Zabrana u francuskim školama: Kako napraviti razliku između abaje i duge haljine?

Piše: Sophie Stuber

Kad su se francuski učenici vratili na nastavu prije nekoliko sedmica, vlada je izdala zabranu nošenja abaja, širokih dugih haljina koju nose neke muslimanke, u javnim srednjim školama, što je potez koji je doveo do produbljivanja ionako opterećenih napetosti između države i muslimanske manjine.

Vlada smatra da su ove haljine pune dužine vjerski simbol.

U ponedjeljak je Državno vijeće, najviši francuski upravni sud, koji nadzire sporove koji se tiču građanskih sloboda, podržao zabranu abaje.

Gabriel Attal, francuski ministar obrazovanja, rekao je da ta mjera predstavlja širenje francuskog načela sekularizma, poznatog kao laicite.

“Kada uđete u učionicu, ne biste trebali moći prepoznati religiju učenika samo gledajući u njih”, rekao je Attal u TV intervjuu.

Međutim, kako su se mnogi trudili razlikovati abaju od bilo koje druge duge haljine, među onima koji su bili na meti prevladava osjećaj zbunjenosti i bijesa.

Od septembra je nekoliko mladih žena poslano kući iz škole jer su nosile razne duge haljine, uključujući kimono. Drugima je navodno rečeno da nose pojaseve kako bi “pokazali svoje obline”, umjesto širokih haljina.

Francuska je dom najveće muslimanske manjine u Evropi, zajednice od oko pet miliona ljudi.

“Očito postoji diskriminirajući element. To je takva opća zabrana koja se može primijeniti tako široko”, rekla je za Al Jazeeru Rim-Sarah Alouane, francuska stručnjakinja za ustavno pravo i vjerske slobode. “Kako razlikujete abaju i dugu haljinu? Profilirate osobu. Ako je on ili ona musliman, postoji de facto sumnja.”

Pristalice laicita vide ga kao način da se odvoji crkva od države, ali kritičari tvrde da je postao indirektan oblik diskriminacije.

“Laicite je stvarno zloupotrijebljen i prilično je zabrinjavajuće vidjeti da se tako neophodno načelo koristi kao oružje za ciljanje stanovništva koje je već duže vrijeme diskriminirano”, rekla je Alouane.

Francusko vijeće muslimana (CFCM), nacionalno tijelo muslimanskih udruženja, reklo je da abaja sama po sebi nije “vjerski znak”.

“Riječ abaja samo znači haljina. Zaustavljamo učenice koje nose bliskoistočne abaje, ali ne i djevojke koje nose H&M haljine od pet eura,” rekla je Emma, profesorica u srednjoj školi u blizini Strasbourga.

‘Ja sam tu da radim svoj posao, a ne da kontroliram tijela maloljetnika’

Mnogi učitelji i aktivisti rekli su da se zabrana abaje koristi kako bi se odvratilo od širih pitanja u francuskom obrazovnom sistemu, uključujući nejednake plate i značajan nedostatak učitelja, posebno u siromašnim četvrtima.

Prema nedavnom istraživanju u 508 škola, gotovo polovica škola nije imala učitelja na početku ove školske godine.

“Postoji nedostatak budžeta i velika nejednakost u platama u obrazovnom sistemu”, rekla je Emma, ističući nejednakost između državnih službenika, kojima su prošle godine povećane plate, i nastavnika na ugovoru poput nje, koje vlada sve više zapošljava, ali ne dobijaju iste pogodnosti.

Učitelji francuskog jezika znatno su potplaćeni u usporedbi s mnogim drugim evropskim zemljama.

Studija Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavljena prošle godine otkrila je da učitelji osnovnih škola u Francuskoj s 15 godina iskustva zarađuju oko 20 posto manje od prosjeka OECD-a, u prosjeku 37.700 eura godišnje, tri puta manje od svojih susjeda Nijemaca.

