Sa zakonom i bez njega male hidroelektrane u planu ili izgradnji

Nakon dugogodišnje borbe ekoloških aktivista i aktivistica u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH je polovinom 2022. godine zabranjena izgradnju malih hidroelektrana (MHE). Međutim, zastupnik Stranke za Bosnu i Hercegovinu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Haris Silajdžić uložio je ovih dana amandman kojim bi, ako se usvoji, ponovo bila dozvoljena izgradnja malih hidroelektrana u tom entitetu.

S druge strane, u Republici Srpskoj još uvijek ne postoji zakon o zabrani malih hidroelektrana. Prema podacima udruženja Eko akcija, na području tog entiteta trenutno su u pogonu 52 male hidroelektrane, dok je planiranih ili u izgradnji njih 146. U Federaciji BiH u funkciji je 69 malih hidroelektrana, dok je planiranih ili u izgradnji čak 207.

‘Nema ekonomske koristi od malih HE’

Aktivistica Koalicije za zaštitu rijeka Sunčica Kovačević pojašnjava da će se, ukoliko se predloženi amandman usvoji, nastaviti degradacija i uništavanje rijeka i prirode.

„Zakonom koji je usvojen prošle godine zabranjena je gradnja malih hidroelektrana do 10 megavata. Međutim, amandmanom koji je predložio Haris Silajdžić, zastupnik Stranke za Bosnu i Hercegovinu, bila bi dozvoljena izgradnja malih hidrocentrala od tri do 10 megavata, a samo one do tri megavata se ne bi mogle graditi, odnosno dobiti energetsku dozvolu za rad“, pojašnjava aktivistica Kovačević. (Napominje pritom i da je entitetski zastupnik Haris Silajdžić zapravo član Općinskog savjeta Stranke za BiH Ilidža, ujedno i imenjak bivšem članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedniku Stranke za Bosnu i Hercegovinu.)

Koalicija za rijeke, kao grupa bosanskohercegovačkih udruženja koja se bore protiv izgradnje malih hidroelektrana, pozvale su Stranku za BiH da se „oslobode uticaja profitera iz vlastitih redova“ te da se „definitivno odreknu svoje sramotne politike iz prošlosti kojom su njihovi ministri osudili rijeke na uništenje i zbog koje je, do ove zabrane, uništeno više desetina rijeka poput Ugra, Lašve, gornjeg toka Vrbasa, Kraljuščice, Bile, Gostović rijeke i drugih“.

„Od svih ostalih zastupnika očekujemo da odbiju predloženi amandman zastupnika Stranke za BiH i tako održe na snazi ranije usvojenu zabranu izgradnje novih malih hidroelektrana za koju su se izborili Čuvari rijeka“, objavila je Koalicija za rijeke.

Kovačević kaže i da su ekološki aktivisti i aktivistice, kao i organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, prvenstveno Koalicija za zaštitu rijeka, dokazali kako nema ekonomske koristi od izgradnje malih hidroelektrana, jer proizvode zanemarivu količinu električne energije, a štete su velike.

„Lokalne zajednice ne dobijaju adekvatnu naknadu i zbog toga mislimo da su male hidroelektrane finansijska nepravda prema njima. Analizirajući koncesijske ugovore utvrdili smo da se kroz naknade za korištenje rijeka u svrhu izgradnje malih hidroelektrana u budžet vraća oko tri posto ukupne zarade, a ostatak zadržava investitor. To nije fer, a građani i građanke bi trebali da odlučuju šta će se dešavati u njihovim opštinama“, smatra Kovačević.

Bez zakona u bh. entitetu RS

Robert Oroz, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka, kaže kako su više puta pokušavali da se isti zakon o zabrani izgradnje malih hidroelektrana usvoji u entitetu Republika Srpska, kao već postojeći u Federaciji BiH.

„Narodna skupština Republike Srpske usvojila je jedino Deklaraciju o zaštiti rijeka u tom entitetu, koja je zapravo samo politički izraz dobre volje.  U Republici Srpskoj većinu, kao što znate, ima Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i oni odlučuju onako kako njima odgovara. Na početku bude određene podrške, ali vrlo brzo dođe do raznih neslaganja. Nažalost, male i velike hidroelektrane se i dalje grade u tom entitetu“, pojašnjava Oroz.

Ekološka aktivistica Sunčica Kovačević kaže da postoji saglasnost između ekoloških aktivista i aktivistica u cijeloj Bosni i Hercegovini da se usvoji zakon o zabrani izgradnje malih hidroelektrana i u drugom entitetu.

„Zaista se ne nadamo da će se to ostvariti u skorije vrijeme, naročito zbog  stanja ljudskih prava u Republici Srpskoj, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Želim napomenuti da su aktivisti i aktivistice ostvarili jednu malu pobjedu na području ovog entiteta, te da je donesen zakon kojim se ograničavaju podsticaji za male hidroelektrane. To je veliki napredak, jer je već poznato kako su mnogi investitori počinjali gradnju malih hidroelektrana zbog podsticaja koje su dobijali“, dodaje Kovačević.

Planirano sedam malih HE na Neretvi

Jelena Ivanić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu također smatra kako u Republici Srpskoj, bez većeg pritiska na institucije, neće biti skorijeg usvajanja zakona o zabrani izgradnje malih hidroelektrana, kao u Federaciji BiH.

