, drugi je podržavaju, ocjenjujući je strateškim projektom za područje Unsko-sanskog kantona, najizoliraniji dio Bosne i Hercegovine, ali i za cijelu regiju.

Za Krajišnike je to pokušaj da se oživi ekonomija i unaprijedi razvoj turizma, ali bolje poveže sa ostatkom zemlje, te brojnoj dijaspori olakša dolazak kući. Prva faza projekta obuhvata pripremnu fazu projekta i podrazumijeva završetak imovinsko-pravnih odnosa, projektne dokumentacije do odobrenja za građenje. Sam postupak ide veoma sporo jer obuhvata i eksproprijaciju zemljišta. Do sada je otkupljeno 80-ak posto zemljišta što nagovještava uspješan završetak ove faze u ovoj godini.

„Javno preduzeće Aerodrom Bihać je uradilo 26 dokumenata koji služe u procesu dobijanja urbanističke saglasnosti. Ostalo je još da se uradi elaborat energetske efikasnosti, zaštite od požara, upravljanja energentskim otpadom i da projektant dovrši idejne projekte koji se odnose na konstrukciju mašinske i elektroinstalacije i hidroizolacije. Dakle, neke stvari moramo još dovršiti i očekujem da to bude gotovo do kraja januara ove godine, kako bi početkom februara prema Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, uputili zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti“, kaže Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.

Prvi letovi za tri godine

Druga faza je izgradnja i momenat kada se na potencijalnu lokaciju uvodi izvođač radova. Iz JP Aerodrom Bihać kažu da se ova infrastruktura može izgraditi u roku od 30 mjeseci bez nekih većih problema, uz uvjet da sredstva potrebna za njenu realizaciju budu osigurana na vrijeme.

„Treći korak je izdavanje upotrebne dozvole za objekte, što traje najviše do 60 dana. Kada završimo ovu pripremnu fazu, koja je ujedno i najzahtjevnija, tada možemo govoriti o implementaciji druge i treće faze. Vrlo je teško govoriti o nekim vremenskim terminima, ali mogu reći da je cilj Javnog preduzeća Aerodrom Bihać da 2027. godina, bude ta kada će ovaj projekat biti završen i stvoreni uvjeti za njegovo funkcionisanje“, pojasnio je Hadžić.

Oponenti projekta smatraju da je izgradnja aerodroma u Bihaću suvišna i da bi sredstva mogla bolje poslužiti za druge potrebe i namjene. Međutim, zagovornici projekta naglašavaju njegovu stratešku važnost za Bihać i Unsko-sanski kanton koji u infrastrukturnom smislu zanemaren od centra države. Za Grad Bihać izgradnja aerodroma predstavlja jedan od strateških infrastrukturnih projekata koji bi zračnim prometom povezao i otvorio ovu regiju, te je konačno lišio komunikacijske izolacije.

„Iz perspektive Krajine, možemo reći da je nama potreban aerodrom: Bihać treba aerodrom, Krajina treba aerodrom, ova regija treba aerodrom. Kada govorimo o njegovoj opravdanosti ili isplativosti, mislim da su ta pitanja suvišna. Bez obzira koliko neko to pokušao svesti na nekakve pokazatelje, ipak imamo turistički potencijal i brojnu dijasporu. Dakle, tu sigurno ima elemenata“, kaže gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić. „Međutim, ono čega mi trebamo biti svjesni jeste da većina aerodroma, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u regionu, pa i u Evropi, subvencionirana od strane države, pa ako govorimo i sa tog aspekta, mislim da nema nikakve razlike između aerodroma u Bihaću ili onog Tuzli i Sarajevu. Nedavno je Vlada Kantona Sarajevo donijela odluku da će subvencionirati neke nove linije za aerodrom u Sarajevu, zašto onda ne bi mogle biti subvencionirane i neke nove linije aerodroma u Bihaću“.

Turisti i dijaspora čekaju aerodrom

Posebno je naglasio kako Bihać i Unsko-sanski kanton imaju velik turistički potencijal, Nacionalni park Una, te da se odmah u susjedstvu, 15 kilometara dalje nalazi nacionalni park Plitvička jezera sa 1,7 miliona posjetilaca godišnje, koji u posljednje vrijeme sve više i više posjećuju grad Bihać i Nacionalni park Una.

„Ako tome dodamo velik broj ljudi iz dijaspore koja iz godine u godinu, sve češće dolazi u Bosnu i Hercegovinu, te da imaju problem da putuju do Bihaća ili do naše granice po deset i više sati, a onda dođu na granicu i čekaju ovdje još toliko, mislim da je sa tog aspekta posmatrajući aerodrom zapravo nešto što se nameće kao logična saobraćajna povezanost ili logično saobraćajno rješenje povezanosti Krajine sa ostatkom države, ali i povezanost Krajine sa Evropom“.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić iz Unsko-sanskog kantona, dijeli isto mišljenje kao i gradonačelnik Sedić. Za njega je Aerodrom Bihać projekat od strateškog značaja za uključivanje ove regije u globalnu mrežu zračnog prometa, te ga prema njegovom mišljenju treba posmatrati i kao integrativni faktor prekogranične saradnje i zajedničke turističke ponude u kojoj dva nacionalna parka, onaj u Republici Hrvatskoj i drugi u Bosni i Hercegovini, postaju dostupni najkraćom i najbržom prometnom vezom za svakog potencijalnog zainteresiranog turistu bez obzira na kojem dijelu naše planete da živi.