Ove frustracije, zajedno s dugim radnim vremenom i pretrpanim učionicama, dovele su učitelje do depresije i izgaranja, prema Emmi. U njezinoj su školi radna mjesta učitelja ostala upražnjena dugo vremena zbog nedostatka osoblja.

“U srednjoj školi neki učenici nisu imali učitelja engleskog cijelu godinu, prije nego što sam ja dobila taj predmet.”

Provođenje zabrane abaje dodaje još jednu odgovornost ionako preopterećenim učiteljima.

“To je pritisak na nastavnike jer bismo trebali pregledati učenike kad dođemo na nastavu”, rekla je. “Kao odrasla osoba i kao učitelj, nikada ne bih pomislila da gledam tijela ili odjeću svojih učenika. Tu sam da radim svoj posao, a ne da kontroliram tijela maloljetnika.”

Nedavno je učenicu škole u kojoj Emma predaje kontaktirao direktor koji je “mislio da joj je haljina prevelika”.

Direktor je učenici, koja ima 13 godina, ponudio “priliku da nosi pojas kako bi pokazala svoje obline, da je ne pomiješa s islamskom haljinom”.

“Ovo je 2023. godina, a u zemlji ljudskih prava od maloljetnika se traži da pokažu svoja tijela ili da nose manje odjeće”, rekla je Emma.

‘Dodatno ćemo izolirati muslimanske studente’

Prema Yasseru Louatiju, političkom aktivisti i čelniku Odbora za pravdu i slobode, zabrana abaje u školama ne pomaže u rješavanju potrebe za reformom obrazovanja.

“Ideja da će nametanje odjeće učenicima riješiti probleme obrazovanja u zemlji je smiješna”, rekao je Louati za Al Jazeeru. “Predsjednik Emmanuel Macron ima hrpu ideja za tržište, ali ništa za našu djecu ili naše učitelje.”

Francuska je zabranila simbole koji “navodno pokazuju vjersku pripadnost” zakonom iz 2004. za koji kritičari kažu da je korišten za ciljanje muslimana.

“Opasnost je u tome što ćemo još više izolirati muslimanske studente od ostatka stanovništva”, rekao je. “Zamislite situaciju za 10 do 15 godina kada ta djeca odrastu u odrasle osobe, a francuski zakoni ih izdvoje.”

Otkako je zabrana abaje stupila na snagu, nekoliko učenika je poslano kući zbog nošenja duge odjeće, uključujući 15-godišnju djevojčicu koja je nosila otvoreni kimono preko traperica i košulje u Lyonu. Studentica je rekla da njena odjeća ne predstavlja nikakvu vjersku pripadnost.

Al Jazeera je došla do snimka sastanka između učenice i direktora njene škole, koji je insistirao da je učenička haljina bila abaja.

“Nemojte me smatrati budalom. Ta je odjeća slična abaji. Kao direktor, moram vam zabraniti ulazak u školu na ovakav način, u ovakvoj odjeći”, rekao je.

Studentica je insistirala na tome da njen kimono nije abaja.

“To nije abaja. Nema rukava”, rekla je.

Kad se učenica odbila presvući, direktor je pozvao njene roditelje da dođu po nju.

Advokat za ljudska prava Nabil Boudi podnio je tužbu zbog djela diskriminacije na temelju vjerske pripadnosti u ime učenice.

“Kimono je bio otvoren i zamoljena je da napusti čas. Kimono nije vjerski simbol”, rekao je Boudi za Al Jazeeru.

“Više ne govorimo samo o vjerskim simbolima. Govorimo o bilo kakvoj odjeći koja bi se uopće mogla smatrati vjerskom, a o tome odlučuje direktor škole”, dodao je.

Boudi je u ime svog klijenta poslao pismo posebnom izvjestitelju za savremene oblike rasizma pri Uredu Visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava, u kojem je detaljno opisao probleme koje je pronašao u vezi sa zabranom abaje u školama.

“Vjerujemo da francuska vlada, a posebno ministarstvo obrazovanja, nisu poduzeli potrebne mjere za sprečavanje svih oblika diskriminacije žena”, rekao je Boudi.