Šta bi nezavisnost Grenlanda značila za odnose velikih sila na Arktiku?

Klimatske promjene potiču geopolitičko natjecanje na Arktiku. Nezavisni Grenland mogao bi igrati važnu ulogu u godinama koje dolaze, navodi se u analizi koju je objavilo Vijeće za međunarodne odnose (CFR).

Grenland je dio Danske od 1721. godine, ali Nacrt ustava predstavljen u aprilu 2023. godine do sada je najjači pokazatelj prijetećeg odvajanja i puta prema samostalnosti. Uz sve jače natjecanje oko resursa u regiji, uključujući rezerve nafte i plina i ključne minerale rijetkih zemalja, eventualna nezavisnost Grenlanda mogla bi značiti mnogo za Arktik.

Zašto bi nezavisnost Grenlanda bila važna?

Grenland je samoupravni danski teritorij, koji je stekao autonomiju 1979. godine, iako se otok i dalje uvelike oslanja na Dansku finansijsku podršku, kao i za upravljanje svojom monetarnom politikom, odbranom i vanjskim odnosima. Grenlandski predstavnici pridružuju se danskim delegacijama u Ujedinjenim narodima, Sjevernoatlantskom savezu i Evropskoj uniji. Iako Grenland ima status prekomorske zemlje i teritorija u EU, sam otok nije član bloka.

Pokret za nezavisnost Grenlanda intenzivirao se u posljednja dva desetljeća. Na referendumu 2008. godine 75 posto građana glasalo je za Zakon o samoupravi Grenlanda, koji je proširio kontrolu otoka nad policijom, sudovima i obalnom stražom, među desecima drugih područja. Prema zakonu, Grenland može postići punu nezavisnost putem referenduma uz odobrenje danskog parlamenta. U aprilu 2023. godine Ustavna komisija predstavila je grenlandskom parlamentu (Inatsisartut) prvi nacrt ustava otoka.

U političkom smislu, analitičari kažu da nezavisni Grenland vjerovatno ne bi potpuno prekinuo veze s Danskom. Iako grenlandski premijer Mute Bourup Egede podržava nezavisnost, naglasio je postupan pristup. Čak su i članovi najjače i najglasnije stranke za nezavisnost Grenlanda, Naleraq, pokazali želju za nastavkom saradnje s Danskom. Ipak, nzavisnost bi okončala dugogodišnju zbrku oko toga kako je donošenje odluka podijeljeno između Nuuka i Kopenhagena.

Velike rezerve nafte i prirodnog plina

Kada je u pitanju ekonomija Grenlanda, ona je među najmanjima na svijetu. Uprkos naporima da se diversificira, Grenland se još uvijek oslanja na domaće ribarstvo kao primarni izvor prihoda, dok godišnja subvencija od više od 500 miliona dolara iz Danske čini 20 posto otočke ekonomije i više od polovice njegovog budžeta. S populacijom od samo 57.000 ljudi, ograničena radna snaga otoka također je zabrinjavajuća.

Međutim, analitičari smatraju kako bilo bi i mogućnosti za rast. Grenlandska nacionalna teretna kompanija, koja je odgovorna za svu lokalnu i međunarodnu otpremu roba, nedavno je preselila sjedište iz Danske na Grenland i spremna je proširiti se izvan sjevernog Atlantika. Visoke temperature čine nalazišta metala dostupnijima, privlačeći pažnju stranih ulagača, uključujući Kinu i zapadne zemlje koje žele smanjiti ovisnost o konkurentima.

Također se vjeruje da otok ima velike rezerve nafte i prirodnog plina, iako je vlada prestala izdavati nove dozvole za istraživanje 2021. godine, navodeći zabrinutost zbog klime i niske projekcije profitabilnosti. U međuvremenu, Egede je izrazio želju za razvojem turističke industrije, koja bi mogla testirati ograničenu infrastrukturu otoka.

