Kada se farma zatvori teško da će ikada više biti pokrenuta

Krajnji istok Hrvatske, a prije svih Vukovarsko-srijemska županija, godinama unazad bilo je poznato područje po brojnim poljoprivrednicima, ratarima ali i stočarima. Upravo su na istoku Hrvatske bile i brojne farme svinja koje su se smatrale najvećima u Hrvatskoj, a svinjogojstvo je bila poljoprivredna djelatnost s kojom bavili brojni poljoprivrednici. Mnogi su tijekom godina razvili i svoju genetiku, proširili se, stekli kupce širom Hrvatske… Tako je bilo sve do 26. lipnja ove godine kada je na istoku Hrvatske utvrđen virus afričke svinjske kuge koji prijeti da desetkuje tu granu poljoprivrede i da u budućnosti opstanu samo rijetki.

Riječ je o bolesti od koje obolijevaju domaće i divlje svinje, ali nije opasna za ljude. Naime, ljudi mogu nesmetano jesti meso i zaraženih svinja. Problem je što se radi o bolesti koja je u potpunosti smrtna za zaražene svinje i za koju nema niti lijeka niti cjepiva. Jedini način borbe protiv afričke svinjske kuge je eutanaziranje svih zaraženih svinja te stroge mjere kada je riječ o njihovom držanju i daljem prometu. Dodatni problem je što virus afričke svinjske kuge u zaraženim dvorištima ostaje živ i 400 dana tako da je to vrijeme zabranjeno dalje držanje svinja. Sve to pravi ogromne problem svinjogojcima koji su i ovako bili u velikim problemima, a sada im je budućnost iznimno neizvjesna. Do sada je, prema podacima koje je iznijela ministrica poljoprivrede Marija Vučković, eutanazirano više od 15.000 svinja na najmanje 700 gospodarstava na kojima se bolest pojavila.

‘Nemam više ni papka u dvorištu’

Jedan od onih stočara kojemu su eutanazirane svinje je i Antun Golubović, koji je i predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore i uzgajivač svinja iz Đurića, sela u županjskoj Posavini. Njemu je zbog pojave afričke svinjske kuge eutanazirano stotinjak svinja od kojih je njih 20 bilo rasplodno.

“Nemam više ni papka u dvorištu. U svinjogojstvu sam gotovo od rođenja, a intenzivno u stočarstvu više od 20 godina. Imao sam stoku cijelo vrijeme, a sada mi se farma, koja mi je bila život, u trenutku ugasila. Sada sam samo jedan od 450 stočara kojemu prijeti bankrot zbog afričke svinjske kuge. Čovjek je tu nemoćan i ne može puno napraviti, a ako se pojavi bolest, onda je jedino rješenje da ih se eutanazira”, kaže Golubović.

Podsjeća kako se, kao i ostali svinjogojci, godinama suočavao sa nizom izazova i problema koje su manje ili više uspješno rješavali. Jedan od tih velikih problema bila je i poplava 2014. godine. Međutim, i ti problemi su minorni naspram pojave ove bolesti koja i njemu i mnogima drugima dovodi ne samo u pitanje opstanak, nego i hoće li se ikada više uopće baviti svinjogojstvom, pa i hoće li ostati uopće u Hrvatskoj. Napominje kako svi oni imaju razne kredite koje moraju vraćati, a sada više nemaju od čega. Tu su i ogromne štete, hrana koja je ostala, izgubljena tržišta, kupci… Drugim riječima, ako i budu odlučili ponovno krenuti s uzgojem svinja neće krenuti od nule, nego i iz minusa – i to debeloga.

„Da bih se vratio na razinu prije nego što su mi eutanazirane svinje trebat će mi tri do četiri godine. Bavio sam se rasplodnim materijalom i imao sam krmače koje su kao genetski materijal na čemu sam radio godinama. Sada je sve to palo u vodu. Imam nešto zemlje, pa ću se dalje baviti ratarskom proizvodnjom ali je niz farmera koje ne znaju što i kako dalje“, kaže Golubović.

Boji se da svinjogojstvo na istoku Hrvatske više nikada neće biti isto i da će opstati samo mali broj njih. To bi, na žalost, moglo značiti i novo iseljavanje jer neće imati drugoga izbora. Jedni će definitivno odustati od proizvodnje, mahom uzgajivači 40 i plus godina, kako kaže, a većina je starije populacije koja se bavila uzgojem svinja. Neki će se okrenuti drugim granama stočarstva, a drugi razmišljaju o odlasku iz Hrvatske, iseljavanju u Austriju, Njemačku, Irsku. Slavonci su vrijedni i traženi radnici.