Prema njenim riječima, male hidroelektrane su nešto najgore što se desilo kada govorimo o devastaciji prirode. Udruženje iz kojeg dolazi intenzivno se bore protiv njihove izgradnje.

„Kroz naš centar vodili smo nekoliko kampanja protiv izgradnje malih hidroelektrana, kao što su izgradnja ‘Medne’ na rijeci Sani i izgradnja pet malih hidroelektrana na području Nacionalnog parka ‘Sutjeska’ na rijeci Hrčavka i samoj Sutjesci. Ono što je trenutno aktuelno je izgradnja sedam malih hidroelektrana na gornjem toku rijeke Neretve – od izvora do mjesta Ulog. Izgradnjom ovih malih hidroelektrana čitav ovaj tok rijeke Neretve bi bio potpuno uništen“, pojašnjava Ivanić.

Kaže i da su za izgradnju malih hidroelektrana na gornjem toku rijeke Neretve podnijeli žalbu komitetu Bernske konvencije, koja se bavi zaštitom evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, a koji je otvorio slučaj i izdao preporuke Vladi Republike Srpske.

„U preporukama Bernske konvencije stoji da je potrebno da se ovi projekti zaustave, da se koncesije date malim hidroelektranama raskinu, te da se ovo područje proglasi zaštićenim. Mi se iskreno nadamo da će Ministarstvo za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske ići u smjeru proglašenja područja zaštićenim i da će se zaustaviti izgradnja malih hidrocentrala“, pojašnjava Ivanić.

Prema njenim riječima, u entitetu Republika Srpska izmijenjen je Zakonu o obnovljivim izvorima energije, gdje su uspjeli da ukinu davanje podsticaja za male hidroelektrane do 150 kilovata.

„Mislimo da smo donekle riješili ovaj problem, a naša ideja je bila da spriječimo investitore da grade male hidroelektrane prvenstveno zbog podsticaja. Međutim, nakon globalne krize sa električnom energijom i rastom cijena, investitori su mahom počeli da izlaze iz sistema podsticaja, kako bi slobodno prodavali električnu energiju na tržištu“, zaključuje Ivanić.

Pritisak na ekološke aktiviste i aktivistice

Robert Oroz ukazuje i na ogromne pritiske na aktiviste i aktivistice u oba entiteta, te smatra da usvajanje zakona u Federaciji BiH ne znači da je borba za rijeke završena. Kaže da se radi o velikom novcu i da niko od investitora ne želi lako da odustane od izgradnje.

„Sve male hidroelektrane koje su u procese imaju rok od tri godine da kompletiraju dokumentaciju do energetske dozvole, a kasnije se više energetska dozvola neće moći dobiti. Ukoliko se budu dodjeljivale nove koncesije, oni neće moći dobiti energetsku dozvolu i neće moći pristupiti gradnji. Nažalost, dobili smo već  od nadležnih ministarstva da se na njih vrši strašan pritisak od energetskog lobija“, pojašnjava Oroz.

Sunčica Kovačević se požalila i kako, zajedno sa kolegicom Sarom Tuševljak, ima ukupno tri tužbe za klevetu.

„Cilj tužbi je da se sve zataška, a mi ušutimo, te prestanemo iznositi informacije o gradnji malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci, što smo počeli raditi nekada sredinom 2020. godine, kada je formirana neformalna grupa građana. Javnosti smo svakodnevno prikazivali kako izgradnja malih hidrocentrala izgleda na terenu i bili smo svjedoci uništavanja prirode“, priča Kovačević. „Nakon što smo uspjeli poništiti sve ekološke dozvole, dobile smo opomene da ćemo biti tužene te se tražilo od nas da demantujemo neke izjave usmjerene na krčenje šume, način izgradnje pristupnog puta, što nismo učinile i stigle su nam tužbe. Također, prošle godine nakon što smo organizovale izložbu fotografija stigle su nam nove opomene da bi trebale obustaviti naše aktivnosti ili će biti iskorišteni svi pravni mehanizmi protiv nas“.

 

Ova aktivistica pojašnjava kako se vrši pritisak i na druge aktiviste i aktivistice, privode se i prijeti im se na društvenim mrežama.

„Kao neko ko živi u Republici Srpskoj i koja sam tužena za klevetu izuzetno sam zabrinuta i osjećam pritisak zbog zakona koji su u procedure. To je prvenstveno kriminalizacija klevete i zakona koji se tiče rada nevladinih organizacija, gdje se pokazuje koliko daleko smo od ostvarivanja zaštite ljudskih prava, te da svakodnevno nazadujemo u tom pogledu”, ističe Kovačević.

Kaže i kako je izuzetno važno zajedništvo svih ekoloških aktivista i aktivistica u Bosni i Hercegovini, te da samo zajednički mogu postići ozbiljne promjene i štititi ljudska prava svake osobe u društvu.

„S ponosom kažem da sam dio pokreta koji ostvaruje zajedničke ciljeve na polju zaštite bosanskohercegovačkih rijeka, a naš pozitivan primjer se može prenijeti na druge pokrete, ne samo u pogledu zaštite životne sredine, već zaštite svih prava“, zaključuje Sunčica Kovačević.