U vojnom smislu, Danska je trenutno odgovorna za odbranu Grenlanda, budući da otok nema svoju vojsku. Grenlanđani se mogu pridružiti danskim oružanim snagama, čija je prisutnost na otoku ograničena na nekoliko aviona, brodova i patrolu s psećim zapregama. Na Grenlandu se, također, nalaze Danska združena arktička komanda i američke vojne snage, a preko Danske je pod zaštitom NATO-a. Dok budući sigurnosni aranžmani nezavisnog Grenlanda ostaju nejasni, zagovornici su ukazivali na primjer Islanda, koji je također bio pod danskom kontrolom, a sada je član NATO-a.

Koji su ulozi na Arktiku?

Klimatske promjene ubrzavaju geopolitičko natjecanje na Arktiku, jer sve veće temperature olakšavaju pristup prije nedostižnim prirodnim resursima, uključujući zlato i željeznu rudu. Vjeruje se da se ispod grenlandskog leda nalaze velike naslage metala rijetkih zemalja, bitnih za proizvodnju pametne tehnologije i električnih vozila. U međuvremenu, arktičke zemlje već tragaju za rezervama nafte i plina u Arktičkom okeanu, koje bi mogle činiti između 10 i 30 posto svjetskih neotkrivenih fosilnih goriva, piše Joseph Wehmeyer u analizi za CFR.

Brzo zagrijavanje na Arktiku također otvara plovne puteve, posebno u Beringovom tjesnacu i jazu Grenland – Island – Velika Britanija. Ova dva prolaza ne samo da su glavna strateška vojna uporišta, već bi mogla do polovice smanjiti udaljenosti plovidbe brodova koji trenutno koriste Panamski i Suecki kanal.

Od osam zemalja s teritorijem na Arktiku, Sjedinjene Američke Države odigrale su najveću ulogu na Grenlandu nakon Danske. SAD je tu vojno prisutan od Drugog svjetskog rata, fokusiran je na svemirsku bazu Pituffik, najsjeverniju vojnu instalaciju Washingtona, i centralni dio njegovog sistema za upozorenje na balističke rakete. Uz uzastopne američke administracije koje jačaju veze s Grenlandom, stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da bi nezavisnost promijenila odnos.

Uprkos hladnom prijemu njegove želje da kupi otok od Danske, bivši predsjednik Donald Trump ponovo je otvorio američki konzulat na Grenlandu i obavezao se dati mu više od 12 miliona dolara pomoći. Pod administracijom Joea Bidena, Washington je potpisao dvanaestogodišnji ugovor vrijedan 3,95 milijardi dolara za zadržavanje snaga na otoku i imenovao je prvog ambasadora SAD-a na Arktiku.

Šta nosi budućnost?

“Zapadne sile također su podigle uzbunu zbog povećanja ruskog i kineskog utjecaja u regiji. Rusija polaže pravo na velike dijelove Arktika, koji uključuju neke dijelove ekskluzivne ekonomske zone Grenlanda, a njena značajna vojna prisutnost u regiji izazvala je zabrinutost članica NATO-a. Peking je, također, ‘bacio oko’ na Arktik, što je istaknuto njegovim povećanim ulaganjem u regionalne inicijative tokom posljednjeg desetljeća. Neki stručnjaci kažu da bi Grenland mogao iskoristiti zabrinutost zbog rastućeg kineskog ili ruskog utjecaja kako bi pridobio veću podršku zapadnih sila“, navodi Wehmeyer.

Sljedeći grenlandski parlamentarni izbori su zakazani za 2025. godine i mogli bi signalizirati hoće li se pokret za nezavisnost ubrzati. Prema anketi iz 2019. godine, više od dvije trećine odraslog stanovništva Grenlanda podržava ga. Ipak, mnoge odredbe nacrta ustava iz 2023. godine ostaju nejasne.

U međuvremenu, rasprava se odvija na vrhu glavnih geopolitičkih rascjepa. Ubrzavanje klimatskih promjena “pojačava konkurenciju na Arktiku kao nikada prije, otvarajući regiju za veće komercijalne i strateške sukobe upravo u trenutku kada Rusija, Kina i Zapad nastoje proširiti vojnu prisutnost na tom području”, piše novinar Steven Erlanger za New York Times (NYT).

