Dervišević: Dijaspora dopunjava nedostatke diplomatskog kapaciteta BiH

Chicago je još od 1906. godine grad u kojem Bošnjaci organizovano djeluju, a 94. godine kasnije u istom gradu osniva se Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike koji je predvidio i osnivanje organizacije koja će okupiti sve Bošnjake svijeta.

Azema Derviševića njegovi prijatelji opisuju kao heroja u ratu i heroja u miru. U Sarajevo je došao 5. aprila 1992. godine, direktno sa hrvatskog fronta. Slikao se u Sarajevu pod opsadom ispod američke zastave, želeći da jednog dana vidi veliku Ameriku. Želja mu se ostvarila. U Boston dolazi ranjen, na štakama, gdje osniva porodicu, školuje se i pokreće svoju firmu. Postaje aktivni član više bosanskohercegovačkih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama. Odmor provodi aktivno u domovinu radeći na aktivnostima i projektima Kongresa Bošnjaka svijeta čiji je predsjednik.

U povodu održavanja aktivnosti Kongresa Bošnjaka svijeta u Glamoču i Livnu razgovarali smo sa Derviševićem o djelovanju i potencijalima dijaspore, o nefunkcionalnosti bh. diplomatije te američkoj vanjskoj politici prema Balkanu i Bosni i Hercegovini.

• Bosanskohercegovačka dijaspora, odnosno Bošnjaci imaju popriličan broj organizacija koji rade na jačanju dijaspore i njenim uvezivanjem sa domovinom. Po čemu se razlikuje Kongres Bošnjaka svijeta od drugih organizacija i zašto ovakvo ime organizaciji?

– Ne bih govorio o drugim organizacijama. U maju 2000. godine u Chicagu održana je osnivačka skupština Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Na toj skupštini je donesena odluka da se u bližoj budućnosti po sličnom modelu osnuje Kongres Bošnjaka svijeta. Na Susretima Bošnjaka u Jacksonvilleu 2009. godine je donesena odluka da se krene sa operativnim pripremama za organizovanje Kongresa Bošnjaka svijeta.

Tada smo stupili u kontakt sa drugim bošnjačkim organizacijama u regionu i u svijetu. Godinu dana kasnije u Saint Louisu održana je inicijalna skupština Kongresa Bošnjaka svijeta, a 16. jula 2011. godine u Domu mladih Skenderija održana je osnivačka skupština Kongresa Bošnjaka svijeta na kojoj je učestvovalo 85 delegata iz 22 države. Kongres je nevladina, nestranačka i samofinancirajuća organizacija.

• Lobiranje u SAD-u je precizno zakonski uređena djelatnost koja zahtjeva mnogo novca u samoj registraciji i djelovanju. Međutim, imigrantske zajednice više koriste termin zagovaranje koji im omogućuje djelovanje u interesu matične države. Koliki je utjecaj bosanskohercegovačke zajednice u SAD-u i da li su iskorišteni njeni potencijali?

– Bosanskohercegovačka zajednica u Sjevernoj Americi je kvalitetno organizovana i uvezana. Pored Bošnjaka u zagovaranju i promoviranju Bosne i Hercegovine i svih njenih građana uključeni su i prijatelji Bosne i Hercegovine koji nisu direktno povezani sa našom domovinom. Oni su preko svoga humanitarnog, profesionalnog i akademskog rada došli u kontakt sa bosanskohercegovačkom zajednicom. Utjecaj je dobar sa tendencijom da bude još bolji i efikasniji. Trebamo uzeti u obzir da institucije Bosne i Hercegovine ne daju nikakvu materijalnu podršku našim zajednicama. Zbog opstrukcije pojedinaca u bosanskohercegovačkoj diplomatiji potencijal dijaspore nije u potpunosti iskorišten.

• Bosanskohercegovačka diplomatija je jedna od najslabijih segmenata države Bosne i Hercegovine. Može li upravo dijaspora premostiti adntidržavno djelovanje pojedinih diplomata ili njihovu nedogovornost?

– Ne može ništa zamijeniti efikasnu i funkcionalnu diplomatiju jedne države, pa tako ni Bosne i Hercegovine. Bosanskohercegovačka dijaspora svjesna svoje uloge dopunjava nedostataka diplomatskog kapaciteta i suprotstavlja se antidržavnom djelovanju zvaničnika i organizacija koje su formirane pod njihovim pokroviteljstvom.

Nakon dvadeset i više godina postojanja i djelovanja mi smo stekli određena iskustva koja ćemo koristiti u budućem djelovanju. Na žalost svjesni smo da to moramo nastaviti raditi i u bližoj budućnosti. Radimo i nadamo se da Bosna i Hercegovina postane demokratska država čije će institucije raditi u korist njenih građana.

• U ime Kongresa, Vi ste član upravnog odbora Američke radne grupe za BiH koja zagovara interese Bosne i Hercegovine u SAD-u. Ko su članovi radne grupe i šta je fokus njenog djelovanja?

– Članovi Kongresa Bošnjaka svijeta su dali značajan doprinos formiranju Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu. Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu ima četiri prioritetna cilja: borba protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca; punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO; punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniju; ustavne reforme koje se moraju desiti da bi Bosna i Hercegovina postala dio tih integracija.

Radna grupa je registrovana kao članska organizacija (klasifikacija 501.c.4), predsjednik je Patrick McCarthy, a ostali članovi upravnog odbora su Dijana Pašić, Vildana Bijedić, David Pettigrew, Akif Cogo, Kenan Arnautović i moja malenkost. Član upravnog odbora Kongresa Bošnjaka svijeta Mead Mišić je agent Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu. Agent predstavlja kontakt osobu sa državnim organima u SAD-u.

• Promjene vanjske politike SAD-a se jako osjete na Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini. Nakon Trumpa bosanskohercegovačka javnost je očekivala mnogo od nove administracije s obzirom na veze Bidena sa Bosnom i Hercegovinom tokom ‘90-tih. Da li su ta očekivanja realna i da li su demokrate ili republikanci naklonjeniji interesima Bosne i Hercegovine?

– Na žalost, Bidenova administracija nije učinila onoliko koliko smo mi očekivali. Bosna i Hercegovina ima u Kongresu i Senatu prijatelje i među republikancima i demokratama. Kroz zajednice gdje žive Bosanci i Hercegovci mi se zalažemo da američka politika spram Bosne i Hercegovine i regiona bude što bliže u skladu sa našim programskim ciljevima.

Na kraju, želim da istaknem da smo svijesni da će složena situacija u i oko Bosne i Hercegovine potrajati, ali i da smo spremni nastaviti naše djelovanje ka uspostavi demokratske i jedinstvene Bosne i Hercegovine.