Deset godina Hrvatske u EU: Rezultati su dobri, ali se moglo i moralo više

Republika Hrvatska 1. srpnja ove godine obilježiti će prvih deset godina od kako je postala punopravna članica Europske unije. Do članstva u EU Hrvatska je došla poslije godina razgovora i pregovora, a onda i usklađivanja zakona s zakonima Europske nije.

Ulazak u EU bio je i jedan od glavnih ciljeva Hrvatske od prvoga dana od kako je stekla neovisnost. Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine dok je službeni status kandidata za članstvo u EU dobila 18. lipnja 2004. godine.

Pristupni pregovori su službeno otvoreni 3. listopada 2005. godine. Toga 1. srpnja 2013. godine Hrvatska je postala 28. punopravna članica Europske unije.

Pozitivni rezultati

Deset godina članstva u EU vrijeme je i da se podvuku crte i vidi se što se i koliko napravilo, je li se moglo bolje i više, odnosno je li ulazak u EU bio prava odluka. Povodom prvih deset godina članstva u EU, iz vladajućeg HDZ-a su poručili kako je za Hrvatsku, kao najmlađu članicu Europske unije, posebno važno da je u svojih prvih deset godina članstva realizirala dva strateška cilja dublje EU integracije – kao jedina zemlja u povijesti koja je istog dana pristupila u Schengenski prostor i europodručje.

“To svima koji Hrvatsku žele posjetiti ili u nju investirati omogućava povoljnije uvjete, a konkretne učinke te dvije integracije osjećat ćemo pozitivno godinama. Podsjećam da je Hrvatska prije sedam godina bila na 59 posto razvoja Europske unije, a danas je na – 73 posto. Na raspolaganju su nam i dvije goleme financijske poluge u ovom desetljeću – 15 milijardi eura iz Višegodišnjeg financijskog okvira te 10 milijardi eura iz Instrumenta ‘EU iduće generacije’. Dodatnih milijardu eura već smo u većini iskoristili za obnovu nakon potresa. Prvih deset godina članstva bilo je i 10 godina osnaživanja hrvatske demokracije, institucija, gospodarstva, socijalne situacije i ukupnog razvoja”, navode iz HDZ-a.

Govoreći o članstvu u EU, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić kazao je kako je Hrvatska zadnjih godina znatno ubrzala proces povlačenja novca iz EU fondova.

Prema podacima iz ministarstva, ukupno gledajući, Hrvatska je u tih deset godina članstva u EU i korištenja njezinih mehanizama i fondova u plusu 10,74 milijardi eura. To je razlika između novca uplaćenoga u zajedničku EU blagajnu i onog novca koji je uplaćen u državni proračun od čega se 2,2 milijardi eura odnosi na Plan oporavka i otpornosti. Iz ministarstva navode i kako je ukupan BDP Hrvatske 2013. godine, u godini kada je Hrvatska ušla u EU,  iznosio 337 milijardi kuna da bi prošle godine došao na 508 milijardi kuna.

Ogromna prilika za sve

“Članstvo u EU je za Hrvatsku od iznimnog značaja i mislim kako je to ogroman uspjeh Hrvatske. To se uostalom vidi na svakom koraku. Naime, dovoljno je usporediti Hrvatsku prije deset godina i Hrvatsku danas kako bi se vidjelo koliko smo napredovali u svakom smislu. Hrvatska je ulaskom u EU postala dio obitelji koju čini 28 država Europe i koja broju preko 500 milijuna ljudi. To je ogromna prilika za investicije, ulaganje, poslovne uspjehe u sve drugo. Da nema EU ništa od toga ne bi bilo moguće”, rekao je gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić.

Govoreći o prednostima članstva u EU posebno je istakao fondove EU koji, kako je rekao, mijenjaju Hrvatsku na bolje.

“Svaki gradski proračun, pa i vinkovački, je u gotovo 90 posto unaprijed zadan. To znači i da bi realizacija bilo kojeg značajnijeg projekta u gradu bila nemoguća da nema EU fondova ili bi se oni realizirali kroz 10-15 godina. Fondovi EU omogućuju nam da realiziramo niz značajnih projekata koji će omogućiti bolju kvalitetu života građanima ali i omogućiti infrastrukturne projekte koji će dovesti do novih ulaganja i otvaranja radnih mjesta. Bez fondova EU to ne bi bilo moguće”, rekao je Bosančić.

S deset godina članstva u EU zadovoljan je i župan Vukovarsko – srijemske županije Damir Dekanić koji je rekao kako su rezultati jako dobri ali i da se uvijek može napraviti bolje i više. Prema njegovim riječima najbolje je se usporediti s onima koji su u EU ušli nešto ranije.