„Uzimajući u obzir postojeću cestovnu i željezničku izolaciju Unsko-sanskog kantona svakako je opravdana izgradnja aerodroma u Bihaću, bez obzira na sve izazove koji se javljaju u vezi održavanja i održivosti ove zračne luke, koja zbog prirodnih resursa, turističke ponude i mnogobrojne dijaspore ovog kantona može značajno pospješiti privredne aktivnosti i biti razlog za nove strane, ali i domaće investicije“, ističe Emrić.

Dodaje kako se radi o razvojnom projektu koji svi nivoi vlasti moraju na takav način i tretirati, odnosno da nastavak realizacije projekta ne bi trebao biti upitan.

„Obaveza svih nas koji predstavljamo građane Unsko-sanskog kantona na višim nivoima vlasti je da lobiramo i zagovaramo nastavka izgradnje ovog aerodroma, kao i planiranje konkretnih financijskih sredstava u budžetima za naredne faze izgradnje“, poručio je Emrić.

Model koncesije rješenje za Bihać

Da Krajišnici više ne vjeruju u izgradnju neke brze ceste ili autoputa u narednih 20 godina, pokazuje i mišljenje gradonačelnika Bihaća, koji posmatrajući realizaciju koridora 5C koji ne ide predviđenom dinamikom, ne vjeruje u takve pompezne najave.

„Govoriti o tome da će Krajina biti povezana sa centrom države u narednih 10 ili 15 godina, mislim da od toga nema ništa i vjerujem da je puno izglednija varijanta da ćemo mi izgraditi aerodrom, prije nego što dobijemo povezanost nekom brzom cestom. Kada smo razgovarali sa nekim potencijalnim investitorima koji su bili spremni, i još uvijek jesu, imamo neke ljude koji su zainteresirani za investiranje u aerodrom i oni aerodrom, zapravo, posmatruju kao ulaznu kartu za realizaciju nekih drugih biznisa. Što znači da aerodrom sam po sebi ne mora ni pokazati ekonomsku opravdanost, ako će neke druge privredne grane od toga živjeti. A onda mislim da je i spremnost države da subvencira poslovanje aerodroma, zapravo nešto što će se vratiti kroz razvoj privrede u nekim drugim granama, bilo da je to industrija, turizam, trgovina ili nešto drugo“, mišljenja je Sedić.

Dodaje kako se zemlje u susjedstvu sve više odlučuju na model koncesije, u smislu da neki investitori pronalaze svoj poslovni interes u koncesijama aerodroma.

Rasprave koje traju

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) sa sjedištem u Mostaru, upravlja zračnim saobraćajem iznad naše zemlje. U Agenciji ističu da nisu nadležni za utvrđivanje opravdanosti izgradnje nekog novog aerodroma, već da sigurno i učinkovito pruža usluge kontrole letenja u svim fazama leta zrakoplovima u zračnom prostoru BiH.

Ističu, kako je prema Zakonu o zrakoplovstvu BiH, međunarodni i domaći zračni promet unutar BiH dozvoljen samo na zračnim lukama čiji operateri imaju potvrdu koju je izdala Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA).

„Zračne luke, koje je BHDCA certificirala i shodno tome klasificirala, označavaju se kao kontrolirane zračne luke na kojima se moraju osigurati usluge u zračnoj plovidbi koje se sastoje od aerodromskih i terminalnih usluga u zračnoj plovidbi. Za kontrolirane zračne luke biti će dodijeljen pripadajući kontrolirani zračni prostor. Ukoliko investitori žele uložiti sredstva i ishode sva odobrenja i potrebne certifikate BHANSA će pružati usluge kontrole letenja kao i na svim drugim međunarodnim zračnim lukama“, kažu u Agenciji.

Dodaju da je ključna pretpostavka da je svaka međunarodna zračna luka prepoznata regulatornim okvirom i u tim okolnostima BHANSA ima obvezu pružati usluge prilazne i aerodromske kontrole letenja.

Dok se projekat približava završetku prve faze, kada ga je nemoguće zaustaviti ili spriječiti, rasprave o njegovoj održivosti i budućnosti i dalje traju. Međutim, kroz dijalog i saradnju svih relevantnih aktera, od vlasti i nadležnih institucija do jedinica lokalne samouprave, može se postići ravnoteža između potreba zajednice i strateških, državnih ciljeva ovog projekta.