„Stočari do sada nisu odlazili jer su uvijek imali obaveze oko stoke. Nismo išli ni na godišnje odmore, putovanja i slično. Sada kada nemamo više te obveze mnogi će odlučiti otići jer neće imati izbora. Farme će ostati prazne, a naša sela pusta“, pojašnjava Golubović.

Stanje je alarmantno

Slično razmišljaju i ostali farmeri koji ne kriju kako su očekivali konkretniju pomoć od države i to ne samo da im se nadoknadi nastala šteta, nego i da se steknu preduvjeti da s prestankom opasnosti od dalje pojave bolesti ponovno mogu pokrenuti proizvodnju. Tvrde kako se morala osmisliti neka vrsta programa da im se pomogne da prežive, a onda nekako i stanu na noge. Prema njihovim riječima, kada se farma jednom isprazni teško da će se ikada više pokrenuti.

O stanju u svinjogojstvu govorio je i predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, Krešimir Kuterovac. Prema njegovim riječima, stanje u hrvatskom svinjogojstvu je alarmantno i bez afričke svinjske kuge. Kazao je kako su za bolje sutra svinjogojstva u Hrvatskoj neophodne velike investicije koje će u potpunosti promijeniti uzgoj. Afrička svinjska kuga je posebno opasna, upozorava, jer su na udaru mali i srednji proizvođači koji svinje uzgajaju na tradicijski način. Istaknuo je kako se u tim uvjetima ne mogu osigurati kvalitetne biosigurnosne mjere, pa je unos bolesti jako teško spriječiti, a jednom kada uđe u farmu ta bolest čini velike štete mora su suzbijati.

„Vrlo je upitno hoće li se i u kojoj mjeri svinjogojci nastaviti baviti uzgojem svinja kada epidemija prođe. Upravo iz opasnosti da se bolest ponovno ne vrati na njihove farme morat će zadovoljavati biosigurnosne uvjete, a uzgajivači će morati podići biostandarde. To znači da će farma morati biti zatvorena cjelina. Ne može biti u dvorištu kroz koje se prolazi nego mora postojati kontrolirani ulaz vozila, ljudi i životinja. Farma mora biti izdvojena i tako zadovoljiti sve te uvjete da svinjska kuga ne bi ušla u objekte. Obnova proizvodnje ovisit će o tim investicijama. Stoga svinjogojcima mora biti dostupan jednostavan način realizacije potrebnih investicija. Budu li im omogućene kvalitetne investicije velik broj ljudi odlučiti će se na to ali ako toga ne bude velik dio proizvođača prestat će s radom“, rekao je Kuterovac.

Dodao je i kako hrvatska proizvodnja trenutno zadovoljava 50 posto potreba domaćeg tržišta, kao i da će jedna od posljedica pojave afričke svinjske kuge u Hrvatskoj biti i dalji pad proizvodnje za 20 posto. Za očekivati je i smanjenje proizvodnje i u ostatku Europe što će, pak, značiti porast cijene svinjetine i za do 50 posto.

Nije im lako

Govoreći o afričkoj svinjskoj kugi, ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako se bolest suzbija, ali i da zna da uzgajivačima nije lako kao i da alternative strogim mjerama nema.

„Znam kako je ljudima teško, ali moramo prijeći iz epidemije u drugu fazu bolesti, kao i druge države članice EU-a. Nije im lako. Nastojimo im nadoknaditi gubitke raznim programima pomoći. Uzgajivači su uz velike probleme sa svinjskom kugom suočeni i sa štetama zbog nevremena. Vlada Republike Hrvatske, ministarstvo i sve nadležne službe reagirale su isti tren kad je prijavljena sumnja na bolest”, rekla je Vučković.

Napomenula je kako su do sada osigurana sredstva za proizvođače kojima su svinje eutanazirane zbog pojave bolesti, a da će se u slučaju potrebe pronaći način da se ona povećaju. Do sada je usvojen program potpore proizvođačima, vrijedan 7,5 milijuna eura, a ministrica Vučković je poručila da će biti osigurano još sredstava za tu namjenu, to jest za obeštećenje proizvođača kojima su po naredbi životinje eutanazirane, ako to bude potrebno.

Vlasnicima gotovo 500 OPG-ova, koji su zbog bolesti životinja pred bankrotom, ponovila je da će se, ako sredstva ne budu dovoljna, pronaći način da se ona povećaju. Istaknula je da je primarna zadaća suzbiti bolest, no da se paralelno vodi i briga o proizvođačima.