“Po meni su rezultati jako dobri, a mislim kako je od velikog značaja i to što imamo veliki broj educiranih ljudi koji mogu pripremati projekte za EU. Stoga u budućnosti svakako očekujem još bolje rezultate. Koliko Hrvatskoj znači članstvo u EU govori i to da je dovoljno obići države u okruženju, i to ne samo glavne gradove nego i periferiju, i da se vidi koliko se bolje živi u Hrvatskoj danas. Ne trebamo se nikada zadovoljiti s onim što imamo ali mislim kako treba biti i realan”, kazao je Dekanić.

Ušli smo nepripremljeni

Ukazao je i na veliki broj građana koji su ulaskom u EU napustili Hrvatsku i otišli trbuhom za kruhom. Kazao je kako granice u EU ne postoje, da svatko od građana treba realno reći koliko je napravio za boljitak kao i da Vukovarsko – srijemska županija kao i Vlada RH poduzimaju razne korake koji će vrlo brzo dati i konkretne rezultate.

I dok su prethodna dva sugovornika zadovoljna koliko je Hrvatska postignula tijekom svojim prvih deset godina članstva u EU gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, koji je i predsjednik Domovinskog pokreta, kaže kako nije zadovoljan ali i da to nezadovoljstvo nije krivnja EU nego Republike Hrvatske.

“Kada se gleda korist od povlačenja sredstava iz EU fondova, razvoj infrastrukture i ta neka socijalna komponenta možemo biti zadovoljni. Međutim, činjenica je da smo u EU ušli nepripremljeni i da sada svjedočimo iseljavanju, gašenju tvrtki, lošim gospodarskim rezultatima i slično. Sada imamo neke pozitivne naznake u tržištu nekretnina koje se najviše kupuju u Zagrebu i na moru. Nekretnine najvećim dijelom kupuju stranci i svi se trebamo zapitati je li to politika Hrvatske kakvu želimo. Kažem to jer dijelovi Hrvatske uz obalu polako ali sigurno postaju veliki centar za umirovljenike koji tu žele provesti ugodnu mirovinu. U isto vrijeme naši mladi i obrazovani napuštaju Hrvatsku i odlaze raditi u zemlje zapadne Europe. To je Hrvatska danas i to opisuje tih deset godina u EU”, rekao je Penava.

Dodao je kako, kada se govori o članstvu u EU, nitko ne govori o depresiji koja vlada u društvu i nelogičnostima poput da Hrvatska u Mađarsku izvozi svoju sirovu naftu, a onda uvozi višestruko skuplje naftne proizvode. Podsjetio je i na probleme poljoprivrednika za koje je rekao kako grcaju u problemima, brojne zatvorene tvrtke, inflaciju, skupoću…

Val iseljavanja

U isto vrijeme obični građani, pritisnuti s brojnim problemima, niti ne razmišljaju previše o prednostima ili nedostatcima od ulaska u EU. Za mnoge od njih nije se puno toga promijenilo osim činjenice da većinu država Europe sada mogu putovati samo s osobnom iskaznicom kao i što je Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine postala i dio euro područja od kada je euro službena valuta.

“Mislim da je EU svakako Hrvatskoj donijela dosta toga i puno stvari popravila na bolje. Međutim, mislim da se moglo i moralo više napraviti. Dovoljno je danas vidjeti gdje su jedna Mađarska. Češka i Poljska kojima smo nekada bili pojam, a gdje je Hrvatska danas. Svi su nas pretekli i mi smo danas na začelju po svim pokazateljima u EU. Opet, da nema te EU bojim se i pomisliti kako bi se danas živjelo u Hrvatskoj. Vjerujem da će s godinama biti sve bolje ali mislim i da je vrijeme da se prilika treba dati mladima koji su puni ideja i žele i znaju raditi. Mislim da ih mi stariji samo sputavamo”, kaže nam Tomislav Marić iz Vinkovaca.

Na sličan način razmišljaju i drugi građani s kojima smo razgovarali o prvih deset godina članstva Hrvatske u EU. Neki su, kao primjere dobre prakse, istaknuli i niz projekata koji su napravljeni sredstvima iz EU fondova i kojih, kako kažu, nikada ne bi bilo da nije fondova EU.

“U nedostatku nekih boljih i konkretnijih rezultata po meni je najveća prednost ulaska u EU to što sada možemo bez problema odseliti u druge države EU koje su puno razvijenije nego Hrvatska. Možemo i otići raditi tamo. To je u isto vrijeme i veliki problem za Hrvatsku jer smo ostali bez desetina tisuća mladih. Taj novi veliki val iseljavanja započeo je upravo s ulaskom Hrvatske u EU. Mislim kako na našem iskustvu trebaju učiti i države poput BiH, srbije i Crne Gore koje žele postati dio obitelji EU kako se ne bi suočili s istim problemima kao i mi”, zaključio je Dominik Perić iz Vinkovaca.

Kako god za očekivati je da Vlada RH 1. srpnja svečano i na velika zvona obilježi obljetnicu pristupanja Hrvatske u EU kada će biti izneseni i razni konkretni rezultati toga članstva.