Koje su granice Arktika?

“Arktik evocira slike surovog okoliša – snijega, ledenjaka i smrznutog okeana koji prekriva vrh svijeta. Ali, ovo relativno mirno i uglavnom nenastanjivo područje sve više postaje žarište međunarodne saradnje i konkurencije. Klimatske promjene, globalizacija i povratak rivalstva velikih sila pretvaraju regiju u geopolitičku vruću tačku, a Washington bi trebao nastaviti sarađivati sa saveznicima u postavljanju i provođenju pravila“, smatra Erlanger.

Politika SAD-a definira arktičku regiju kao cijelo kopno i okeane sjeverno od Arktičkog kruga, plus Aleutski otoci, Beringovo more i dijelove zapadne Aljaske. Osam nacija ima teritorij u regiji: Kanada, Danska (preko Grenlanda), Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska i SAD (preko Aljaske).

Ove zemlje dijele mnoge interese, uključujući potrebu za saradnjom u misijama traganja i spašavanja, provođenjem pomorskih sigurnosnih propisa i očuvanjem dobrobiti autohtonih arktičkih zajednica. Međutim, rastuće su podjele između Rusije i ostalih arktičkih naroda. Sve veća samopouzdanost Kine u regiji također doprinosi napetosti.

Kako se upravlja regijom?

Ne postoji jedinstveno upravno tijelo za Arktik, ali postoji nekoliko organizacija koje labavo sarađuju. Najuspješnije je Arktičko vijeće, forum osam arktičkih nacija. Rad vijeća fokusiran je na praćenje okoliša, podršku autohtonim zajednicama i hitne reakcije, a ne bavi se pitanjima nacionalne sigurnosti. Ostale institucije, poput Foruma obalne straže Arktika, Foruma obalne straže Sjevernog Pacifika i raznih organizacija autohtonih arktičkih naroda, okupljaju sve arktičke države, ali se također ne bave sigurnosnim pitanjima.

Oni koji rade na temama povezanim sa sigurnošću sada isključuju Rusiju, zbog šire izolacije Moskve koja je rezultat njene aneksije Krima 2014. godine i invazije na Ukrajinu. To uključuje NATO, Okrugli stol Arktičkih sigurnosnih snaga i sastanke šefova arktičkih odbrambenih snaga.

Mnogo je problematičnih pitanja u regiji. Tehnološki napredak u vađenju prirodnih resursa, uključujući ribu, metale, naftu i plin, pokreće utrku za utjecaj na Arktiku, koja bi mogla potaknuti buduće sukobe. Nadalje, klimatske promjene smanjuju ledeni omotač, što olakšava pristup tim resursima. Čak i među saveznicima ostaju manja neslaganja oko teritorijalnih prava i prava na plovidbu. Još jedan izazov je širenje vojnih baza i razmještaj, što neke arktičke nacije vide kao nužno za zaštitu svojih resursa i logističkih mreža.

Mali teritorij, veliki značaj

Najveći pokretači američkog interesa za Arktik fokusirani su na ekonomski razvoj, posebno naftne industrije, uspon velikih konkurentskih sila Kine i Rusije i partnerstvo s njezinim saveznicima radi očuvanja međunarodnih normi temeljenih na pravilima.

“Iz sigurnosne perspektive, ruska vojna prijetnja godinama je bila pokretačka snaga zajedničkog američko-kanadske komande za zračnu i svemirsku odbranu [NORAD], koja nastoji zaštititi zračne i pomorske puteve prema Sjevernoj Americi. Polarna ruta je najdirektnija za ruske oružane sisteme, a praćenje Arktika ostaje prioritet za NORAD“, smatra kapetan Brian L. Sittlow, mornarički oficir specijaliziran za podmornice i vojni saradnik na CFR-u.

Politički analitičari slažu se u jednom – Grenland jeste veoma mali teritorij, ali bi njegova nezavisnost mogla igrati ogromnu ulogu u budućim međunarodnim odnosima.